Va Yelisiwila Oku Linga Upange Uwa
“Tu liyelisi kovina viosi vi vĩhisa etimba levi vi vĩhisa utima. Tu suisipo okukola kuetu loku sumbila Suku.”—2 VA KORINDO 7:1.
1. Nye Yehova a kisika ku vana va yongola oku u fendela?
“O LAMANA komunda ya Yehova helie? Helie o talama kocitali caye ci kola?” Daviti Soma yo ko Isareli wa votola apulilo alo omo liondaka yatiamẽla kefendelo li taviwa la Yehova. Noke, eye wa tambulula hati: “U o kasi lovaka a yela lutima wa pua evĩho. U ka tiamisile utima waye kuhembi. U ka likuminyile lesanda.” (Osamo 24:3, 4) Oco omunu a taviwe la Yehova o sukila oku liyelisa kuenda oku kola momo Yehova o kola. Kosimbu, Yehova wa ivaluisile ekongelo lia va Isareli hati: “Liyelisi, lingi omanu va kola, momo ame ñola.”—Ovisila 11:44, 45; 19:2.
2. Ndamupi upostolo Paulu la Tiago va lombolola esilivilo lioku liyelisa kefendelo liocili?
2 Noke yovita vimue vianyamo, upostolo Paulu weya oku sonehela akamba vaye Akristão va kala volupale luo Korindo muna okuti omanu vaco va kuata ovituwa vĩvi. Eye wa va vetiya hati: “Omo tu kuete olohuminyo evi, oco tu liyelisi kovina viosi vi vĩhisa etimba levi vi vĩhisa utima. Tu suisipo okukola kuetu loku sumbila Suku.” (2 Va Korindo 7:1) Ondaka eyi yi lekisa okuti oco omunu a kuate ukamba wocili la Suku kuenda asumũlũho aye, o sukila oku yuvula cosi ci vĩhisa etimba leci ci nyõla ekalo liaye kespiritu. Cimuamue haico ondonge Tiago a linga poku lombolola eci catiamẽla kefendelo lina li taviwa la Suku eye wa soneha hati: “Etavo liocili, hailio lia pua evĩho kovaso a Suku haeye Isia, lieli okuti, oku pasula ovimbumba lolosiwe kolohali viavo, loku lilava keliño lioluali.”—Tiago 1:27.
3. Oco efendelo lietu li taviwe la Suku, nye tu sukila oku konomuisa lutate wocili?
3 Omo okuti, oku liyelisa loku kola kuenda oku pua evĩho oco ci kuete esilivilo kefendelo liocili, omunu wosi o yongola oku taviwa la Suku o sukila oku suisapo ovina evi. Omo okuti omanu koloneke vilo va kuete elomboloko lialitepa liatiamẽla kolonumbi vioku liyelisa, tu sukila oku kuata elomboloko liocili lieci Yehova a tenda okuti ca yela kuenda ci taviwa. Kueci catiamẽla kondaka eyi, tu sukilavo oku konomuisa eci Suku a kisika kafendeli vaye kuenda ekuatiso eye a siata oku va ĩha okuti va liyelisa oco va taviwe laye.—Osamo 119:9; Daniele 12:10.
Oku Liyelisila Kefendelo Liocili
4. Lombolola ndomo Embimbiliya li tenda eci catiamẽla koku liyelisa.
4 Komanu valua, oku liyelisa ku lomboloka lika oku yuvula eliño. Pole, Embimbiliya li lekisa okuti ondaka oku liyelisa ndomo ya lomboluiwa Velimi lia va Heveru kuenda lia va Helasi olonjanja vialua ka yi lomboloka lika oku liyelisa ketimba, pole, yi lombolokavo oku liyelisa kovituwa kuenda kespiritu. Elivulu limue li situlula eci ci kasi Vembimbiliya lia popia hati: “[Olondaka viokuti] ‘ca yelisiwa’ kuenda ‘ca vĩha,’ ka ca siatele oku vi tiamisila calua koku yuvula eliño, pole vi tiamisiwila vali enene ketavo. Ndomo ca lomboluiwa, ondaka oku liyelisa yatiamisiwila kolonepa viosi viomuenyo.”
5. Olonumbi vipi via kongeliwile Vocihandeleko ca Mose viatiamẽla koku yelisiwa komuenyo wa va Isareli?
5 Ocili okuti, Vocihandeleko ca Mose mua kongelele olonumbi viosi viatiamẽla kekalo lia va Isareli ca piãla vali enene kueci va enda oku tenda okuti ca yelisiwa haico ca sunguluka kuenda eci ca vĩha. Ndeci, kelivulu Liovisila okupisa kocipama 11 toke 15, tu sangako olonumbi viatiamẽla kueci ca yelisiwa kuenda eci ca vĩha. Kua kala ovinyama vimue via tendiwile okuti via vĩha, kuenje va Isareli va lunguiwile oco ka va kalie ovinyama viaco. Nda ukãi umue wa cita oñaña, vokuenda kuoloneke vimue, wa enda loku tendiwa okuti wa vĩhisua. Ovoveyi amue ndeci, ovilundu, ale pamue nda ulume poku pekela kocimatamata caye ku tunda ombuto yoku cita kuenda ukãi nda o kasi kocituwa caye, omanu vaco va tendawalevo okuti va vĩhĩsua. Ocihandeleko ca lombololavo eci ci lingiwa nda kuiya ocitangi cimue coku vĩhĩsua. Kelivulu Liatendelo 5:2, tu tangako hati: “Sapuila va Isareli okuti va tundisa vocilombo vakuavilundu vosi, lava vosi va kasi loku pita cimue ketimba, la vosi va vĩhĩsua omo va lamba kovivimbi.”
6. Momo lie va Isareli va tambuilile olonumbi viatiamẽla koku liyelisa?
6 Ocili okuti, olonumbi evi via tunda ku Yehova, vi lombola eci catiamẽla kuhayele womanu, kuenda va Isareli poku pokola kolonumbi viaco va enda loku kuatisiwa calua. Pole, olonumbi viaco ka via eciwile lika oco vi va songuile kueci catiamẽla kuhayele. Olonumbi viaco via tiamẽlelevo kefendelo liocili. Handi vali, vovihandeleko viaco mua kongelelevo olonumbi vi songuila omanu komuenyo wavo ndeci, evi viatiamẽla kokulia, koku cita, kolohuela kuenda kovina vikuavo. Kuenje, olonumbi viaco via lekisavo okuti, Yehova Suku ya va Isareli, eye wa kuata omoko yoku tepisa pokati keci ca sunguluka kokuavo leci ka ca sungulukile kolonepa viosi viomuenyo wavo, momo va litumbikile ku Yehova.—Esinumuĩlo 7:6; Osamo 135:4.
7. Asumũlũho api va Isareli nda va tambula poku lava Ocihandeleko?
7 Ocisila cocihandeleko ca teyuilavo va Isareli koku yuvula ovituwa vĩvi viomanu va lisunguile lavo. Kueci catiamẽla koku lava Ocihandeleko mua kongelelevo olonumbi viosi vioku amamako oku liyelisa kovaso a Yehova. Kuenje, va Isareli va kuata epuluvi lioku vumba Suku yavo kuenda oku tambula asumũlũho. Omo liaco, Yehova wa sapuila va Isareli hati: “Nda wu yeva ocili kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle vu noliwa pokati kolofeka viosi oku linga omanu vange muẽle. Momo oluali luosi luange. Ofeka yene yi kola kuenje yi linga ndocitunda cange.”—Etundilo 19:5, 6; Esinumuĩlo 26:19.
8. Momo lie Akristão koloneke vilo va sukilila oku pokola kueci ca tukuiwa Vocihandeleko catiamẽla koku liyelisa?
8 Ocili okuti, Yehova Vocihandeleko caye wa kongelelemo atosi amue oku longisa va Isareli oco va kũlĩhe ndomo va pondola oku liyelisa, loku kola okuti va taviwa laye. Oco hẽ ka ca sungulukilevo okuti Akristão va konomuisa lutate ndomo va pondola oku pokola kovihandeleko viaco cilo? Ndaño okuti koloneke vilo Akristão ka va sukila vali oku pokola Kocihandeleko caco, ovo va sukila oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu wa popia hati, cosi catiamẽla Kocihandeleko ‘ca linga ulembo weci ca laika oku iya, pole ocili caco catiamẽla ku Kristu.’ (Va Kolosai 2:17; Va Heveru 10:1) Omo okuti Yehova Suku wa popia hati, ‘ka pongoloka,’ eye wa kũlĩhĩle okuti, oku liyelisa kuenda oku vĩhĩsua ku kuete esilivilo kefendelo liocili. Handi vali, koloneke viaco ovina evi via kuatelevo esilivilo lialua kefendelo liocili. Omo liaco, nda tu yongola oku taviwa la Yehova okuti tu tambula asumũlũho aye, tu sukilavo oku pokola kondaka yatiamẽla koku liyelisa ketimba, kovisimĩlo, kuenda kespiritu.—Malakiya 3:6; Va Roma 15:4; 1 Va Korindo 10:11, 31.
Tu Liyelisi Ketimba
9, 10. (a) Momo lie oku liyelisa ku kuetele esilivilo Kakristão? (b) Ovolandu api a siata oku eciwa lomanu vamue kueci catiamẽla kolohongele Violombangi via Yehova?
9 Anga hẽ oku liyelisa ketimba ku kuete handi esilivilo kefendelo liocili? Ndaño okuti oku liyelisa lika ketimba ka kuecelela okuti omunu o linga ufendeli wa Suku, ca sunguluka okuti afendeli vocili va likolisilako oku liyelisa ketimba . Koloneke vilo, kua siata oku muiwa omanu valua okuti ka va kapeleko vali uwalo wavo kuenda ka va yelisa vali ciwa volonjo viavo. Pole, omanu vana va siata oku kapako ciwa uwalo wavo kuenda oku yelisa apa va sangiwa va siata oku muiwa lomanu. Omo liaco, eci ca siata oku eca uvangi wocili ndomo upostolo Paulu a popia hati: “Ka tu kapa kapa ovilondokua vonjila yomanu, . . . oco upange wetu ka u vetiwa evelo. Puãi kovina viosi tu lilekisa ndakuenje va Suku.”—2 Va Korindo 6:3, 4.
10 Ocili okuti, kuli omanu valua va siata oku popia eci catiamẽla koku liyelisa Kuolombangi via Yehova kuenda koku lekisa kuavo ovituwa viwa, capiãla vali enene eci va enda kolohongele viavo viofeka. Kolupale luo Savona, ko Itália eci kua lingiwa ohongele yofeka, ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: “Eci omunu a pita vocila combunje haico a limbuka okuti mua yelisiwa ciwa kuenda ka mu sangiwa omunu umue o linga ombuanja la vakuavo.” Kesulilo liohongele yofeka Yolombangi via Yehova ya lingiwila kocila combunje ko São Paulo, ko Brasil, ulume umue osipayu, wa lomboluila usongui wavo eci catiamẽla koku liyelisa Kuolombangi via Yehova hati: “Okupisa cilo, tu yongola okuti ocila combunje ci yelisiwa ciwa ndomo Olombangi via Yehova via ci tata.” Esualali limue likuavo lia talavaya vocila cimuamue combunje lia popia hati: “Nda Olombangi via Yehova vi pinga ocila combunje, tu kũlĩhĩsa lika oloneke va yongola oku kala vocila caco. Pole, lacimue ci tu sakalaisa.”
11, 12. (a) Olonumbi vipi Viembimbiliya tu sukila oku kapako kueci catiamẽla koku liyelisa kuomunu lomunu? (b) Apulilo api tu pondola oku linga atiamẽla kovituwa vietu, kuenda momo lie?
11 Omo okuti oku yelisa ciwa pocitumãlo cetu cefendelo ceca esivayo ku Suku yetu tu fendela, ciwa okuti tu lekisavo ovituwa viaco komuenyo wetu wosi. Pole, konjo yetu pamue tu sima okuti tu kuete omoko yoku yelisa lika onjo yaco ndomo tu yongola oku ci linga. Handi vali, kueci catiamẽla koku wala, tu kuete elisanjo lioku linõlela uwalo una tu sima okuti u kasi ciwa kuenda wa fina. Pole, oku linõlela kuaco te ku pita ño pokati. Ivaluka okuti, kueci catiamẽla koku nõla okulia, upostolo Paulu wa lungula akamba vaye Akristão hati: ‘Lunguki, sanga oku linga ocipango cene ci lingila ocilondokua ava va leñela.’ Noke, wa lekisa onumbi yimue okuti yi kuete esilivilo lialua poku popia hati: “Ci tava oku linga ovina viosi, haviosiko puãi vi kuatisa. Ci tava oku linga ovina viosi, haviosiko puãi vi kolisa.” (1 Va Korindo 8:9; 10:23) Ndamupi elungulo liupostolo Paulu li tiamisiwila kokuetu kueci catiamẽla koku liyelisa?
12 Omanu va sukila oku limbuka okuti olondingupange via Suku vi liyelisa ciwa kolonepa viosi viomuenyo wavo. Tu sukila oku likolisilako okuti vokati kolonjo vietu kuenda kosamua ku yelisiwa ciwa oco ka tuka linge ño olondingupange via Suku konduko. Uvangi upi u tunda vonjo yetu kuenda etu muẽle kueci catiamẽla ketavo lietu? Anga hẽ tu kasi loku amamako loku liyelisa ciwa lelavoko lioku ka kala voluali luokaliye luesunga ndomo tua siata oku vetiya vakuetu? (2 Petulu 3:13) Ci kale okuti tu kasi kotembo yimue yepuyuko ale kupange woku kunda, uwalo wetu te weca uvangi wondaka ya Suku tu kasi loku kunda. Konomuisa ulandu u sangiwa vukanda wasapulo wo kofeka yo Mexiku. Ulandu waco wa popia hati: “Pokati Kolombangi via Yehova, pa sangiwa amalẽhe valua okuti va pemula ciwa esinga liavo, vayela, kuenda va wala uwalo umue wa sunguluka.” Hesanjuolio tu kuete omo tu kasi lamalẽhe vaco!
13. Nye tu pondola oku konomuisa oco tu limbuke okuti ovina viosi viatiamẽla komuenyo wetu via yelisiwa kuenda viangiliyiwa ciwa?
13 Ocili okuti, ekalo lietu, ovikuata vietu, kuenda onjo yetu ci sukila okuti vi yelisiwa ndaño kuli ovovangi a lekisa okuti, ca leluka oku popia pole ka ca lelukile oku tẽlisa eci ci popiwa. Handi vali, ka ci sukila oku landa ovikuata vialua okuti ka ca lelukile oku vi tata. Pole, oku linga eliangiliyo liwa kuenda oku likolisilako ci kuatisa cocili. Tu sukila oku kuata ocituwa coku yua olonjanja viosi, loku tata ciwa uwalo wetu, onjo lekãlu lietu kuenda ovina vikuavo. Etu tu kuete upange walua woku linga ndeci, oku kunda, oku enda enda kolohongele vietu viekongelo, elilongiso lio pokolika kuenda ovina vikuavo komuenyo wetu. Pole, ndaño tu kuete ovopange aco, eci ka cilomboloka okuti ka tu sandiliya vali otembo yoku liyelisa oco tu taviwe la Suku kuenda lomanu. Olonumbi Viembimbiliya viokuti ‘ovina viosi vi kuete otembo yaco,’ vi pondola oku tu kuatisa cocili.—Ukundi 3:1.
Utima Umue wa Pua Evĩho
14. Momo lie oku liyelisa kovituwa vĩvi kuenda kespiritu oko ku kuete vali esilivilo liocili okuti oku liyelisa ketimba ku sule?
14 Omo okuti tu sukila oku liyelisa ketimba, ca sunguluka okuti tu velisapo oku liyelisa kovituwa vietu kuenda konepa yespiritu. Tua limbuka okuti va Isareli va yandulukiwile la Yehova omo okuti ndaño va liyelisile ketimba, pole ovituwa viavo kuenda ekalo liavo kespiritu ka via sungulukile. Lekuatiso liuprofeto Isaya, Yehova wa va sapuila hati, wa lingi ‘vakuafeka yekandu.’ Kuenje, ovilumba va enda loku eca kumue loku lava ovipito violosãi kuenda oku lava eteke liesambata lolohutililo viavo ka via kuatele vali esilivilo ku Yehova. Nye ovo va sukilile oku linga oco va taviwe vali la Suku? Yehova wa popia hati: “Lisukuli; liyelisi, evĩho liovilinga viene li upi kovaso ange. Liweki oku linga cĩvi.”—Isaya 1:4, 11-16.
15, 16. Nye Yesu a tukula okuti oco ci vĩhĩsa omunu? Oco hẽ ndamupi tu pondola oku kuatisiwa lolondaka via Yesu?
15 Oco tu kuate elomboloko lioku liyelisa kovituwa vĩvi kuenda kekalo lietu kespiritu, tu konomuisi olondaka Yesu a sapuila va Fariseo la vakuavisonehua vana va popele hati, olondonge viaye via vĩha omo eci via kala loku lia ka via pusile peka. Yesu wa tetulula ocitangi caco poku popia hati: “Eci ciñila vomẽla hacoko ci vihĩsa omunu.” Noke, Yesu wa popia vali hati: “Eci ci tunda vomẽla ca tunda vutima kuenje oco ci vĩhisa omunu. Momo evi vi tunda vutima vievi, ovisimilo vĩvi, umondi, oku pekelisa, ukahonga, umunu, uvangi wuhembi, etonãi. Ovina evi ovio vi vĩhisa omunu, puãi okulia osimbu kua yelisile ovaka ka ku vĩhisa omunu.”—Mateo 15:11, 18-20.
16 Nye tu pondola oku lilongisa kolondaka via Yesu? Yesu wa lekisa okuti undingaĩvi, ekalo lĩvi kuenda evĩho, ovina viaco evi, vi fetikila kutima. Omo liaco, ondonge Tiago wa popia hati: “Omunu omunu o yonjaiwa eci a tambiwa loku kokiwa loloñeyi viaye muẽle.” (Tiago 1:14, 15) Pole, nda ka tu yongola oku wila vakandu Yesu a tukula ndeti, tu sukila oku yuvula ovina viosi vĩvi kuenda ka tuka ecelela okuti ovisimĩlo viaco viya vali kutima wetu. Eci ci lomboloka okuti, tu sukila oku lunguka leci tu tanga, leci tu tala, kuenda eci tu yevelela. Koloneke vilo, omo okuti omanu va lisanja kueci va yongola oku vangula, koku piluka, kuenda kolomapalo, olonjo vina via siata oku panga ovisikilo viaco, vi kasi loku amamako oku panga ovina viñi viñi vioku sanjuisa etimba. Tu sukila oku lunguka calua oco ka tuka yapuiwi lovisimĩlo viaco okuti vi yovela kutima wetu. Ca velapo vali ceci okuti, oco tu linge eci ci taviwa la Suku haico cu sanjuisa, tu sukila oku lavulula oco tu amameko loku liyelisa okuti ka tu vĩhisa utima wetu.—Olosapo 4:23.
Oku Liyelisila Kovilinga Viwa
17. Momo lie Yehova a siatela oku kuatisa omanu vaye oco va yelisiwe?
17 Ocili okuti, omo liesumũlũho lia Yehova kuenda ekuatiso liaye, tu pondola oku yelisiwa kovaso aye. (2 Va Korindo 6:14-18) Tu sesamẽlavo oku limbuka okuti Yehova wa siata oku kuatisa omanu vaye koku liyelisa oco va linge ocipango caye. Upostolo Paulu wa sapuila Tito hati, Yesu Kristu “wa lieca ha tu yovola kevĩho liosi, loku lisokiyila omanu va yelisua, ha va lingi omanu vaye muẽle, haivo vakuambili yokovilinga viwa.” (Tito 2:14) Omo okuti tumanu vamue va yelisiwa, upange upi tu sukila oku kuatela ombili yocili?
18. Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tuakuambili yovilinga viwa?
18 Ca tete, tu sukila oku kuata onjongole yoku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Mateo 24:14) Poku linga Upange waco, tu lekisa komanu vosi elavoko lioku kala otembo yenda hũ palo posi okuti ka kuka kala vali evĩho lovitangi. (2 Petulu 3:13) Vovilinga vietu viwa mua kongelavo oku lekisa apako espiritu komuenyo wetu wosi momo eci ceca esivayo ku Isietu wokilu. (Va Galatia 5:22, 23; 1 Petulu 2:12) Ka tuka ivaliko omanu vana okuti ka va kasi loku lilongisa Embimbiliya haivo va kasi oku liyaka lovitangi viovisalu kuenda ovitangi vikuavo vi kasi oku pita voluali. Tu sukila oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu wa lungula hati: “Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10) Ovopange aco osi a lingiwa lutima wa yela kumue lonjongole yocili, a sanjuisa ciwa Suku.—1 Timoteo 1:5.
19. Asumũlũho api tu lavoka nda tu amamako loku liyelisa ketimba, kovituwa kuenda kekalo lietu kespiritu?
19 Omo okuti tulondingupange via Suku Tõlo, tu sukila oku pokola kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Avamanji, ndu pingi lohenda ya Suku okuti weci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku. Oco efendelo liene liocili.” (Va Roma 12:1) Omo liaco, tu amamiko loku sola esumũlũho lietu lioku yelisiwa la Yehova kuenda oku velisapo calua olonumbi vioku liyelisa ketimba, kovisimĩlo kuenda kespiritu. Nda tua kuama onjila eyi, ka tu pondola lika oku kuata esanju liocili cilo muẽle, pole, tuka kuatavo elavoko liokuti, ‘ovitangi’ violuali lulo lũvi ka vika kalako vali eci Suku aka ‘pongolola ovina viosi oco vi kale viokaliye.’—Esituluilo 21:4, 5.
Anga hẽ Ocivaluka?
• Momo lie va Isareli va tambuilile olonumbi vialua viatiamẽla koku liyelisa?
• Ndamupi oku liyelisa ketimba kuecela uvangi wocili wondaka Yusoma tu kundila vakuetu?
• Momo lie oku liyelisa kekalo lietu kuenda kespiritu ku kuetele vali esilivilo okuti oku liyelisa ketimba ku sule?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti ‘tuakuambili yovilinga viwa’?
[Elitalatu kemẽla 29]
Oku liyelisa ketimba kueca uvangi wocili wondaka Yusoma tu kundila vakuetu
[Elitalatu kemẽla 30]
Yesu wa lungula hati ovisimĩlo ka via sungulukile vi tuala koku linga eci cĩvi
[Elitalatu kemẽla 31]
Omo okuti tulondingupange via Yehova via yelisiwa, tu kuete ombili yocili kovilinga viwa