Akristão Va Sukila Oku Likuatisa Pokati
“Tuvimatamata vietimba limuamue.”—VA EFESO 4:25.
1. Nye elivulu limue li popia catiamẽla ketimba liomunu?
ETIMBA liomunu, lia lulikiwa lonjila yimue yi komohĩsa calua! Elivulu limue, li lombolola okuti: “Omanu pamue va siata oku sokisa etimba liomunu lomakina yimue yi komohĩsa calua okuti ya velapo ovina viosi via pangiwa. Ocili okuti, etimba liomunu ka li kasi ndomakina. Pole, ci tava oku li sokisa lomakina kolonepa vialua. Etimba liomunu li kuete ovimatamata vialua ndeci omakina yi kasi. Onepa lonepa yetimba liomunu yi kasi ndomakina yi kuete esilivilo limue lilikasi. Pole, ovimatamata viosi vietimba vi talavayela kumosi oco viecelele etimba ale omakina oku talavaya ciwa.”
2. Ndamupi etimba liomunu li sokisiwa lekongelo Liakristão?
2 Ocili okuti, etimba liomunu li kuete ovimatamata vialua kuenje, ovimatamata viaco viosi vi tẽlisa upange umue u sukiliwa calua. Cikale esipa limosi, onumba yositu, ale ocimatamata cikuaco co vetimba liomunu, viosi yavio vi kuete esilivilo liocili. Cimuamue haico ci kasi vekongelo Liakristão okuti, omunu lomunu o kasimo, o pondola oku linga upange umue uwa okuti weca ekalo liwa kespiritu. (1 Va Korindo 12:14-26) Ndaño okuti, ka ca sungulukile okuti vekongelo mu kala umue o kuata ovisimĩlo vioku velapo vakuavo pole, ka ca sungulukilevo okuti mu kala omunu umue o sima hati, ka kuete esilivilo pokati ka vakuavo.
3. Ndamupi elivulu lia Va Efeso 4:25, li lekisa okuti Akristão va sukila oku likuatisa pokati?
3 Ndeci etimba liomunu li kuatisiwa lovimatamata via litepa, Akristão va sukilavo oku likuatisa pokati. Upostolo Paulu wa situlula ciwa ondaka eyi eci a yi lomboluila kakamba vaye olombuavekua hati: “Omo okuti cilo wa liwekipo oku popia uhembi, omunu lomunu a popie ocili lukuavo, momo tuvimatamata vietimba limuamue.” (Va Efeso 4:25, NW ) Omo okuti ovo ‘ovimatamata vietimba limuamue,’ pokati ka Isareli yespiritu pa sangiwa ukamba wocili, haivo va litava tava pokati, momo ovo “etimba lia Kristu.” Ocili okuti, pokati kavo pali elitokeko liocili. (Va Efeso 4:11-13) Akristão vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va sanjuka calua omo liukamba u kasi pokati kavo lolombuavekua.
4. Ndamupi tu pondola oku kuatisa vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya?
4 Anyamo osi kua siata oku papatisiwa olohũlũkãi viomanu vana va kuete elavoko lioku kala vofeka yelau palo posi. Ovimatamata vikuavo viekongelo via siata oku va kuatisa lesanju liocili oco ‘vamameko oku loñoloha’ kespiritu. (Va Heveru 6:1-3) Vekuatiso liaco mua kongela oku tambulula apulilo atiamẽla Kembimbiliya, ale oku va ĩha ekuatiso va sukila kupange woku kunda. Etu tu pondola oku kuatisa omanu vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya eci tu lekisa ongangu yiwa poku eca atambululo olonjanja viosi kolohongele vietu vekongelo. Eci va liyaka lovitangi, tu pondola oku va kolisa ale pamue oku va lembeleka. (1 Va Tesalonike 5:14, 15) Tu sukila oku sandiliya olonjila via sunguluka vioku kuatisa vakuetu oco vamameko loku ‘endela vocili.’ (3 Yoano 4) Cikale etu tuamalẽhe ale akulu okuti, tua fetika ndopo oku endela vocili ale tu kasimo ale osimbu, vosi yetu tu pondola oku eca ku vakuetu evetiyo liatiamẽla kekalo liwa kespiritu kuenje ci tava okuti ovo va tu sukila.
Ovo va Eca Ekuatiso Lisukiliwa
5. Ndamupi Akuila la Priska va kuatisa upostolo Paulu?
5 Akristão vana vakuele va siata oku sanga esanju liocili omo liekuatiso va sole oku eca ku vakuavo vakuetavo. Ndeci, Akuila kuenda ukãi waye Priska va kuatisa upostolo Paulu. Ovo vo tambula ciwa konjo yavo, va talavaya laye kupange woku tunga olombalaka kuenda vo kuatisa koku pamisa ekongelo liokaliye kofeka yo Korindo. (Ovilinga 18:1-4) Lonjila yimue yutate, olonjanja vimue ovo va enda oku kapa kohele omuenyo wavo omo lioku kuatisa upostolo Paulu. Ovo va kala ko Roma eci upostolo Paulu a sapuila Kakristão vo kofeka yaco hati: “Lamipo Priska la Akuila, vakuetu vupange wa Kristu, haivo ka va liwekele oku ñuatisa, ndaño olonjanja [vimue] ca koka ohele yovimuenyo viavo. Hameko lika nda va pandula, puãi akongelo osi a vakualofeka a va pandulavo.” (Va Roma 16:3, 4) Ndeci Akuila la Priska va linga, Akristão vo koloneke vilo va siatavo oku pamisa akongelo kuenda oku eca ekuatiso ku vamanjavo va fendelela kumosi kolonepa viñi viñi. Olonjanja vimue, ovo va siatavo oku kapa kohele omuenyo wavo oco va popele olondingupange via Suku kungangala ale koku fila povaka ovanyãli.
6. Ekuatiso lipi Apolosi a tambula?
6 Akuila la Priska va kuatisavo Apolosi Ukristão umue wa loñolohele calua koku vangula haeye wa longisa omanu voko Efeso eci catiamẽla ku Yesu Kristu. Koloneke viaco, Apolosi wa kũlĩhĩle lika epapatiso lina lia lingiwa la Yoano okuti lioku likekembela akandu atiamẽla vocisila Cocihandeleko. Eci Akuila la Priska va limbuka okuti Apolosi wa sukilile ekuatiso liaco, ovo “vo wimba onumbi ya velapo yonjila ya Suku.” Ci tava okuti, vo lomboluila okuti, epapatiso Liakristão lilomboloka oku iñisa vovava etimba liosi liomunu kuenda oku tambula espiritu sandu. Apolosi wa kuama ovina viosi a lilongisa. Noke, eci a pitila kofeka yo Akaya “vamanji vo kolisa kuenje va sonehela oloñame vio ka Akaya vati, U tambuli. Eci a pitilako wa kuatisa ca lua ava va kolela mekonda liocali ca Suku, momo wa tamalala la va Yudea kovaso omanu. Kuenje wa lekisa lovisonehua viavo muẽle okuti Yesu eye Mesiya.” (Ovilinga 18:24-28) Atambululo a eciwa la vakuetu tu fendelela kumosi vekongelo, a pondola oku tu kuatisa koku kuata vali elomboloko liatiamẽla Kondaka ya Suku. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku likuatisa pokati.
Oku Angiliya Ekuatiso Lio Ketimba
7. Ovina vipi va Filipoi va linga eci va limbuka okuti vakuavo Akristão va sukilile ekuatiso lioketimba?
7 Akristão voko Filipoi va lekisa ocisola calua kupostolo Paulu kuenda vo tumisa limue ekuatiso a sukilile eci eye a kala kofeka yo Tesalonike. (Va Filipoi 4:15, 16) Eci vamanji vamue ko Yerusalãi va sukilile ekuatiso lio ketimba, vamanji vo ko Filipoi va eca olombanjaile vina okuti vi pitahãla epondolo lieci va kuatele. Omo liaco, upostolo Paulu wa pandula calua ekuatiso lia tunda ku vamanjaye ko Filipoi akãi lalume kuenje wa popia hati, ovo va eca ongangu yimue yiwa ku vakuavo vakuetavo.—2 Va Korindo 8:1-6.
8. Ocituwa cipi Epafrotido a lekisa?
8 Eci upostolo Paulu a kala vokayike, Akristão vo ko Filipoi ka vo tumisile lika ekuatiso lio ketimba pole, vo tumisavo omunga yavo Epafrodito. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Pa kambele ño naito, nda wa fila upange wa Kristu. Wa likolisila oku tẽlisa onjongole yene yoku ñuatisa, ndaño wa enda lomuenyo waye peka.” (Va Filipoi 2:25-30; 4:18) Etu ka tua kũlĩhĩle nda Epafrodito wa eca ekuatiso liaye omo a kala ukulu wekongelo ale oñuatisi yakulu vekongelo. Pole, eye wa kala omunu ukuakulieca olumue kuenda wa eca ekuatiso liocili Kakristão kuenje, upostolo Paulu wo sukilile calua. Anga hẽ, vekongelo omu ove o kasi mu sangiwavo manji umue o sokisiwa la Epafrotido?
Ovo va Eca ‘Ekoliso Limue Liocili’
9. Ongangu yipi yiwa tu pondola oku lilongisila ku Aristarko?
9 Vamanji vakuacisola ndeci Akuila a lekisa, Prisila kuenda Epafrodito, va soliwile calua vekongelo. Vamanji vamue tu fendelela kumosi vekongelo, ci tava okuti va sokisiwavo la Aristarko wo kocita catete. Eye kumue la vakuavo, va eca ‘ekoliso liocili,’ ndeci elembeleko ale pamue ekuatiso kocina cimue ci sukiliwa. (Va Kolosai 4:10, 11) Poku kuatisa upostolo Paulu, Aristarko wa lekisa okuti eye ekamba limue liocili kotembo yekambo lieci ci sukiliwa. Eye, wa sokisiwa lomunu una wa tukuiwa kelivulu Liolosapo 17:17, ku popia ndoco: “Ekamba li sola olonjanja viosi, kuenje li linga manjove koloneke viohali.” Eci hẽ ka ci tu vetiyavo oku eca ‘ekoliso liocili’ ku vamanjetu Akristão? Etu tu pondola oku ci linga poku kuatisa vana va pita lovitangi.
10. Ongangu yipi yiwa upostolo Petulu a sila kakulu vekongelo?
10 Akulu vekongelo va sukila oku eca ekoliso liocili ku vamanjavo kespiritu. Yesu Kristu wa sapuila upostolo Petulu hati: ‘Kolisa vamanjove.’ (Luka 22:32) Upostolo Petulu wa kuatele epondolo lioku ci linga momo eye wa lekisile ovituwa viwa, ca piãla vali enene noke liepinduko lia Yesu. Omo liaco, ene akulu vekongelo, likolisiliko oku kuama ongangu eyi kuenda lekisi ocisola momo vamanjene vekongelo va sukila ekuatiso liene.—Ovilinga 20:28-30; 1 Petulu 5:2, 3.
11. Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa lovituwa Timoteo a lekisa?
11 Timoteo, ekamba liupostolo Paulu kovongende, wa kala ukulu umue wekongelo okuti wa lekisile esakalalo lialua ku vakuavo Akristão. Ndaño okuti, Timoteo wa kuata ocitangi cuhayele, eye wa lekisa ekolelo liocili, kuenda ‘wa vumbila kumosi la Paulu kupange woku kunda olondaka viwa.’ Omo liaco, upostolo Paulu wa sapuila va Filipoi hati: “Si kuete la umue o kuete onjongole yimuamue ndeye okuti o linga locisola ovina viosi viatiamẽla kokuene.” (Va Filipoi 2:20, 22, NW; 1 Timoteo 5:23; 2 Timoteo 1:5) Etu tu pondolavo oku eca ekuatiso liocili ku vakuetu tu fendelela kumuamue Yehova, poku lekisa ovituwa vimuamue ndevi via Timoteo. Ocili okuti, tu sukila oku pandikisa lahonguo omanu kuenda ovitangi vikuavo pole, tu pondolavo oku lekisa ekolelo liocili kuenda ocisola coku kuatisa vamanjetu kespiritu. Olonjanja viosi tu sukila oku ivaluka okuti, ovo va sukila ekuatiso lietu.
Akãi Vamue va Eca Ekuatiso ku Vakuavo
12. Nye tu pondola oku lilongisila kongangu ya Kambambi?
12 Pokati kakãi vana va sumbila Suku, pa kala umue o tukuiwa Tavita, okuti, Kambambi. Eci eye a fa, olondonge via vilikiya Petulu kuenje va enda laye toke vohondo yimue kosapalalo. Eci va iñila, “ovimbumba viosi vio ñuala, via lila kuenje vio lekisa uwalo lasanya osi Kambambi a tongele osimbu a kala kumue lavo.” Kambambi wa pinduiwa, kuenje wamamako ‘lovilinga viaye viwa kuenda wa eca olombanjaile viaye lohenda.’ Koloneke vilo, vekongelo Liakristão mu sangiwavo vamanji vamue akãi va sokisiwa la Kambambi okuti va tonga ovowalo, ale va siata oku eca ekuatiso liocisola kuava va li sukila. Ocili okuti, upange uwa ovo va pitisa vali kovaso, woku sandeka esapulo Liusoma wa Suku kuenda oku litumbika kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge.—Ovilinga 9:36-42; Mateo 6:33; 28:19, 20.
13. Ndamupi Ludia a lekisa esakalalo Kakristão?
13 Ukãi umue wa sumbilile Suku o tukuiwa hati, Ludia, wa kuatisa vakuavo. Eye wa citiwila kofeka yo Tuatera, noke wa kala ko Filipoi eci upostolo Paulu a kundilako olondaka viwa kunyamo wo 50 K.K. Ci tava okuti Ludia wa kala ukãi umue ukuetavo lia va Yudea, pole, vofeka yo Filipoi ci tava okuti ka mua kalele va Yudea valua kuenda ka mua kalevo o sunangonga. Ludia kumue lakãi vakuavo vakuambili, va liongoluilile kohulo yolui eci upostolo Paulu a va kundila olondaka viwa Viusoma. Ulandu waco u lombolola ndoco: ‘Ñala Yehova, wa situlula utima wa Ludia oco a yeve olondaka Paulu a popia. Eci a papatisiwa, eye la vakuanjo yaye, oco wa tu laleka hati, Nda wa soki okuti nda tava ocili ku Yehova, enjui, u sikĩli vonjo yange. Yu wa tu peya ca lua kuenje tua tava.’ (Ovilinga 16:12-15) Omo okuti Ludia wa yonguile oku lingila ovina viwa vakuavo, eye wa lipilika loku peya upostolo Paulu kumue lakamba vaye oco va sikĩle konjo yaye. Hesanjukuolio tu kuata eci tu limbuka okuti ocituwa caco coku yekisa akombe ci kasi oku lekisiwavo Lakristão koloneke vilo!—Va Roma 12:13; 1 Petulu 4:9.
Ene Wamalẽhe tu ku Sukilivo
14. Ndamupi Yesu a tatele omãla?
14 Ekongelo Liakristão lia fetikiwa la Yesu Kristu, Omõla a Suku ukuacisola. Yesu omanu vo ñualẽle, va lianjele ciwa momo eye wa kala omunu umue ukuacisola haeye ukuahenda. Onjanja yimue, eci olonjali vimue via nena omãla vavo ku Yesu, olondonge viaye via setekele oku va tutuiya oco ka va keye kokuaye. Pole, Yesu wa popia hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi, momo Usoma wa Suku wava va linga ndava. Mopia lene siti, Ocili, u ka tambula usoma wa Suku ndokamõla ka iñilamo.” (Marko 10:13-15) Oco tu tambule asumũlũho Usoma, tu sukila oku lekisa umbombe okuti tu ecelela oku longisiwa ndomãla. Yesu wa lekisa ocisola caye komãla poku va angata kuenda oku va sumũlũisa. (Marko 10:16) Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla kokuene wamalẽhe koloneke vilo? Koleli okuti, u soliwi calua kuenda ekongelo liu sukili calua.
15. Ovolandu api atiamẽla komuenyo wa Yesu a sangiwa kelivulu lia Luka 2:40-52? Kuenda, ongangu yipi yiwa eye a sila amalẽhe?
15 Yesu eci a kala umalẽhe, eye wa lekisa ocisola ku Suku kuenda Kovisonehua. Eci a tẽlisa 12 kanyamo, eye kumue lolonjali viaye, Yosefe la Maria, va tunda ko Nasara kuenje va endele toke volupale luo Yerusalãi oco va kale kocipito co Paskoa. Poku tiukila kimbo liavo, olonjali viaye via limbuka okuti Yesu ka kalele pokati komanu va kala oku endela kumosi lavo. Noke veya oku u sanga vonembele yimue, wa tumãla pokati kalongisi va Yudea kuenda wa kala oku va linga apulilo. Eci Yosefe la Maria vo sanga, va komõha calua momo ka va kũlĩhĩle oku a kasi. Kuenje, Yesu wa va tambulula hati: “Ka wa kũlĩhili okuti nda sesamela oku kala oku kuli ovina via Tate?” Eye wa pokola kokuavo kuenje wa tiukila kumue lolonjali viaye, kuenda wamamako oku kula kolondunge lo kutunga. (Luka 2:40-52) Yesu wa sia ongangu yimue yiwa kamalẽhe vo koloneke vilo! Ndeci Yesu a linga, amalẽhe, va sukilavo oku pokola kolonjali viavo kuenda oku lekisavo onjongole kovina viespiritu.—Esinumuĩlo 5:16; Va Efeso 6:1-3.
16. (a) Momo lie omãla vamue va kalukila eci Yesu a kala oku eca uvangi vonembele? (b) Amalẽhe Akristão va kuete asumũlũho api koloneke vilo?
16 Ove umalẽhe, ci tava okuti kosikola oku o tangela wa siata oku eca uvangi watiamẽla ku Yehova kuenda wa siatavo oku enda lolonjali viove kupange woku kundila konjo lanjo. (Isaya 43:10-12; Ovilinga 20:20, 21) Eci Yesu a eca uvangi kuenda eci a sakula omanu vonembele okuti kuokambelele lika otembo yitito oco a fe, omãla vamue va kaluka vati: “Hosana ku Mõla a Daviti.” Eci ovitunda la vakuavisoneha va ci mõla, va tema kuenje va pula Yesu hati: “O yevite eci ava va kasi loku popia?” Eye wa tambulula hati: “Ndi ci yevite. Puãi ka wa la tangi olondaka evi viokuti, Kovimẽla viomãla lotuñaña ove wopako esivayo liocili?” (Mateo 21:15-17) Ndeci omãla va tukuiwa ndeti va linga, ene wamalẽhe u sangiwa vakongelo, u kuete esumũlũho lioku sivaya Suku kuenda Omõlaye. Tu yongola okuti, u talavayeli kumue letu kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma.
Ceci Kuiya Ovitangi
17, 18. (a) Momo lie upostolo Paulu a lingila eliangiliyo lioku kongola olombanjaile oco vieciwe Kakristão vo ko Yudea? (b) Olombanjaile via eciwa lutima wosi ku va Yudea via nena ekuatiso lipi pokati Kakristão va Yudea kuenda Vakualofeka?
17 Cikale etu tuamalẽhe ale akulu, ocisola ci pondola oku tu vetiya oco tu ece ku vakuetu eci va sukila. (Yoano 13:34, 35; Tiago 2:14-17) Omo liocisola upostolo Paulu a kuata, co vetiya oku kongola olombanjaile vakongelo ndeci ko Akaya, ko Galatia, ko Makedonia kofeka yo Asia, oco vieciwe ku vamanjaye ko Yudea. Elambalalo kuenda onjala olondonge va pita layo ko Yerusalãi, Paulu wa vi tukula hati “ohali,” ‘oku fũkĩlisua’ kuenda ‘oku pundiwa kuovikuata viavo.’ (Va Heveru 10:32-34; Ovilinga 11:27–12:1) Omo liaco, upostolo Paulu wa lava ciwa olombongo vioku kuatisa Akristão olohukũi va kala ko Yudea.—1 Va Korindo 16:1-3; 2 Va Korindo 8:1-4, 13-15; 9:1, 2, 7.
18 Olombanjaile via eciwa kolosandu ko Yudea, ovio uvangi u lekisa ukamba wocili wa kala pokati ka va Yudea la Vakualofeka, okuti vosi yavo afendeli va Yehova. Olombanjaile violombongo via enda oku eciwa Lakristão Vakualofeka, via lekisavo olopandu viavo ku va Yudea va fendelele kumosi vekongelo omo liekuatiso kespiritu va tambula kokuavo. Omo liaco, ovo va enda oku liavela pokati ovina va sukila ketimba kuenda kespiritu. (Va Roma 15:26, 27) Koloneke vilo, kulivo olombanjaile via siata oku eciwa lutima wosi okuti vi vetiyiwa locisola oco viende ku vamanji vana va sukila ekuatiso. (Marko 12:28-31) Kueci catiamẽla kondaka eyi, etu tu sukilavo oku likuatisa pokati oco vosi va tambule onjongo yimuamue okuti ‘lomue o kambela cimue.’—2 Va Korindo 8:15.
19, 20. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo omanu va Yehova va siata oku eca ekuatiso eci kuiya ovitangi.
19 Poku limbuka okuti Akristão va sukila oku likuatisa pokati, tu sukila oku eca ekuatiso lietu lonjanga ku vamanjetu vekolelo. Ndeci, konomuisa ulandu umue wa pita kofeka yo El Salvador kefetikilo liunyamo wo 2001, eci kua pita ehunguhungu liofela. Umue ukuasapulo wa popia hati: “Olombanjaile viekuatiso, via eciwa la vamanji va sangiwa kolonepa viosi vio El Salvador. Ovimunga via vamanji va tunda kofeka yo Guatemala, yo Estados Unidos kuenda ko Kanada, veya oku eca ekuatiso liavo. . . . Kua tungiwa lonjanga yalua eci ci pitahãla 500 kolonjo kuenda Olonjango vitatu Viusoma. Uvangi wocili wa siata oku limbukiwila kupange walua wa siata oku lingiwa la vamanji vana va talavayela kumuamue haivo va lieca olumue poku kuatisa vamanjavo.”
20 Umue ukuasapulo kofeka yo Afrika do Sul wa popia hati: “Omo liombela ya loka calua kofeka yo Mosambike, ya nyõla ovina vialua via vamanjetu. Ofiliale yo ko Mosambike ya linga eliangiliyo lioku kuatisa vosi va pita lovitangi viaco. Pole, vamanji vo ko Filiale, va pinga oco tu va tumise uwalo uwa okuti weciwa ku vamanji vana va sukila ekuatiso. Tuangiliya eci ci soka 40 kakãlu anene eyuka uwalo oco u tumiwe ku vamanjetu va sangiwa ko Mosambike.” Ocili okuti kueci catiamẽla kondaka eyi, tu sukilavo oku likuatisa pokati.
21. Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Ndomo tua lilongisa kovinimbu viatete vocipama cilo, okuti ovimatamata viosi vietimba vi kuete esilivilo liocili, cimuamue haico ci pitavo vekongelo Liakristão. Vamanji vosi va sangiwamo va sukila ekuatiso lia vakuavo. Ovo va sukilavo oku talavayela kumuamue vocimunga. Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa olonjila vimue vi pondola oku tu kuatisa oco ovina viaco vi tẽlisiwe.
Ndamupi o Tambulula?
• Esokiso lipi li sangiwa pokati ketimba liomunu kuenda ekongelo Liakristão?
• Ndamupi Akristão vo kocita catete va linga eci va limbuka okuti vamanjavo va kambela ekuatiso ketimba?
• Ovinimbu vipi Viembimbiliya vi lekisa okuti Akristão va sukila oku likuatisa pokati?
[Elitalatu kemẽla 10]
Akuila la Priska va kuatisa vakuavo
[Elitalatu kemẽla 12]
Omanu va Yehova va siata oku likuatisa pokati kuenda oku kuatisa omanu vakuavo eci kuiya ovitangi