Anga Hẽ Ekolelo Liove Liapama?
‘Ekolelo liene olio liu ku kuatisi oku talama ngõ.’—2 VA KORINDO 1:24.
1, 2. Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo kuenda ndamupi tu pondola oku pamisa ekolelo lietu?
OMANU va Yehova va kũlĩha okuti, te va kuata ekolelo. Ocili okuti, ‘nda ka tua kuatelele ekolelo ku Suku, ka tu pondola oku u sanjuisa.’ (Va Heveru 11:6) Omo liaco, volohutililo vietu tu sukila oku pinga ku Suku oco tu kuate ekolelo, momo olio epako liespiritu sandu liaye. (Luka 11:13; Va Galatia 5:22, 23) Nda tua kuama ongangu yekolelo lia vamanjetu vekongelo, ci tava okuti tu pamisiwavo lekolelo liaco.—2 Timoteo 1:5; Va Heveru 13:7.
2 Ekolelo lietu ci tava okuti li pamisiwa nda tu amamako oku kuama onjila yina yi sangiwa Vondaka ya Suku okuti oyo Akristão vosi va sukila oku kuama. Ekolelo lietu li pondola oku livokiya nda tua lilongisa Embimbiliya oloneke viosi kuenda oku tanga alivulu ana a sandekiwa la ‘kalei wa kolelua.’ (Luka 12:42-44; Yehosua 1:7, 8) Etu tu pamisiwavo lekolelo lia vakuetu poku endaenda olonjanja viosi kolohongele ndeci, viekongelo, vimbo kuenda viofeka. (Va Roma 1:11, 12; Va Heveru 10:24, 25) Handi vali, ekolelo lietu ci tava okuti li pamisiwavo poku vangula lomanu kupange wetu woku kunda.—Osamo 145:10-13; Va Roma 10:11-15.
3. Kueci catiamẽla kekolelo, ekuatiso lipi tu pondola oku tambula kakulu vekongelo?
3 Akulu vekongelo va siata oku tu kuatisa poku tu ĩha elungulo Liembimbiliya levetiyo liocili oco tu pamise ekolelo alietu. Ovo va kuãi ongangu yupostolo Paulu una wa sapuila Akristão vo ko Korindo hati: “Tu talavaya lene oku vokiya kesanju liene, okuti vekolelo liene muẽle, omo vu talama ngõ.” (2 Va Korindo 1:23, 24) Kueci catiamẽla kolondaka evi, Embimbiliya limue kelimi Liongelesi lia vi pongolola ndoco: “Etu tu kasi oku talavaya lene oco vu kuati esanju, momo ekolelo liene lia pama calua.” Omanu vosi vakuesunga va kuete ekolelo. Omo liaco, ka kuli omunu la umue okuti eye o tu kuatelako ekolelo lietu, ale oku tu tatelako epokolo lietu. Kueci catiamẽla kondaka eyi, etu tu sukila ‘oku ambata ocitele cetu muẽle.’—Va Galatia 3:11; 6:5.
4. Ndamupi ovolandu Embimbiliya atiamẽla komanu va Suku vakuekolelo a pondola oku pamisa ekolelo lietu?
4 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua atiamẽla komanu vana va lekisile ekolelo. Ci tava okuti etu tua kũlĩha ovina via velapo ovo va linga. Anga hẽ, tua kũlĩhavo ekolelo ovo va lekisile eteke leteke vokuenda kuotembo yosi ovo va kala lomuenyo? Poku sokolola ndomo ovo va lekisile ekolelo liaco komuenyo wavo, ci pondolavo oku pamisa ekolelo lietu, momo ovo va liyaka lovitangi ndevi tu kasi oku liyaka lavio koloneke vilo.
Ekolelo li tu Ĩha Utõi
5. Uvangi upi u sangiwa Vembimbiliya u lekisa okuti ekolelo li tu pamisa oco tu kunde ondaka ya Suku lutõi?
5 Ekolelo li tu pamisa oco tu sandeke ondaka ya Suku lutõi. Enoke omo liutõi waye, wa eca esapulo liatiamẽla kesombiso lia Suku. Eye wa popia hati: “Tala! Ñala [Yehova] weya lolohũlũkai via lua violosandu viaye. Weyilila oku tetuluila [omanu] vosi, loku pisa vosi va tomba Suku. Wa va pisila ovilinga viosi vietombo va lingila oku tomba Suku. Wa va pisilavo ovina viosi vĩvi via popia vakuakandu va tomba tomba Suku.” (Yuda 14, 15) Ocili okuti, ovanyali va Enoke vana ka va tavele ku Suku, va yonguile oku u ponda. Pole, eye wa lekisa ekolelo lutõi wocili poku eca uvangi waco kuenje Suku “wo sondolola” poku ecelela okuti o fa oco kaka tale vali ohali yalua. (Efetikilo 5:24; Va Heveru 11:5) Ndaño okuti etu ka tu pondola oku pitavo lovikomo viaco, pole Yehova o tambulula olohutililo vietu oco tu tẽle oku kunda ondaka yaye lekolelo kuenda utõi.—Ovilinga 4:24-31.
6. Ndamupi Noha a kuatisiwa omo liekolelo lutõi a tambula ku Suku?
6 Omo liekolelo, Noha ‘wa tunga ocimbaluku kuenje wa popela vakuanjo yaye.’ (Va Heveru 11:7; Efetikilo 6:13-22) Noha ‘wa kalavo ukundi wesunga’ okuti, omanu vo koloneke viaye wa va sapuila elungulo lia Suku lutõi wocili. (2 Petulu 2:5) Pole, ovo vo yola epembe kuenda ka va tavele kesapulo lia Suku liokuti kuiya Etande. Cimuamue haico ci kasi oku pita letu koloneke vilo, momo omanu va siatavo oku tu yola epembe eci tu lekisa kokuavo uvangi Wembimbiliya wokuti, oluali lulo ndopo muẽle luka kunduiwa. (2 Petulu 3:3-12) Ndeci Noha la Enoke va linga, etu tu sukilavo oku amamako lutõi poku sandeka esapulo Liusoma omo liekolelo kuenda utõi tua tambula ku Suku.
Ekolelo li tu Kuatisa Koku Pandikisa
7. Ndamupi Avirahama la vakuavo va lekisa ekolelo kuenda epandi?
7 Etu tu sukila oku kuata ekolelo kuenda epandi, ca piãla vali enene kotembo yilo tu kasi oku lavoka esulilo lioluali lulo luevĩho. Pokati komanu vana ‘va tava kolohuminyo omo liekolelo liavo,’ pa sangiwavo Avirahama ukuasimbu, una wa lekisile esumbilo liocili ku Suku. (Va Heveru 6:11, 12) Omo liekolelo liaye, wa tunda vimbo liaye lio Uri muna mua kala ovokuasi alua, kuenje weya oku linga ocingendeleyi vofeka yamãle yina Suku o likuminyile. Isake la Yakoba va tambuilevo olohuminyo vimuamue. Ovo ‘va fa lekolelo, pole, ka va tambuile ovina Suku a va likuminyile.’ Omo liekolelo, ‘ovo va tava oku kala vofeka ya velapo okuti yi vialiwa luviali wokilu.’ Omo liaco, “Suku wa va angiliyila imbo.” (Va Heveru 11:8-16) Ocili okuti, omanu vakuekolelo ndeci, Avirahama, Isake, Yakoba kuenda akãi vavo, omo lioku pokola kuavo ku Suku, va lavoka lepandi liocili Usoma wa Suku wokilu kuenje Usoma waco owo uka va pindula kolofa oco va kale palo posi.
8. Nye ca kuatisa Avirahama, Isake la Yakoba oku lekisa epandi kuenda ekolelo?
8 Avirahama, la Isake kuenda Yakoba, ka va pumbile ekolelo liavo. Ovo ka va kale Vofeka Yohuminyo kuenda ka va muĩle eci olofeka viosi via sumulũhĩla kombuto ya Avirahama. (Efetikilo 15:5-7; 22:15-18) Ndaño okuti ‘imbo lia tungiwa la Suku’ ka va li muile lovaso avo vokuenda kuovita vianyamo, pole ovo vamamako loku lekisa ekolelo kuenda epandi liocili vokuenda kuomuenyo wavo wosi. Omo okuti Uviali wa Mesiya wa tumbikiwa ale oko kilu, etu cilo tu sukilavo oku kuama ongangu yavo yoku amamako oku lekisa ekolelo.—Osamo 42:5, 11; 43:5.
Ekolelo li tu Vetiya Oku Kuata Ovimãho Via Velapo
9. Ekolelo li pondola oku tu ĩha ekuatiso lie kueci catiamẽla kovimãho?
9 Omanu vana kosimbu va lekisile ekolelo ku Suku, lalimue eteke va kuamẽle ovituwa vĩvi via vakuafeka yo ko Kanana, momo ovo va kuatele ovimãho vimue via velapo komuenyo wavo. Omo liaco, ekolelo olio li tu vetiya oku kuata ovimãho kespiritu, vina vi pondola oku tu ĩha uloño woku yuvula ovina vĩvi violuali lulo lua Satana Eliapu.—1 Yoano 2:15-17; 5:19.
10. Ndamupi tua kũlĩha okuti Yosefe wa kuatele ovimãho via velapo okuti ovokuasi oluali lulo a sule?
10 Suku wa nõla Yosefe, omõla a Yakoba oco a linge usongui wa velapo koku eca okulia komanu vofeka yo Egito. Pole, eye ka kuatele ocimãho coku kala ulume umue wa velapo voluali lulo. Omo liekolelo Yosefe a kuatela koku tẽlisiwa kuolohuminyo via Yehova, eci a tẽlisa ci soka 110 kanyamo, eye wa sapuila ku va huvaye hati: “[Ame cilo] ndopo [ndi] fa, puãi [ene] Suku ndopo u pasuli oku vu upa kofeka yilo, loku vu tuala kofeka a likuminya oku eca ku Avirahama la Isake kuenda Yakoba.” Yosefe wa pinga oco a kendiwe vofeka yohuminyo. Eci a fa, etimba liaye va li kapa ovihemba oco ka likavole lonjanga, kuenje va li kapa vocikasia ko Egito. Pole, eci va Isareli va yovuiwa kupika wo Egito, uprofeto Mose wambata akepa a Yosefe toke Vofeka Yohuminyo muna eya oku a kenda. (Efetikilo 50:22-26; Etundilo 13:19) Ekolelo lia Yosefe li tu vetiya oku kuatavo ovimãho vimuamue momo vi pondola oku tu kuatisa oku yuvula ovokuasi oluali lulo lua kemãla.—1 Va Korindo 7:29-31.
11. Ndamupi Mose a lekisa okuti wa kuatele ovimãho viovina viespiritu?
11 Mose ‘wa nõlelepo oku talisiwa ohali kumue lomanu va Suku okuti ka tavele oku sanjukila ovilinga vioku linga ekandu,’ kuenda oku longisiwa uloño wosi watiamẽla ku vakuepata lia soma kofeka yo Egito. (Va Heveru 11:23-26; Ovilinga 7:20-22) Omo lionjila yaco eye a nõlelepo, wa pumba ovowa oluali kuenda ci tava okuti poku fa kuaye, ka kapiwile vocikasia cimue ca fina volupale luo Egito luna lua kemalẽle calua. Anga hẽ ovowa aco a kuatele muẽle esilivilo lialua okuti esumũlũho lioku kala ‘ukuenje wa Suku yocili,’ haeye kapitiya kocisila Cocihandeleko, oku kala uprofeto wa Yehova kuenda oku soneha Embimbiliya ci sule? (Esera 3:2) Ove hẽ, wa siata oku vetiyiwa lovowa oluali lulo? Ale ekolelo liove lia siata oku ku ĩha vali ovimãho vina via velapo kespiritu?
Ekokelo Linena Asumũlũho Komuenyo
12. Ndamupi ekolelo lia kuatisa Rahava komuenyo waye?
12 Ekolelo ka lieci lika komanu ovimãho via velapo kespiritu, pole li ecavo onima yocili komuenyo. Ukãi umue o tukuiwa hati Rahava wo kolupale luo Yeriko, ka kuatele esanju liocili komuenyo waye omo eye a kala ocipuepue. Pole, eci a fetika oku lekisa ekolelo liocili ku Suku, eye weya oku sumũlũisiwa calua! Eye weya oku ‘tendiwa okuti omunu umue ukuesunga omo liovina viwa a linga, eci a yekisile olomunga [via va Isareli] okuti noke wa vi sapuila oco vi kuame onjila yimue yiñi.’ Omo liaco, eci ceya oku ecelela oku tila kuovanyãli vavo voko Kanana. (Tiago 2:24-26) Eci Rahava a limbuka okuti Yehova eye Suku yocili, weya oku lekisavo ekolelo poku siapo omuenyo waye wupuepue. (Yehosua 2:9-11; Va Heveru 11:30, 31) Noke wa kuela ulume umue ufendeli wa Yehova okuti ka tundile kofeka yo Kanana. (Esinumuĩlo 7:3, 4; 1 Va Korindo 7:39) Rahava weya oku kuata esumũlũho liocili lioku kala kukululu ya Mesiya. (1 Asapulo 2:3-15; Ruti 4:20-22; Mateo 1:5, 6) Omo liaco, Rahava kuenda omanu vakuavo vana va siapo omuenyo una ka wa sungulukile, va lavoka oku tambula esumũlũho lioku pinduiwa oco va kuate omuenyo ko pui vofeka yelau palo posi.
13. Ndamupi Daviti a linga ekandu la Batisieva? Pole, ocituwa cipi eye a lekisa?
13 Eci Rahava a siapo omuenyo waye wupuepue, noke weya oku kuama onjila yimue ya sunguluka. Handi vali, kuli omanu vamue va litumbikile ku Suku vokuenda kuanyamo alua okuti noke veya oku wila vekandu limue linene. Soma Daviti eci a linga ukahokolo la Batisieva, wa tuma ulume wa Batisieva kuyaki kuna a fila kuenje Batisieva weya oku linga ukãi waye. (2 Samuele 11:1-27) Omo Daviti a likekembela lesumuo liocili, eye wa pinga ku Yehova hati: “Ku ka njupe espiritu liove li kola.” Omo liaco, Suku kopile espiritu sandu liaye ku Daviti. Eye wa kuatele ekolelo ku Yehova okuti omo liohenda Yaye, ka ka yanduluka “utima wa teka, haiwo wa samba.” (Osamo 51:11, 17; 103:10-14) Omo okuti Daviti la Batisieva va kuatele ekolelo liocili ku Yehova, veya oku tambula onima yavo yoku tiamẽla kepata lia Mesiya.—1 Asapulo 3:5; Mateo 1:6, 16; Luka 3:23, 31.
Ekolelo li Pamisiwa Lekuatiso Lia Suku
14. Ekoliso lipi Gideone a tambuile kuenda ndamupi ulandu waco u pondola oku pamisa ekolelo lietu?
14 Ndaño okuti tu kasi oku endela vekolelo, olonjanja vimue tu sukila oku kolela kekuatiso li tunda ku Suku. Eci oco ca pita la Gideone Onganji una wa “kala lekolelo [okuti wa] yula ovosoma.” (Va Heveru 11:32, 33) Eci olohoka via va Midiane kumue loloñuatisi viavo va yonguile oku lundula va Isareli, espiritu lia Suku lia kuatisa Gideone. Oco eye a limbuke okuti Yehova o kasi laye, wa linga oloseteko vimue mua kongelele oku kapa ocipa comeme pocimbandi okuti opo ci pita uteke wosi. Koseteko yatete, kilu liocipa caco kueya oku kala olume ndaño okuti otembo yaco osi ya kukutile calua. Koseteko yavali ovina via pongolokele. Ocili okuti oloseteko viaco, via pamisa ekolelo lia Gideone kuenje wa tẽla oku kundula ovanyali vosi va va Isareli. (Olonganji 6:33-40; 7:19-25) Nda tu yongola oku konomuisa oco tu kũlĩhe ciwa nda onjila tua nõlapo ya sunguluka muẽle, eci ka ci lomboloka okuti tua kambela ekolelo. Etu tu lekisa ekolelo lietu poku konomuisa Embimbiliya lekuatiso lialivulu a lombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya kuenda oku likutilila oco espiritu sandu li tu songuile oku konomuisa lutate onjila tu yongola oku kuama.—Va Roma 8:26, 27.
15. Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa poku ivaluka ekolelo Baraka a lekisa?
15 Ekolelo lia Baraka una wa kala Onganji, lia pamisiwa calua eci a tambula evetiyo. Uprofeto Devora wo vetiya oco va Isareli va yovuiwe kupika peka lia Soma Yavini wo kofeka yo Kanana. Omo liekolelo Baraka a kala lalio kuenda ekuatiso a tambula ku Suku, eye wa endele kuyaki leci ci soka ekũi liolohũlũkãi vialume vana vambatele ovimalẽho vimue vi sulemo. Kuenje wa yula olohoka viosi via Yavini via kala lovimalẽho vialua, vina via songuiwile la Sisera, kesongo kasualali wa velapo. Omo lioku yula kuaco, Devora la Baraka veya oku linga ocipito cimue cinene loku imba ocisungo ceyulo lesanju liocili. (Olonganji 4:1–5:31) Devora wa kolisa Baraka oco a pokole kolonumbi vina via kuamele usongui wa va Isareli una wa nõliwile la Suku. Omo liaco, eye wa kala muẽle ukuenje wa Yehova una wa “kala lekolelo [okuti wa] . . . lundula olohoka via vakualofeka.” (Va Heveru 11:34) Poku Sokolola ndomo Suku a sumũlũisa Baraka omo liekolelo liaye, ci tu vetiyavo oku kuama ongangu yaye eci tu liyaka locitangi cimue catiamẽla koku tẽlisa ocikele cupange umue wa Yehova.
Ekolelo Linena Ombembua
16. Ongangu yipi yiwa Avirahama a lekisa eci a sandiliya ombembua yoku tetulula ocitangi la Lote?
16 Omo okuti ekolelo li pondola oku tu kuatisa koku tẽlisa ocikele cimue cupange wa Suku, olio li tu vetiyavo oku kuata ombembua kuenda etulumũho. Avirahama una wa kala ale osekulu, eci angombo vavo va kala oku lihoyisa pokati, wa ecelela okuti Lote ocimumba caye, o nõlapo ofeka yiwa yoku lisila ovinyama, kuenje veya oku litepa. (Efetikilo 13:7-12) Avirahama ci tava okuti, wa likutilila ku Suku lekolelo liocili oco a sange onjila yoku tetulula ocitangi caco. Omo okuti eye ka sandiliyile olonjongole viaye muẽle, ocitangi caco wa ci tetulula lombembua. Omo liaco, nda pokati ketu Tuakristão pa sangiwa ocitangi cimue, tu sukila oku likutilila ku Suku lekolelo loku ‘sandiliya ombembua’ kuenda oku ivaluka ongangu yiwa ya Avirahama una wa lekisa ocisola cocili.—1 Petulu 3:10-12.
17. Momo lie tu popela okuti ocitangi cina mua kongelele upostolo Paulu la Barnaba kuenda Marko ca tetuluiwa lombembua?
17 Konomuisa ndomo oku pokola kolonumbi Viakristão lekolelo, ku pondola oku tu nenela ombembua. Eci upostolo Paulu a fetika ungende waye wavali kupange wumisionaliu, Barnaba wa tavele ocikele coku nyula akongelo a kala kofeka yo Kupro kuenda yoko Asia Menor. Barnaba wa yonguile oku enda lepalume liaye Marko. Upostolo Paulu ka tavele okuti Marko enda laye momo eci ovo va kala ko Pamfulia eye wa va silepo. Omo liaco, “va liyenja ca lua,” kuenje omo lionyeño yaco veya oku litepa. Barnaba wa enda la Marko kofeka yo Kupro osimbu okuti, upostolo Paulu wa nõla Siluano oco va lingile kumue upange, kuenje va endele kofeka yo “Suria lo ko Kilikia oku kolisa akongelo.” (Ovilinga 15:36-41) Vokuenda kuotembo, veya oku kuata ukamba wocili momo otembo yaco Marko wa kala lupostolo Paulu kofeka yo Roma, kuenje upostolo Paulu wo wimbila uvangi uwa. (Va Kolosai 4:10; Filemone 23, 24) Kunyamo wa 65 K.K., eci upostolo Paulu a kala vokayike ko Roma, wa sapuila Timoteo hati: “Pitula Marko hu iya laye [kulo] momo o ñuatisa ca lua kupange wange.” (2 Timoteo 4:11) Upostolo Paulu wa enda oku likutilila lekolelo oco Barnaba la Marko va linge akamba vaye vocili kuenje weya oku kuata ‘ombembua yocili la Suku.’—Va Filipoi 4:6, 7.
18. Nye ca pita la Euodia kuenda Suntuke?
18 Omo okuti ka tua lipuile, tua siata ‘oku lueya olonjanja vialua.’ (Tiago 3:2) Vamanji vamue vavali akãi, vana va li kuatelele ovitangi pokati kavo, upostolo Paulu wa va sonehela ndoco: “Ndungula Euodia, ndungulavo Suntuke, siti, Lisunguluisili vu Ñala. . . . [ove] kuatisa akãi vaco, momo va lingila kumuamue lame la Clemente lolondingupange vietu vikuavo, upange wondaka yiwa.” (Va Filipoi 4:1-3) Omo okuti akãi vaco va sumbile Suku, ocitangi cavo va ci tetulula lombembua omo lioku pokola kuavo kelungulo va tambula ndeli lia lomboluiwa kelivulu lia Mateo 5:23, 24. Koloneke vilo, nda tua pokola kolonumbi vi sangiwa Vembimbiliya lekolelo, tuka kuata ombembua yocili.
Ekolelo li tu Ĩha Utõi Woku Amamako Loku Pandikisa
19. Ovitangi vipi okuti ka via nyõlele ekolelo lia Isake la Rebeka?
19 Ekolelo li pondolavo oku tu kuatisa oku pandikisa eci tu sangiwa lovitangi. Ci tava okuti pamue tu sumua calua la manji umue vepata lietu okuti wa nõlapo oku kuela omunu umue ka lilongisa Embimbiliya. (1 Va Korindo 7:39) Isake la Rebeka va sumuile calua omo liomõlavo Esau wa kuelele akãi vana okuti ka va kale afendeli va Suku. Akãi vaye vo kofeka yo Hiti, ‘va sumuisile calua utima wa Isake la Rebeka.’ Omo liaco, Rebeka weya oku popia hati: “Omuenyo wange wa ñuma omo ñasi lakãi vaco va Hiti. Yakoba nda lahevo o kuela ukãi u Hiti okuti ukuafeka yilo ndava, omuenyo wange u sumũluha ndati?” (Efetikilo 26:34, 35; 27:46) Pole, ovitangi viaco ka via nyõlele ekolelo lia Isake la Rebeka. Omo liaco, eci tu liyaka lovitangi tu sukilavo oku pandikisa lekolelo liocili.
20. Ongangu yipi yekolelo ya lekisiwa la Ruti kuenda Naomi?
20 Ocimbumba cimue o tukuiwa hati Naomi wo kofeka yo Yudea wa kũlĩhĩle okuti, pokati kakãi vo ko Yuda vaka kuata omãla okuti kepata liavo oko kuka tunda Mesiya. Omo okuti, omãla vaye va fa kuenje ovo ka va kuatele omãla kuenda eye weya oku pitahãla vanyamo oku cita, ka kuatele vali elavoko liokuti kepata liaye oko ku keyilila Mesiya. Noke, Ruti una wa kala ndatembo yaye haeye ocimbumba, weya oku kueliwa la Boasi, kuenje, wa cita omõla una wa linga kukululu ya Yesu, Mesiya! (Efetikilo 49:10, 33; Ruti 1:3-5; 4:13-22; Mateo 1:1, 5) Omo okuti Naomi la Ruti va kala lekolelo poku liyaka lovitangi, ovo veya oku kuata esanju liocili. Etu tu pondolavo oku kuata esanju liocili nda tua lekisa ekolelo eci tu liyaka lovitangi.
21. Ekolelo li pondola oku tu kuatisa oku linga nye? Kuenda onjila yipi tu sukila oku kuama?
21 Ndaño okuti ka tua kũlĩhĩle eci ciya hẽla, pole nda tua lekisa ekolelo liocili, tuka tẽla oku litunda ciwa poku liyaka lovitangi viosi. Ekolelo li pondolavo oku tu kuatisa oco tu kuate utõi wocili kuenda epandi. Ekolelo li pondola oku tu kuatisa oku kuata ovimãho vina via velapo haivio vi tu ĩha onima yiwa komuenyo wetu. Handi vali ekolelo li tu kuatisavo koku kala ciwa la vakuetu kuenda oku tetulula ovitangi lesunguluko. Omo liaco, tu lingi omanu ‘va kuete ekolelo okuti tu tata ciwa ovitima vietu.’ (Va Heveru 10:39) Tu pamisili ocisola cetu ku Yehova Suku kuenda kulamba waye oco tu amameko loku kuata ekolelo liapama.
Ndamupi o Tambulula?
• Uvangi upi u sangiwa Vembimbiliya u lekisa okuti ekolelo li pondola oku tu ĩha onima yiwa komuenyo wetu?
• Momo lie tu popela tuti ekolelo li pondola oku tu ĩha omuenyo umue u sanjuisa?
• Ndamupi ekolelo li pondola oku tu kuatisa oco tu kuate ombembua?
• Uvangi upi u lekisa okuti ekolelo li pondola oku tu ĩha uloño woku pandikisa eci tu liyaka lovitangi?
[Elomboluilo lielitalatu kemẽla 12]
Ekolelo lia kuatisa Noha la Enoke oku kuata utõi woku sandeka esapulo lia Yehova
[Elomboluilo lielitalatu kemẽla 13]
Ekolelo ndeli lia Mose, li pondola oku tu vetiya oku sandiliya ovimãho vimue viwa kespiritu
[Elomboluilo lielitalatu kemẽla 14]
Ohuminyo yekuatiso lia Suku, lia pamisa ekolelo lia Baraka, la Devora kuenda Gideone