Ndomo tu Pondola Oku Kuata Ocituwa ca Pita Pokati Catiamela Kupange
VOLUALI lulo mueyuka olomĩlu vialua kuenda oku livelisapo calua omo liolomĩlu, loku yakela ekalo limue okuti li pondola oku va kuatisa oku nganyala vali olombongo. Omo liaco, omanu valua va siata oku kuata owesi woku enda kupange weteke leteke. Ocili okuti, tu kuete oku sanjukila calua upange wetu. Momo lie? Momo etu tua lulikiwa lesetahãlo lia Suku, kuenda eye wa siata oku sanjukila upange waye. Eci eye a kũlĩhĩsa ovina viosi a lulika kesulilo “lieteke” liepandu ale otembo yimue yanyamo alua atiamẽla koku lulika ovina viosi kilu lieve, elivulu Liefetikilo 1:31 lilombolola okuti: “Suku yu wa ci mõla okuti ovina viosi a lulika via posoka.”
Ocisola Yehova a kuetele upange waye, olio esunga lieci eye a tukuiwila okuti, ‘Suku yesanju.’ (1 Timoteo 1:11) Anga hẽ ka ca sungulukile okuti olonjanja viosi tu likolisilako oku u setukula oco tu amamekovo loku kala omanu vakuesanju? Kueci catiamẽla kondaka eyi, Soma Salomone ya va Isareli kotembo ya pita okuti wa kala utungi haeye ukuakusokiya ovina viosi, wa soneha ndoco: “Omunu o lialia kuenda o nyuanyua . . . o sanjukila upange waye wosi, cosi eci ocali ca tunda ku Suku.”—Ukundi 3:13.
Oku kuata ocituwa cimue ca pita pokati catiamẽla kupange koloneke vilo, ka ca lelukile komanu vana va siata oku pongoloka kovitumãlo viupange. Pole, Yehova Suku o sumũlũisa omanu vana va likolisilako oku kuama olonumbi viaye viocisola. (Osamo 119:99, 100) Omanu vaco va siata oku koleliwa calua kuenda va siatavo oku kala olonalavayi vimue vi sukiliwa calua. Handi vali, ka va siatele oku tundisiwa kovopange avo. Ovo ka va tendi omuenyo kuenda upange wavo ndono yoku sanda olombongo pole, va tenda ovina viaco viosi lesunguluko omo lioku loñoloha kuavo kespiritu. Kuenje ci va kuatisa oku kuata olondunge vioku linga eci ca sunguluka komuenyo wavo loku limbuka okuti esanju kuenda oku kolapo kuavo, ka kuiyilila kupange ovo va kuete ale kolomĩlu. (Mateo 6:31-33; 1 Va Korindo 2:14, 15) Eci ca siata oku va kuatisavo oku lekisa ocituwa ca sunguluka kueci catiamẽla kupange.
Amamako Loku Linga Upange Una u Sanjuisa Suku
Omanu valua ka va kuete ocituwa ca pita pokati kueci catiamẽla kupange omo lioku pitisa enene upange wavo kovaso okuti ovina viosi vi sule. Handi vali, omanu vamue va yongola okuti eteke lipita lonjanja oco va lembuke okuti va enda kolonjo. Oco hẽ, ocituwa cipi okuti oco ca pita pokati kueci catiamẽla kondaka eyi? Embimbiliya li tambulula okuti: “Epupu limuamue kumue loku tula utima lia velapo, apupu avali kumue lupange kuenda asakalalo esanda a sule.” (Ukundi 4:6) Oku talavaya calua kuenda oku pesila otembo yalua kupange waco, ocina cimue okuti ka ci nena onima yiwa ale ocina cimue okuti ‘ka ci kuete esilivilo.’ Momo lie? Momo etu tu pondola oku nyõla ovina viosi tu sukila oco tu sange esanju ndeci: Ukamba wetu lepata kuenda akamba vakuavo, ekalo lietu kespiritu, uhayele wetu kuenda otembo tu pondola oku kala komuenyo. (1 Timoteo 6:9, 10) Oku kuata ocituwa ca pita pokati kueci catiamẽla kupange, ci lomboloka oku sanjuka lovina vitito tu nganyala okuti vi tẽla oku tu ĩha ombembua okuti ka ci sukila oku kala lovopange alua kuenda ovitangi lohali.
Ndaño okuti Embimbiliya li vetiya oku kala locituwa ca pita pokati kueci catiamẽla kupange, pole olio ka li vetiya oku kala ocisiãyi. (Olosapo 20:4) Usiãyi u pondola oku tepulula esumbilo lietu muẽle kuenda esumbilo lina omanu va tu kuetele. Kuenje ci sumuisa vali calua ceci okuti, usiãyi waco u pondola oku tepulula ukamba wetu la Suku. Embimbiliya li lombolola okuti, omunu wosi ka yongola oku talavaya, ka sesamẽla oku lia vonduko yupange wa vakuavo. (2 Va Tesalonike 3:10) Pole, eye o sukila oku pongolola ekalo liomuenyo waye oco a talavaye calua okuti o litekula eye muẽle kuenda oku sanda eteku liomanu va sangiwa vonjo yaye. Handi vali, omo lioku kala ondingupange yimue yiwa, eye o pondolavo oku kuatisa omanu vana va sukila ekuatiso ndomo ca siata oku vetiyiwa Vondaka ya Suku.—Olosapo 21:25, 26; Va Efeso 4:28.
Oku Longisa Omãla Oku Sola Upange Tunde Vutila
Ovituwa viwa viatiamẽla kupange ka vi kuatiwa nõ ndoto, pole ci sukila oku vi lilongisa tunde vutila. Omo liaco, Embimbiliya li vetiya olonjali okuti: “Pindisa omõla vonjila yosesamẽla, eci a kula ka yapukamo vali.” (Olosapo 22:6) Olonjali vina vi kuete olondunge vi eca ongangu yiwa ndolonalavayi viwa, kuenda vi pindisa omãla vavo poku va ĩha ovikele viatiamẽla kupange wovonjo una u likuata lanyamo avo. Ndaño okuti olonjanja vimue omãla va sumua calua omo lioku va tuma oku linga upange umue, pole kovaso yoloneke ovo vaka limbuka okuti omo lioku linga upange waco, cilo va sukiliwa calua vepata, ca piãla vali enene eci Isia kuenda Ina va va pandiya omo lioku linga kuavo upange umue uwa. Ci sumuisa calua ceci okuti, olonjali vimue via siata oku ikisa lãvi omãla vavo omo lioku va lingalako upange wosi okuti ovo nda va pondola oku u linga. Kuenje, eci ci lomboloka okuti olonjali viaco vi va kuetele ohenda yimue ka ya sungulukile. Omo liaco, olonjali vina via siata oku ci linga vi sukila oku sokolola ciwa olondaka vi sangiwa kelivulu Liolosapo 29:21, okuti: ‘Nda omunu ka pindisa ciwa ukuenje waye tunde vutila, kovaso yoloneke oka kala ukualutukãi.’
Olonjali vina okuti vi kuete olondunge vi linga cosi oco omãla vavo va lilongise, kuenda vi va vetiyavo oku lilongisa ovina viosi lutate loku likolisilako calua otembo va kasi kosikola. Kuenje, elilongiso liaco lika kuatisa calua umalẽhe waco eci aka pitĩla vutunga woku sanda upange.
Kuata Olondunge Poku Nõla Upange Wove
Ocili okuti Embimbiliya ka li tu sapuila upange tu sukila oku linga kuenda upange una okuti ka wa sungulukile oku u linga. Pole, olio lieca kokuetu olonumbi vina via sunguluka oco oku amamako kuetu kespiritu kuenda upange wetu tu lingila Suku lovikele vikuavo vi kuete esilivilo ka vika tatekiwe. Ndeci upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Oloneke via tu tukuiwila via linga vimbumbulu. Oco, tunde cilo, . . . ava va sakalala lovina violuali va linge ndava ka va kuete cimue laluo. Momo, oluali ndomo lu kasi cilo, lu kasi loku imuha.” (1 Va Korindo 7:29-31) Ka kuli lacimue ci pondola oku kala otembo ka yi pui voluali lulo. Oku tumbika otembo kuenda ongusu yetu yosi koku sanda ovina violuali lulo, ci kasi ndokupesela olombongo vialua oco ku tungiwe onjo yimue vocitumãlo cimue mua siata oku pita endunde liovava. Hepesekuolio omunu a pondola oku pita lalio!
Ambimbiliya akuavo a lekisa okuti olondaka vioku popia hati “va linge ndava ka va kuete cimue laluo,” vi lombolokavo okuti “ka va litengele vovina viatiamẽla koluali.” Omanu vana va kuete olondunge lalimue eteke ca va limbile okuti, voluali lulo tu kasi ndeti oloneke via linga “vimbumbulu” kuenda “oku litenga enene” voluali luaco ci nena esumuo lialua.—1 Yoano 2:15-17.
‘Suku Lalimue Eteke Aka ku Yanduluka’
Yehova wa kũlĩha vali ciwa ovina tu sukila okuti etu muẽle ci sule. Handi vali, eye wa kũlĩhavo otembo tu kasi kueci catiamẽla koku tẽlisa ocipango caye. Omo liaco, eye wa eca elungulo kokuetu hati: “Ko ka kali locipululu colombongo. Tẽli lovina vu kuete, momo [Suku] wa linga hati, Ame lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku ku sia.” (Va Heveru 13:5) Helembelekokuolio li tunda kolondaka evi! Yesu poku setukula ocisola Suku a kuetele omanu vaye, Kohundo a lingila Komunda wa longisa olondonge viaye oku kuata ocituwa ciwa catiamẽla kupange kuenda eci catiamẽla koku kuata ovokuasi.—Mateo 6:19-33.
Olombangi via Yehova via siata oku likolisilako oku kuama olonumbi Yesu a longisa. Ndeci, cime umue eci a lalekele Ombangi yimue ya Yehova yi kuete uloño woku talavaya lolusu oco yi talavaye komẽle kuenda kekumbi olonjanja viosi, Ombangi ya Yehova vonjanja yaco, haico muẽle ya likala oku ci linga. Momo lie? Momo eye ka yonguile okuti, upange waco u tateka oku tata epata liaye kumosi lovikele viatiamẽla kovina viespiritu. Omo okuti eye wa kala onalavayi yimue yiwa haiyo ya koleliwa, cime caye wa kuata elomboloko lieci ka tavelele. Ocili okuti halonjanja viosiko ca siata oku kala ndeci ca pita lombangi eyi. Ci tava okuti, ku cime ukuavo omunu waco o sukila oku ka sandiliya upange ukuavo oco ambate omuenyo umue wa pita pokati. Pole, omanu vosi vana va kolela Yehova lutima wavo wosi, loku sunguluka kuenda omo liovituwa viavo viwa, va lekisa kupange ca siata oku va ĩha onima yoku soliwa calua la va cime cavo.—Olosapo 3:5, 6.
Otembo Yimue Okuti Upange Wosi Uka Nena Esumũlũho
Voluali lulo ka lua lipuile, lalimue eteke ovitangi viatiamẽla kupange vika pua. Pole, ovitangi viaco handi vi pondola oku livokiya vali osimbu oluali luamamako lasakalalo kuenda ekambo liovina viosi vi sukiliwa komuenyo. Otembo yoku mãlako ovitangi viaco evi yi kasi ocipepi. Ndopo muẽle kuiya otembo yimue okuti ka kuka kala vali laumue omunu ka kuete upange. Kuenje, ovopange aka nena esanju komanu kuenda aka eca esumũlũho. Ndamupi hẽ eci cika tẽlisiwa? Nye cika nena apongoloko aco?
Lekuatiso liuprofeto waye Isaya, Yehova wa lombolola eci catiamẽla kotembo yaco hati: “Ndulika ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye; ovina viale ka vi ivalukiwa, [kuenda] ka vi sokoluiwa.” (Isaya 65:17) Eye wa kala oku vangula eci catiamẽla koluali luaye luokaliye muna muka kala ovina viosi viokaliye kuenda omanu vakuavituwa viwa.—Daniele 2:44.
Poku lombolola ndomo omanu vaco vaka kala kuenda upange vaka linga, ocitumasuku camamako hati: “Vaka tunga olonjo kuenje vaka kalamo; vaka kũla oviumbo viayuva kuenje vaka lia epako liavio. Ka vaka tunga okuti umue wiñi o kalamo. Ka vaka kũla okuti umue wiñi o liako. Momo oloneke viomanu vange vi linga ndoloneke vioviti, lava va nõlĩwa lame va lialia ño-o kupange wovaka avo oloneke vienda hũ. Ka vaka linga upange olivova, ka vaka cita lohele momo haivo ombuto yava va sumũluĩsua la Yehova, kuenda omãla vavo vaka kala kumue lavo.”—Isaya 65:21-23, NW.
Kuka kala apongoloko alua atiamẽla koluali luokaliye luka tumbikiwa la Suku! Ove hẽ, ku yongola oku kala voluali luaco muna okuti ove ‘kuka linga upange wolivova,’ okuti kupange wove oka sangelako ‘onima yiwa’ omo lieci wa linga? Kũlĩhĩsa ciwa lutate omanu vana vaka sumũluĩsiwa: “Ka vaka cita lohele momo haivo ombuto yava va sumũluĩsua la Yehova.” Ove o pondolavo oku kala “omunu wa sumũluĩsua” omo lioku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova kuenda oku tẽlisa ovihandeleko viaye. Omo liaco, Yesu wa popia hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kũlĩha, ove lika vu Suku yocili, loku kũlĩhavo Yesu Kristu, u wa tuma.” (Yoano 17:3) Olombangi via Yehova vi kuete onjongole yocili yoku ku kuatisa oku sanga ukũlĩhĩso utuala komuenyo poku lilongisa Ondaka ya Suku vokuenda kuotembo yimue.
[Elomboluilo lielitalatu kemẽla 5]
Ocituwa ca pita pokati catiamẽla kupange kumosi loku linga ovopange osi atiamẽla kespiritu kuenda oku papala, ci nena esanju