Konomuisa Oviholo Viatiamẽla Kolofa
TUNDE kosimbu omanu va siata oku sakalala kuenda oku kuata atatahãi alua atiamẽla kelavoko liokufa kuomunu. Handi vali, omo liusumba wokufa, omanu va siata oku kuata ovisimĩlo viñi viñi viatiamẽla katavo esanda ndeci ovituwa viomanu kuenda alongiso atavo omunu lomunu a pondola oku kuama. Ocitangi ceci okuti usumba wokufa, u pondola oku nyõla esanju liomunu lioku kala komuenyo kuenda elavoko, momo elavoko liaco olio lieca esilivilo liomunu oku kala komuenyo.
Atavo oluali a kuete eko, momo a siata oku sandeka oviholo vialua viomanu viatiamẽla kokufa. Kuenje, poku konomuisa oviholo vimue viatiamẽla ko kufa kuenda oku kũlĩha eci Embimbiliya li lombolola catiamẽla kondaka yaco, kũlĩhĩsa lutate nda ovisimĩlo viove viatiamẽla kokufa vi sukilavo oku mioñoluiwa.
Ociholo 1: Okufa oko esulilo liomuenyo womunu.
Elivulu limue li lombolola eci catiamẽla kokufa, lia eca esapulo liokuti: “Okufa . . . oko esulilo lia velapo liomuenyo wetu.” Olondaka evi vi lekisa okuti okufa hacitangiko momo oko esulilo liovina viosi vi kuete omuenyo. Esunga liaco lieli okuti, kociholo caco oko omanu va sangela epuluvi lioku ambata omuenyo umue ka wa sungulukile omo lioku sima okuti okufa oko esulilo liovina viosi komuenyo wavo.
Anga hẽ okufa oko muẽle esulilo liomuenyo womunu? Halonoñoko viosi vi tava kondaka eyi. Ndeci, onoño yimue yi tukuiwa hati, Calvin Harley una wa lilongisa eci catiamẽla koku kula kuomanu, wa popia hati, si tava okuti omanu “va kuete ale otembo ya sokiyiwa yokufa.” Onoño yi kuavo yi kuete uloño woku teyuila ovoveyi o tukuiwa hati William Clark wa lombolola hati: “Okufa ka ku kuete elitokeko lalimue lomuenyo.” Kuenda onoño yikuavo yi tukuiwa hati, Seymour Benzer okuti watiamẽla kosikola yuloño wokaliye ko Kalifornia, ya lombolola lutate walua okuti, “ka ci tava oku sokisa oku kula kuomunu ndeci ololosio yi talavaya, momo oku kula kuomunu kua lisoka locina cimue camamako okuti tu pondola oku ci kuatela elavoko lioku pongoloka.”
Eci olonoño via konomuisa ndomo omunu a pangiwa, via komõha calua. Ovio vieya oku limbuka okuti, omanu va pondola oku kala komuenyo vokuenda kueci ci soka 70 ale 80 kanyamo. Handi vali, olonoño via limbuka okuti owoño womunu u kuete epondolo liakahandangala lioku patekela asapulo. Yimue onoño pokati kavo ya lombolola okuti, owoño wetu u pondola oku tambula asapulo ndeci ci sangiwa “volonjo viosi vinene voluali vioku seleka alivulu, ci lomboloka okuti epondolo liaco ka lisulila.” Omanu vakuavo vakuoloño watiamẽla kowoño womunu, va limbuka okuti vokuenda kuayanyamo amue, omunu o sukila lika oku kuatisiwa lonepa yimue yitito calua yowoño waye. Eci ci tu tuala koku linga epulilo ndeli: ‘Momo lie owoño wetu u kuetele epondolo ndolio osimbu tu sukila oku kuatisiwa lokanepa kamue katito calua kowoño waco vokuenda kuomuenyo wetu?’
Konomuisavo ndomo omanu va siata oku kala eci va sangiwa lolofa. Olonjanja vialua okuti, olofa viukãi, viulume umue ohueli ale viomõla, vi pondola oku nena esumuo lialua vokuenda kuomuenyo womunu. Eci ku fa omunu umue o soliwe calua, ovo va kuata esumuo levalo lialua. Ndaño omanu vana va tava okuti okufa hacitangiko komanu, va siatavo oku sanga atatahãi alua oku tava kocisimĩlo cokuti, okufa kuavo oko esulilo liovina viosi. Ukanda umue Wasapulo wo kofeka yo Inglaterra wa lombolola eci catiamẽla koku sakula omanu hati: “Ocisimĩlo conepa yalua yolonoño ceci okuti, onjongole yomunu oku kala komuenyo otembo yalua.”
Poku konomuisa ovisimĩlo viomanu kueci catiamẽla kokufa, kua limbukiwa okuti, omunu o kuete epondolo lioku ivaluka asapulo, loku kuata elomboloko, kuenda onjongole yomunu yoku kala komuenyo otembo ka yi pui. Oce hẽ, ka ca lelukile oku limbuka okuti omunu wa lulikiwa oco a kale komuenyo otembo ka yi pui? Ocili okuti, Suku ka lulikile omanu lesulilo liokufa, pole eye wa lulika omanu lelavoko lioku kala otembo ka yi pui. Kũlĩhĩsa elavoko Suku a lomboluila komanu vatete poku va sapuila hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.” (Efetikilo 1:28) Hesumũlũhokuolio ovo nda veya oku kuata kotembo yo kovaso!
Ociholo 2: Suku ambata omanu kolofa oco va kale laye.
Onjali yimue yukãi yi kuete 27 kanyamo okuti yi kuete omãla vatatu, eci handi ka ya file ya sapuilile patele yetavo lio Katolika hati: “Ku keye kulo loku ndi sapuila okuti eyi oyo onjongole ya Suku kokuange. . . . Ci ndisumuisa calua eci omunu umue a vangula ondaka ndeyi.” Ocili okuti, eci oco atavo amue a siata oku longisa kueci catiamẽla kolofa okuti Suku eye ambata omanu kolofa oco va kale ponele yaye.
Anga hẽ, Ululiki ka kuete ocikembe poku tu ambata kolofa nda eye wa kũlĩha okuti olofa vi tu sumuisa calua? Eci hacoko ci linga Suku wa tu kuiwa Vembimbiliya. Elivulu 1 Yoano 4:8, li lombolola okuti: “Suku eye ocisola.” Limbuka okuti, eci ka ci lomboloka lika okuti Suku o kuete ocisola ale ukuacisola, pole Embimbiliya li lombolola okuti Suku eye ocisola. Ocisola calua, ca pua eko haico ca lipua, ca Suku. Omo liaco, ci kuete esunga eci Suku a siatela oku lekisa komanu vaye ocisola, momo Suku yaco eye muẽle ukuacisola caco. Lonjila ndoyo, Suku hayeko ambata omanu kolofa oco va kale ponele yaye.
Atavo esanda a siata oku sia atatahãi alua atiamẽla kueci ci pita lomunu noke yokufa kuenda oku a loña. Omanu va kuete elomboloko ka lia sungulukila liokuti eci va fa va enda kilu, vifelu, vopurgatoliu ale va kuata ekalo limue liwa noke yokufa, kuenje eci ca siata oku va nenela atatahãi alua. Pole, Embimbiliya li tu sapuila okuti omanu va fa ka va kũlĩhĩle lacimue, ovo va kasi ndomunu wa pekela. (Ukundi 9:5, 10; Yoano 11:11-14) Omo liaco, ka tu sukila oku yokoka leci ci pita letu noke yokufa, momo eci omunu umue a pekela okuti wa enda muẽle kotulo lacimue vali cu yokokisa. Yesu wa lombolola eci catiamẽla kotembo yimue okuti, “vosi va kasi veyambo” vaka ‘pinduka’ kuenje vaka sumũlũisiwa lomuenyo ko pui vofeka yelau palo posi.—Yoano 5:28, 29; Luka 23:43.
Ociholo 3: Suku ambata omãla vatito kolofa oco va linge ovangelo.
Elisabeth Kübler-Ross una wa konomuisa calua omanu vana va kuete ovoveyi ka a kayi, wa popia eci catiamẽla kocisimĩlo cimue ci kasi pokati komanu vakuetavo. Eye wa lombolola ulandu umue wa pita lomõla umue ufeko hati, “ka ca sungulukile oku sapuila kokamõla kufeko okuti manjove Johnny wa fa omo okuti Suku wo sola calua kuenje wa enda laye kilu.” Olondaka evi vi lekisa okuti Suku ka sungulukile kuenda ka vi lekisa ocituwa ca Suku lekalo liaye. Handi vali, Dr. Kübler-Ross wamisako loku popia hati: “Eci kamõla u ndeti ufeko a kula okuti papita ale eci ci soka akũi atatu kanyamo, lopo handi wa kala lonyeño la Suku kuenje eci co nenela esumuo lialua eci omõla waye ukuenje a fa.”
Momo lie Suku ambatela omõla utito oco a kale ungelo ndomunu o sukila omõlaco okuti isiaye ci sule? Nda eci ocili okuti Suku ambata omãla kolofa oco va kale ponele yaye, eci hẽ nda ka ci lekisa okuti eye ka kuete ocisola haeye Ululiki umue o kuete ocipululu? Ocisimĩlo eci ca litepa leci Embimbiliya li lombolola okuti: “Ocisola ci tunda ku Suku.” (1 Yoano 4:7) Ocili hẽ okuti Suku ukuacisola o nena esumuo ndeli okuti ndaño omanu vakuesunga lialua ka va tẽla oku ci tava?
Oco hẽ momo lie omãla va fila? Onepa yalua yatambululo Embimbiliya atiamẽla kondaka eyi yi sangiwa velivulu Liukundi 9:11 okuti: “Cosi ciya ño, ci veta ño.” Kuenje, Osamo 51:5 yi lombolola okuti etu tumanu vosi ka tua lipuile, kuenda ekalo lietu ka lia lipuile li kasi letu tunde poku citiwa. Kuenje esulilo liomanu vosi olofa okuti omunu lomunu o kuete onjila yaye yokufa. Olonjanja vialua omõla o fila vimo eci handi ka citiwile kuenje poku citiwa keya vali lomuenyo. Handi vali, omãla va siata okufa omo liovitangi viñi viñi viya ño ocituke okuti lomue o kapelako eci viya. Suku hayeko o kuete eko liokuiya kuovitangi viaco.
Ociholo 4: Omanu vamue va siata oku kangisiwa noke yokufa.
Atavo alua a siata oku longisa okuti olondingaĩvi vika yokiwa vondalu yifelu kuenda vika talisiwa ohali otembo ka yi pui. Anga hẽ elongiso liaco lia sunguluka kuenda li sangiwa muẽle Vembimbiliya? Omuenyo womunu u pitaño eci ci soka 70 ale 80 kanyamo. Oco hẽ, nda okuti omunu o kuete limue eko komuenyo waye, eci oco esunga lioku kangisiwa otembo ka yi pui oco a pindisiwe? Sio hacoko. Momo oku kangisa omunu otembo ka yi pui omo liekandu limue eye a linga vokatembo kamue katito ocina cimue ka ca sungulukile.
Suku eye lika wa kũlĩha eci ci pita lomanu noke yokufa kuavo, kuenda eye wa sita oku lekisa eci ci pita lomanu noke yokufa ndomo ca lomboluiwa Vembimbiliya okuti olio Ondaka yaye. Embimbiliya li lomboluila okuti: “Ndeci ci fa [ocinyama] haico ci fa [omunu], vosi yavo okufuima kumuamue . . . Vosi va sulila kumuamue, vosi vakuaneketela, vosi va tiukila koneketela.” (Ukundi 3:19, 20) Volondaka evi ka mu sangiwa lacimue catiamẽla kifelu. Omanu eci va fa va tiukila koneketela va tundile okuti ka va kalako vali.
Ci tava okuti omunu o sakalala calua omo lioku lavoka limue ekangiso. Anga hẽ omanu va fa va pondolavo oku yokoka lohali? Handi vali Embimbiliya lieca etambululo okuti: “Ava va kasi lomuenyo va kũlĩha okuti va laika okufa, puãi ava va fa lacimue va kũlĩha, ndaño onima yimue ka va kuete vali omo onjivaluko yavo ya nyolẽha.” (Ukundi 9:5) Ka ci kuete elomboloko okuti omanu va fa haivo ‘lacimue vali va kũlĩha’ va sanga olohali kocitumãlo cimue ndeci ci pita lomanu va kasi lomuenyo.
Ociholo 5: Olofa vi lomboloka esulilo liomuenyo wetu.
Etu tumanu omuenyo wetu u sulila eci tu fa. Pole, eci ka ci lomboloka okuti esulilo muẽle lielavoko liomuenyo wetu wosi. Yovi una wa kala omunu umue ukuekolelo wa kũlĩhĩle okuti eye wa loña konjembo noke yokufa. Pole, yevelela ohutililo yaye a linga ku Suku: “Nda wa tavele oku mbundisa vonjembo! Nda wa tavele oku mbundisa toke onyeño yove yimũha! Omunu nda o fa o kala vali lomuenyo? . . . Kuenje nda wa mbilikiya, lame nda nda ku kumbulula.”—Yovi 14:13-15.
Yovi wa kũlĩhĩle okuti nda eye wamamako lekolelo toke kokufa kuaye, Suku o pondola oku u wivaluka kuenda vokuenda kuotembo o pinduiwa. Olondingupange viosi via Suku kosiãlu via kalavo lelavoko ndeli. Kuenje, ekolelo liaco hailio Yesu a lekisa okuti Suku oka talavaya laye oco a pindule omanu va fa. Olondaka via Kristu vi tu vetiya oku kuata ekolelo okuti: “Ola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka ya [Yesu], yu va tundamo. Ava va linga ciwa, va tundila epinduko liomuenyo, ava va linga cĩvi, va tundila epinduko liekanga.”—Yoano 5:28, 29.
Ndopo muẽle Suku oka mãlako undingaĩvi wosi kuenda oka tumbika oluali luokaliye luka songuiwa luviali wokilu. (Osamo 37:10, 11; Daniele 2:44; Esituluilo 16:14, 16) Kuenje, oluali luosi luka pongoluiwa ofeka yimue yelau ya tungiwa lika lomanu va vumba Suku. Omo liaco, Vembimbiliya tu tangamo okuti: “Nda yeva ondaka yinene ya tunda kocalo, ya linga yiti, Tala, onjo ya Suku yi kasi pokati komanu. Eye o tunga lavo, va linga omanu vaye, kuenje Suku eye muẽle o kala lavo, o linga Suku yavo. Eye puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali. Momo ovina viatete via pita.”—Esituluilo 21:3, 4.
Yovoka Koku Kuata Usumba
Ukũlĩhĩso welavoko liepinduko u kuete elitokeko lukũlĩhĩso watiamẽla ku una wa sovola eliangiliyo liaco okuti, ukũlĩhĩso waco u pondola oku eca kokuove ekavuluko. Omo liaco, Yesu hati: “Kuenje vu kũlĩha ocili, kuenda ocili cu yovola.” (Yoano 8:32) Omu mua kongelavo oku popeliwa kuetu kusumba wokufa. Ocili okuti, Yehova eye lika o pondola oku pongolola oku enda kuanyamo omunu kuenda okufa oco a tu ĩhe omuenyo ko pui. Ove hẽ, o pondola oku kolela kohuminyo ya Suku? Oco muẽle, ove o pondola momo Ondaka ya Suku olonjanja viosi ya siata oku tẽlisiwa. (Isaya 55:11) Tu ku vetiya oco o li longise vali kueci catiamẽla kocipango ca Suku lomanu. Olombangi via Yehova vi kuete onjongole yalua yoku ku kuatisa.
[Etosi lia velapo kemẽla 6]
Usumba wokufa u pondola oku imula esanju liomunu koku kala komuenyo
[Etondongolo kemẽla 7]
OVIHOLO VIOMANU VIECI CATIAMẼLA KOMANU VA FA NYE EMBIMBILIYA LI LOMBOLOLA CATIAMẼLA KOLOFA?
● Okufa oko esulilo liomuenyo womunu Efetikilo 1:28; 2:17; Va Roma 5:12
●Suku ambata omanu kolofa oco va kale laye Yovi 34:15; Osamo 37:11, 29; 115:16
●Suku ambata omãla vatito kolofa oco va linge ovangelo Osamo 51:5; 104:1, 4; Va Heveru 1:7, 14
●Omanu vamue va siata oku kangisiwa noke yokufa Osamo 146:4; Ukundi 9:5, 10; Va Roma 6:23
●Okufa ku lombolokaesulilo liomuenyo wetu Yovi 14:14, 15; Yoano 3:16; 17:3; Ovilinga 24:15
[Elitalatu kemẽla 8]
Oku kũlĩha ocili catimela kokufa ci tu popela koku kuata usumba
[Ono Yelitalatu kemẽla 5]
Barrators—Giampolo/The Doré Illustrations For Dante’s Divine Comedy/Dover Publications Inc.