Amamako Loku Pokola Kovina Wa Lilongisa
“Eci wa lilongisi, leci wa tambuli, leci wa yevi, kuenda eci wa moli kokuange, . . . ci lingi. Kuenje Suku yombembua o kala lene.”—VA FILIPOI 4:9.
1, 2. Anga hẽ Embimbiliya li kasi oku eca ekuatiso komuenyo womanu vana va siata oku popia hati vakuetavo? Ci lombolola.
UKANDA umue wasapulo wo kofeka yo Estados Unidos wa lombolola okuti: “Atavo a Kasi Oku Livokiya Calua, pole Ovituwa Viwa vi Kasi Oku Tepuluka.” Ocili okuti kofeka yaco eyi, omanu vana va siata oku endaenda kefendelo, va kasi oku livokiya calua kuenda ovo va popia hati, etavo li kuete esilivilo liocili komuenyo wavo. Ukanda waco wamisako hati: “Ndaño okuti esapulo eli liwa calua, pole omanu valua vo kofeka yo Amerika va kuete atatahãi atiamẽla kovituwa va lete komunu lomunu ukuetavo ale komanu vosi vakuetavo.”
2 Ocitangi caco ka ci kasi lika vofeka yimosi. Kolofeka viosi violuali kuli omanu valua va popia hati, va tava Kembimbiliya kuenda vakuetavo, pole komuenyo wavo, ka va kasi oku ecelela okuti Embimbiliya li songuila omuenyo wavo. (2 Timoteo 3:5) Usongui wocisoko cimue ca siata oku konomuisa ovina viatiamẽla ketavo wa popia hati: “Etu tua velisapo calua Embimbiliya, pole oku pesila otembo koku tanga loku lilongisa kuenda oku pokola kueci ci sangiwamo, ocina cimue okuti ca pitako ale kosimbu.”
3. (a) Ndamupi Embimbiliya lia siata oku kuatisa Akristão vocili? (b) Ndamupi olondonge via Yesu vi pokola kelungulo liupostolo Paulu li sangiwa kelivulu lia Va Filipoi 4:9?
3 Akristão vocili hacoko ocitangi va kasi laco. Oku pokola kelungulo Liondaka ya Suku, ca siata oku va kuatisa oku yuvula ovituwa kuenda ovisimĩlo vĩvi. Omo liaco, apongoloko ovo va linga komuenyo wavo, a siata oku limbukiwa lomanu vakuavo. (Va Kolosai 3:5-10) Olondonge via Yesu ka vi ecelela okuti Embimbiliya li yukila to oneketela pociseleko calivulu. Upostolo Paulu wa sapuila Akristão voko Filipoi hati: “Eci wa lilongisi, leci wa tambuli, leci wa yevi, kuenda eci wa moli kokuange, . . . ci lingi. Kuenje Suku yombembua o kala lene.” (Va Filipoi 4:9) Akristão va linga vali ovina via velapo okuti oku tava lika kocili Condaka ya Suku ci sule. Ovo va pokola kovina viosi vasiata oku lilongisa poku amamako loku kapako elungulo Liembimbiliya ndeci, vepata, kocitumãlo cavo cupange, vekongelo, kuenda kovina viosi vomuenyo wavo.
4. Momo lie ka ca lelukilile oku pokola kovihandeleko via Suku?
4 Oku pokola kovihandeleko kuenda kolonumbi via Suku ka ca lelukile. Etu, tu kasi voluali lua vialiwa la Satana Eliapu, una wa tukuiwa Vembimbiliya hati, “osuku yoluali lulo.” (2 Va Korindo 4:4; 1 Yoano 5:19) Omo liaco, tu sukila oku yuvula ovina viosi vi pondola oku tepulula ekolelo lietu ku Yehova Suku. Ndamupi tu pondola oku amamako lekolelo lietu?
Pokola Kolondaka Viocili
5. Olondaka via Yesu vi popia hati: “Amameko loku ñuama” vi lomboloka nye?
5 Onjila yimue yoku pokola kovina viosi tua lilongisa, oku kuatela ekolelo lialua kefendelo liocili ndaño lelambalalo liovanyãli vetu. Oco tu pandikise tu sukila oku likolisilako calua. Omo liaco, Yesu wa popia hati: “Nda umue o yongola oku ñuama, ka ka litende vali eye muẽle, a tikule uti waye, kuenda amameko loku ñuama.” (Mateo 16:24, NW ) Yesu ka popele okuti, tu pondola oku u kuama lika vokuenda kuosemana yimosi, vosãi yimosi ale vunyamo umosi. Pole, eye wa popia hati: “Amameko loku ñuama.” Olondaka viaye vi lekisa okuti etu ka tu lingi lika ondonge yaye vokuenda kuotembo yimue yitito komuenyo wetu ale tu litumbika lika kokuaye vokuenda kuoloneke vimue vitito noke tu liwekapo. Oku amamako kuetu vefendelo liocili ku lomboloka okuti tu pandikisa lekolelo vonjila yetu tua nõlapo, kuenda ndaño kuiya ovitangi ka tu konyoha. Ndamupi tu pondola oku ci linga?
6. Ongangu yipi yolondaka viocili Akristão vo kocita catete va lilongisa kupostolo Paulu?
6 Upostolo Paulu wa vetiya Timoteo ekamba liaye lio kupange hati: “Kakatela kongangu yolondaka viocili wa yeva kokuange. Yi kuama lekolelo locisola ci kasi vu Kristu Yesu.” (2 Timoteo 1:13, NW ) Olondaka evi viupostolo Paulu vi lomboloka nye? Velimi lio Heveru upopi woku linga hati “ongangu,” u lomboloka umue omesele o taya oviluvialuvia vopapelo yimue. Ndaño okuti eye handi ka mãlele oku taya ociluvialuvia caco, pole ociluvialuvia caco ci kuete olondimbukiso vi kuatisa omunu una o yongola oku limbuka lutate elomboloko liaco. Cimuamue haico ci pita longangu yocili upostolo Paulu a longisa ku Timoteo kuenda komanu vakuavo okuti eye ka sukilile oku eca etambululo kapulilo osi. Pole, elongiso liaco li kuete olonumbi vialua vioku songuila vakuotima wa sunguluka oco va limbuke eci Yehova a yongola kokuavo. Oco va sanjuise Suku, va sukilile oku kakatela kolondaka viocili kuenda oku amamako oku pokola kovina viosi va lilongisa.
7. Ndamupi Akristão va pondola oku kakatela kongangu yolondaka viocili?
7 Kocita catete, omanu vamue ndeci, Humaneo la Alesandro kuenda Filetu, va kala loku sandeka ovisimĩlo vina ka vi sangiwa ‘volondaka viocili.’ (1 Timoteo 1:18-20; 2 Timoteo 2:16, 17) Ndamupi Akristão vatete nda va tẽla oku yuvula oku yapuisiwa lomanu vana va siapo etavo liocili? Ovo nda va tẽla oku ci linga poku lilongisa lutate Ondaka ya Suku kuenda oku pokola kovina viosi va lilongisa. Omanu vosi vana va kuama ongangu yupostolo Paulu kuenda vakuavo vakuekolelo, veya oku yuvula ovina viosi okuti ka vi litava lolondaka viocili vina va longisiwa. (Va Filipoi 3:17; Va Heveru 5:14) Ovo ka va yapuisiwile omo lioku “mamõha lolondaka,” pole vamamako lonjila yavo ya sunguluka yoku sumbila Suku. (1 Timoteo 6:3-6) Etu haicovo tu linga nda tu amamako oku kapako ovina tua lilongisa komuenyo wetu. Eci tu limbuka okuti olohuluwa viomanu voluali luosi va kasi oku vumba Yehova loku kakatela kongangu yocili va siata oku lilongisa Vembimbiliya, ci pamisa vali ekolelo lietu.—1 Va Tesalonike 1:2-5.
Yuvula ‘Olosapo Viesanda’
8. (a) Olonjila vipi Satana a siata oku kuama koloneke vilo oco a nyõle ekolelo lietu? (b) Elungulo lipi lia eciwa lupostolo Paulu li sangiwa kelivulu lia 2 Timoteo 4:3, 4?
8 Satana wa siata oku seteka oku nyõla ekolelo lietu poku kapa vovitima vietu atatahãi atiamẽla kueci tua lilongisa. Ndeci ca kala kocita catete, koloneke vilo omanu vana va siapo etavo liocili kuenda ava ka va tava ku Suku, va siatavo oku sandiliya onjila yoku nyõla ekolelo Liakristão vocili. (Va Galatia 2:4; 5:7, 8) Omanu vaco olonjanja vimue, va sole oku eca ovovangi esanda a siata oku sandekiwa vovikanda kuenda vovingungu viasapulo atiamẽla kovohembi, konjila yoku lilongisa kuenda kesunga liombili Yolombangi via Yehova. Upostolo Paulu wa lungula hati, omanu vamue vaka tunda vocili. Eye wa popia hati: “Kuiya oloneke okuti omanu ka va tava kokulongisa kuocili, puãi, omo va kasi lovatui a yua, oco va liongoluila alongisi ndovipango viavo, kuenje vopa ovatui koku yevelela ovina viocili ha va yapukila kolosapo viaño.”—2 Timoteo 4:3, 4.
9. Eci upostolo Paulu a tukula ‘olosapo viesanda,’ nye a yonguile oku popia?
9 Kua kala omanu vamue okuti ka va kuamaile olondaka viocili, omo lioku vetiyiwa ‘lolosapo viesanda.’ Vipi hẽ olosapo viaco viesanda? Ci tava okuti, upostolo Paulu wa kala loku popia olosapo vimue ndeci vina vi sangiwa velivulu litukuiwa hati; apócrifos, lia sonehiwa la Tobias.a Olosapo viaco viesanda ci tava okuti mua kongelelevo asapulo ana a komohĩsa calua omanu kuenda ana atiamẽla kuhembi. Handi vali, omanu vamue ‘locipango cavo muẽle,’ ci tava okuti va fetika oku vetiyiwa luloño womanu vana ka va sumbilile olonumbi via Suku, kuenda vana a va tombele omanu vana va kala loku songuila ekongelo. (3 Yoano 9, 10; Yuda 4) Ndaño okuti kua kala ovina vialua vi yapuisa omanu vonjila yocili, Akristão vamue va nõlelepo ovo muẽle oku tinduka vocili Condaka ya Suku. Omo liaco, vokuenda kuotembo veya oku liwekapo oku pokola kovina viosi va lilongisa kuenda veya oku nyõla ekalo liavo muẽle kespiritu.—2 Petulu 3:15, 16.
10. Olusapo vipi viesanda via siata koloneke vilo? Pole, ndamupi upostolo Yoano a lekisa esilivilo lieci tu sukilila oku lunguka laco?
10 Koloneke vilo, tu pondola oku yuvula oku yapuisiwa lolosapo viesanda nda tua konomuisa lutate kuenda tua nõla eci tu yevelela leci tu tanga. Ocili okuti, ovikanda kuenda ovingungu vikuavo viasapulo, via siata oku vetiya oku linga ovina ka via sungulukile. Omanu valua va siata oku vetiya vakuavo oco ka vaka tave okuti kuli Suku. Ovo va siata oku vetiya hati, Embimbiliya helivuluko lia Suku. Koloneke vilo, omanu vana va siapo etavo liocili, va siata oku kapa atatahãi kovitima Viakristão oco ekolelo liavo li tepuluke. Kueci catiamẽla kohele yelongiso liovaprofeto vesanda kocita catete, upostolo Yoano wa lungula hati: “A vakuacisola, ko ka tavi kaspiritu osi, puãi seteki aspiritu nda a Suku nda ndati. Momo ovaprofeto vesanda va lua va sandukila voluali.” (1 Yoano 4:1) Omo liaco, tu sukila oku lavulula lutate.
11. Yipi onjila yimue yoku liseteka etu muẽle oco tu tale nda tu kasi vekolelo?
11 Kueci catiamẽla kondaka eyi, upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Liseteki ene muẽle nda hẽ vu kasi ocili vekolelo.” (2 Va Korindo 13:5) Upostolo Paulu, o tu vetiya oco tu li seteke etu muẽle nda tu kasi loku kuama cosi ci taviwa Lakristão vocili. Nda utima wetu wa tekela koku yevelela omanu vana va sumuisa, tu sukila oku li konomuisa etu muẽle lekuatiso liolohutililo. (Osamo 139:23, 24) Anga hẽ tu kuete ocituwa coku sandiliya akulueya omanu va Yehova? Nda oco, momo lie tua siatela oku ci linga? Tua siata hẽ oku sumua calua omo liovilinga ale liolondaka vĩvi umue a tu popisa? Nda oco, tu kasi hẽ oku penguluila ovisimĩlo vietu konjila yimue ya sunguluka? Ohali yosi tu tala voluali lulo, ka yi piti otembo yalua. (2 Va Korindo 4:17) Ndaño tua pita locitangi cimue vekongelo, momo lie hẽ tu liwekelapo oku vumba Suku? Nda tua sumua locina cimue cĩvi anga hẽ ka ca sungulukile okuti tu likolisilako oku ci tetulula kuenje noke tu ceca peka lia Yehova?—Osamo 4:4; Olosapo 3:5, 6; Va Efeso 4:26.
12. Ongangu yipi yiwa omanu voko Berea va tu sila?
12 Lalimue eteke ka tu ka kuati ocituwa coku popia lãvi vakuetu, pole tu likolisiliko oku pamisa ekalo lietu kespiritu lolondaka viocili, lekuatiso lielilongiso lio pokolika kuenda oku endaenda kolohongele vekongelo. (1 Va Korindo 2:14, 15) Ka tuka kuati atatahãi Londaka ya Suku, pole tu kuati ocituwa ndeci omanu voko Berea va lekisa kocita catete momo va enda oku konomuisa lutate Ovisonehua. (Ovilinga 17:10, 11) Tu amamiko loku kuama ovina viosi tua lilongisa loku siapo olosapo viesanda okuti tu tiamẽla lika kocili.
13. Ndamupi tu pondola oku yuvula oku sandeka asapulo esanda ndaño okuti ka tu ci lingila ocipango?
13 Kuli vali handi olusapo lumue lukuavo luesanda okuti tu sukilavo oku lu yuvula. Onepa yalua yasapulo a komohĩsa, a siata oku eciwila vo komputador. Tu sukila oku lunguka lasapulo aco ca piãla vali enene nda ka tua kũlĩhĩle ciwa ono yaco. Ci tava okuti umue Ukristão ukuavituwa viwa, o tu tumisa esapulo ale ulandu umue okuti pamue eye muẽle ka kũlĩhĩle ciwa ndomo esapulo liaco li kasi. Eli olio esunga lieci tu sukilila oku lunguka loku yuvula oku pitulula asapulo ana okuti ka a kũlĩhĩwile ciwa. Etu ka tu yongola oku pitulula ‘olosapo viesanda’ vina vi vihĩsa eci ci kola.’ (1 Timoteo 4:7) Omo okuti tu kuete ocikele coku vangula ocili ku vakuetu, tu sukila oku yuvula oku sandeka asapulo osi esanda ndaño okuti ka tu ci lingila ocipango.—Va Efeso 4:25.
Asumũlũho a Tunda Koku Pokola Kocili
14. Ekuatiso lipi li tunda koku pokola kueci tua siata oku lilongisa Vondaka ya Suku?
14 Oku pokola kueci tua lilongisa Vembimbiliya pokolika loku kapako eci tua lilongisa kolohongele viekongelo, ci pondola oku tu nenela asumũlũho ocili. Tuka limbuka okuti, ukamba wetu la vakuetu tu fendelela lavo kumuamue uka livokiya calua. (Va Galatia 6:10) Ovisimĩlo vietu vĩvi vika pongoloka nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya. (Osamo 19:8) Omo liaco, poku amamako loku pokola kueci tu kasi oku lilongisa tuka ‘imbila uvangi wocili Ondaka ya Suku’ kuenda tuka kokela vakuetu kefendelo liocili.—Tito 2:6-10.
15. (a) Ndamupi umalẽhe umue a lekisa utõi wocili poku eca uvangi kosikola? (b) Nye ove wa lilongisa kulandu owu?
15 Pokati Kolombangi via Yehova, pa sangiwa amalẽhe vana okuti va siata oku pokola kueci va lilongisa Vembimbiliya pokolika kuenda eci va lilongisa valivulu ana a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya kumue loku endaenda kuavo kolohongele viekongelo. Ovituwa viavo viwa via siata oku eca uvangi wocili kalongisi vavo kuenda ku vakuavo va tangela kumuamue. (1 Petulu 2:12) Konomuisa ulandu wa pita la manji umue ufeko o tukuiwa hati Leslie, wo kofeka yo Estados Unidos, o kuete ci soka 13 kanyamo. Eye wa popia hati, ka ca lelukile oku eca uvangi watiamẽla ketavo liange ku vakuetu tu tangela kumosi. Pole, eteke limue eye weya oku kuata utõi woku vangula. Eye wa lombolola hati: “Eteke limue kosikola va kala oku vangula eci catiamẽla konjila omanu va seteka oku kuama poku landisa ovina viavo. Ufeko umue wa votola eka kuenje wa tukula Olombangi via Yehova.” Omo okuti Leslie Ombangi ya Yehova, ndamupi a tambuluiya? Eye wa popia hati: “Nda teyuila Ekolelo liange kuenda vakuetu vosi va komõha calua momo tunde osimbu sa siatele oku vangula calua kosikola.” Nye ceya oku iyilila kutõi wa Lislie? Eye wa popia hati: “Noke, ndeya oku eca ombrochura kuenda o tratado kondonge yimue omo okuti eye wa kuatele apulilo akuavo.” Ocili okuti, Yehova o sanjuka calua eci a limbuka okuti amalẽhe vana va pokola kueci va siata oku lilongisa ci va kuatisa koku eca uvangi lutõi kosikola.—Olosapo 27:11; Va Heveru 6:10.
16. Ndamupi Osikola Yupange Wakristão ya kuatisa umalẽhe umue Ombangi ya Yehova?
16 Ulandu umue ukuavo wa pita lufeko umue Elizabeth. Eci a fetika oku lilongisa kosikola, otembo yaco wa kuata lika ci soka anyamo epanduvali. Olonjanja viosi eci a enda oku tambula ocipama Kosikola Yupange Wakristão ale sio, eye wa enda oku laleka alongisi vaye oco va ende kekongelo Vonjango Yusoma. Nda umue pokati kalongisi vaye ka kuete otembo yoku enda kohongele, Elizabeth wa enda oku lingila ohundo yaye kosikola kovaso yulongisi. Eci Elizabeth a mãla elilongiso liaye, weya oku soneha ulandu umue wekuatiso li tunda Kosikola Yupange Wakristão una eye a soneha ci soka ekũi kamẽla. Kuenje ulandu waco wa u tangela kovaso yalongisi vaye vakuãla. Eye wa lalekiwavo oco a linge ohundo yimue Yosikola Yupange Wakristão losapi ya linga hati: “Momo Lie Suku a Ecelela Evĩho?” Elizabeth wopa esilivilo kelongiso li kasi oku eciwa Lolombangi via Yehova Kosikola Yupange Wakristão. Eye, o kasi pokati kamalẽhe vana va siata oku sanjuisa Yehova poku pokola kueci va lilongisa Vondaka ya Suku.
17, 18. (a) Elungulo lipi li sangiwa Vembimbiliya liatiamẽla koku kala vakuacili? (b) Ndamupi ulume umue a kuatisiwa lovituwa viwa via lekisiwa la umue Ombangi ya Yehova?
17 Embimbiliya li vetiya Akristão vosi oco va linge vakuacili kovina viosi. (Va Heveru 13:18) Ekambo lioku kala vakuacili li pondola oku nyõla ukamba wetu la vakuetu kuenda la Yehova. (Olosapo 12:22) Ovituwa vietu viwa vieca uvangi wokuti tu kasi oku pokola kovina viosi tua siata oku lilongisa kuenda vi pondola oku kuatisa valua oku lekisa esumbilo liocili Kolombangi via Yehova.
18 Konomuisa ulandu wa pita lesualali limue o tukuiwa hati Phillip. Eye wa nyelisile opapelo yaye yoku tambula olombongo kombango okuti wa sonehelemo ale onduko yaye, pole eye ka ci limbukile okuti wa yi nyelisa toke eci veya oku yi tiuwiya vokakasia kaye koku tambuila ovikanda. Opapelo yaco yoku tambula olombongo, ya sangiwa Lombangi ya Yehova. Ombangi ya Yehova, ya tuma opapelo yaco lokokanda kamue ka popia hati, eci ca ndivetiya oku tiuwiya opapelo eyi, ovina nda siata oku lilongisa ketavo liange. Phillip wa komõha calua. Noke wa popia hati: “Nda ca tava okuti Olombangi via Yehova vi ndi nyana eci ci soka 9.000 kolondolale.” Otembo yimue, eye wa sumuile calua eci vo nyanele osapeu yaye vonembele. Osapeu yaco ci tava okuti ya nyaniwile lomunu umue wo kũlĩha, osimbu okuti omunu una wo nenela opapelo yuvangi wolohũlũkãi violondolale ko kũlĩhĩle. Ocili okuti, oku kala ukuacili ci nena esivayo ku Yehova Suku.
Amamako Loku Pokola Kueci wa Siata Oku Lilongisa
19, 20. Ndamupi tuka kuatisiwa poku pokola kovina viosi tua siata oku lilongisa vovisonehua?
19 Omanu vosi okuti va pokola kueci va siata oku lilongisa Vondaka ya Suku, va pondola oku tambula asumũlũho alua. Ondonge Tiago ya soneha ndoco: “U o vanja vanja sui vocihandeleko ca kanguka, haico ceca umãmãle, kuenje o pandikisa laco okuti ka lingi ukuakuyeva lika loku ivala, o linga puãi ukuakulinga, eye o sumũlũisua lokulingainga kuaye.” (Tiago 1:25) Ocili okuti, nda tua pokola kovina tua lilongisa Vovisonehua, tuka kuata esanju liapiãla kuenda tuka kuata uloño woku liyaka lovitangi komuenyo wetu. Handi vali, tuka tambula asumũlũho a Yehova lelavoko lioku kuata omuenyo ko pui.—Olosapo 10:22; 1 Timoteo 6:6.
20 Omo liaco, amamako loku pokola kueci o kasi oku lilongisa Vondaka ya Suku. Likolisilako loku likongela lafendeli va Yehova kuenda yevelela lutate ovipama vi lingiwa kolohongele Viakristão. Nda wa pokola kueci o kasi oku lilongisa, ‘Suku yombembua o kala love.’—Va Filipoi 4:9.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ci tava okuti, kocita catatu O.Y., Tobit wa sonehele elivulu liaye muna a kongelele oviholo via umue woko Yudea o tukuiwa hati, Tobias. Eye wa lomboluiwa okuti wa kala luloño woku sakula kuenda woku tundisa olondele okuti o ci linga lekuatiso liutima, lomuma kuenda ondulu yombisi yimue yinene calua.”
Handi Ocivaluka?
• ‘Olondaka viocili’ vi lomboloka nye kuenda ndamupi tu pondola oku vi kuama?
• ‘Alusapo api esanda’ tu sukila oku yuvula?
• Omanu vana va pokola kueci va lilongisa Vondaka ya Suku va pondola oku tambula asumũlũho vapi?
[Elitalatu kemẽla 15]
Ndamupi Akristão vo kocita catete va yuvula oku yapuisiwa lomanu vana va siapo etavo liocili?
[Elitalatu kemẽla 16]
Atatahãi ci tava okuti a sandekiwila vovikanda viasapulo kuenda vovingungu vikuavo, vo Internet, lopokati komanu vana va siapo etavo liocili
[Elitalatu kemẽla 17]
Ka ca sungulukile oku eca asapulo ana uhembi
[Elitalatu kemẽla 18]
Kupange, lo kosikola kuenda kovitumãlo viosi, Olombangi via Yehova vi pokola kueci vi lilongisa Vondaka ya Suku