Ondalelo ya Ñala yi Kuete Esilivilo Liocili Kokuove
ANGA hẽ Ondalelo ya Ñala yi kuete esilivilo kuenda elomboloko limue kokuove otembo ka yi pui? Oco tu kuate elomboloko liaco, tete tu sukila oku kũlĩhĩsa esunga lieci Yesu Kristu a kapelako calua ocipito caco.
Kuteke 14 kosãi ya Nisana kunyamo wo 33 K.K., Yesu wa linga ohongele lolondonge viaye vi soka 12, kosapalalo yimue ya kala volupale luo Yerusalãi oco a linge ocipito cunyamo lunyamo co Paskoa. Noke yoku mãla ondalelo yo Paskoa, Yuda una weya oku kala omakuli wa siapo vakuavo oco a pakule Yesu. (Yoano 13:21, 26-30) Yesu wa tumbika lika “ondalelo ya Ñala” lovapostolo va soka 11, vana va supilepo. (1 Va Korindo 11:20) Ocipito caco ca siatavo oku tukuiwa okuti Onjivaluko, momo Yesu wa tuma olondonge viaye hati: “Ci lingaili oku njivaluka.” Eci oco lika ocipito Akristão va handelekiwa oku linga olonjanja viosi.—1 Va Korindo 11:24.
Kolofeka vialua omanu va siata oku tunga olonjo oco va ivaluke cimue ale omunu umue o kuete esilivilo lialua komuenyo wavo ale oku tumbika eteke limue oco li linge onjivaluko. Omo liaco, Yesu wa tumbika ondalelo yonjivaluko oco olonjanja viosi yi kuatise oku ivaluka olofa viaye kuenda oku kuatisa olondonge viaye oku amamako oku ivaluka elomboloko liovina viosi via lingiwa keteke liaco. Kuenje, ovitumbulukila viosi viomanu, vika kuata epuluvi lioku ivaluka lutate kuenda oku kuata elomboloko liasuapo lieci Yesu a linga vuteke waco, ca piãla vali enene elomboloko liatiamẽla kombolo lovinyu eye a linga. Oco hẽ ombolo yipi lovinyu Yesu a linga kuenda vi lomboloka nye? Tu kũlĩhĩsi ulandu u sangiwa Vembimbiliya weci ca pita vuteke waco kunyamo wo 33 K.K.
Elomboloko Liombolo Lovinyu
“Yu wa nyañula ombolo, kuenje eci a yi panduila, wa yi timbula, yu wa yeca kokuavo hati, Eyi [yi lomboloka] etimba liange lio wecelui. Ci lingili onjivaluiso yange.”—Luka 22:19.
Eci Yesu a nyañula ombolo loku popia hati: “Eyi [yi lomboloka] etimba liange,” eye wa lekisa okuti ombolo yaco ka yi kuete etumbisa, yi sokisiwa letimba liaye lia lipua ka li kuete ekandu. Kuenje, etimba liaye muẽle wa liecela oco a yovole “omuenyo woluali” luosi. (Yoano 6:51) Ndaño okuti Ambimbiliya alua, ndeci o Helasi a popia hati, “eyi etimba liange,” pole, Ambimbiliya akuavo a siata oku pongoluisa ondaka yaco hati, oku lekisa esilivilo liatiamẽla kombolo yaco.” Eci ci lekisa ocisimĩlo celomboloko liocindekaise ale ocina cimue coku setahaisa.—Mateo 26:26.
Cimosi haico ca pita lokopo yovinyu. Yesu wa popia hati: “Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo peselelui.”—Luka 22:20.
Vulandu u sangiwa kelivulu lia Mateo, Yesu wa lombolola eci catiamẽla kokopo hati: “Eyi [yi lomboloka] osonde yange yocisila, yi peseliwila va lua ongecelo yakandu.” (Mateo 26:28) Yesu wa sokisa okopo yovinyu ndocindekaise cosonde yaye muẽle. Oku peseka kuosonde yaye kua kala efetikilo “liocisila cokaliye” catiamẽla kolondonge viaye vina okuti olombuavekua kespiritu, vika viala laye kuenje vika linga olosoma kuenda ovitunda kilu.—Yeremiya 31:31-33; Yoano 14:2, 3; 2 Va Korindo 5:5; Esituluilo 1:5, 6; 5:9, 10; 20:4, 6.
Ovinyu vokopo yi lomboloka onjivaluko yoku peseka kuosonde ya Yesu yina ya linga eliangiliyo ‘lioku ecela akandu’ kuenda oku yuluila onjila omanu vamue oku kuata omuenyo ko pui kilu okuti va linga vakapiñala kumosi la Kristu. Omo liaco, omanu vana va enda kilu, ovo lika va kuete omoko yoku lia kombolo kuenda oku nyua kovinyu keteke Lionjivaluko.—Luka 12:32; Va Efeso 1:13, 14; Va Heveru 9:22; 1 Petulu 1:3, 4.
Oco hẽ nye ci pita lolondonge vina via Yesu okuti ka vi pangi onepa kocisila cokaliye? Omanu vaco, vana okuti “olomeme vikuavo” via Ñala, ka va kasi oku lavoka oku ka viala la Kristu kilu, pole, va lavoka oku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi. (Yoano 10:16; Luka 23:43; Esituluilo 21:3, 4) Omo okuti ovo Akristão vana vakuekolelo vatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala,’ va kasi oku amamako “oku vumba Suku utanya luteke” kuenda va sanjukila oku kala omanu vana okuti ka vali kombolo kuenda ka va nyui kovinyu Yondalelo ya Ñala. Kuenje, ovilinga kuenda olondaka viavo vieca uvangi wokuti: “Epopelo li tunda ku Suku yetu, u wa tumala kocalo, kuenda ku Kameme.”—Esituluilo 7:9, 10, 14, 15.
Oco hẽ va Sukila Oku ci Lingainga Olonjanja Viñami?
“Ci lingili onjivaluiso yange.”—Luka 22:19.
Oco hẽ olonjanja viñami tu sukila oku linga ocipito conjivaluko poku amamako oku ivaluka olofa via Kristu? Yesu ka ecele lalimue etendelo liatiamẽla kondaka yaco. Omo okuti Yesu wa tumbika Ondalelo ya Ñala koñolosi yeteke 14 yosãi ya Nisana okuti otembo yo paskoa, ya enda oku lingiwa la va Isareli vokuenda kunyamo lunyamo, ci lekisa okuti Yesu wa eca ongangu yoku lingainga ondalelo yaco olonjanja viosi vunyamo lunyamo ndomo eye a linga. Ndeci va Isareli va enda oku linga ofesta yaco omo lioku yovoka kupika wo Egito, Akristão cilo va siatavo oku linga ofesta omo lioku yovoka kuavo kekandu kuenda kolofa.—Etundilo 12:11, 17; Va Roma 5:20, 21.
Ocisimĩlo coku lingainga ocipito coku ivaluka eteke limue li kuete esilivilo komuenyo womanu, ocina cimue ca siata oku lingiwa tunde kosimbu. Ndeci, ukãi lulume waye va pondola oku linga ofesta yeteke vakuela ale pamue ku lingiwa ocipito cimue conjivaluko ci kuete esilivilo lialua ci lingiwa vofeka. Ocipito conjivaluko ca siata oku lingiwa onjanja yimosi vokuenda kunyamo eci eteke liaco li pitĩlapo. Ci kuete esilivilo liocili okuti, tunde vokuenda kuovita vianyamo kotembo noke ya Kristu, omanu valua va enda oku tukuiwa okuti Akristão veteke liekui lakuãla omo lioku lingainga ocipito conjivaluko yolofa via Yesu veteke 14 kosãi ya Nisana unyamo lunyamo.
Ocipito Cimue ci Kuete Esilivilo Liocili
Upostolo Paulu wa lombolola okuti, oku lingainga ocipito Condalelo ya Ñala ci pondola oku kuatisa olondonge via Yesu ‘oku amamako loku sapula okufa kua Ñala.’ (1 Va Korindo 11:26) Omo liaco, ondalelelo yaco te yatiamisiwila kueci Yesu a linga omo liokufa kuaye poku tẽlisa eci catiamẽla kocipango ca Suku.
Oku pandikisa kua Yesu Kristu toke kolofa, eye wa eca esivayo ku Yehova Suku okuti eye wa velapo, haeye onoño, ululiki ukuacisola kuenda o kuete omoko ya sunguluka yoku viala. Poku tukulula uhembi wa Satana kuenda oku linga eci ca litepa leci Adama a linga, Yesu wa lekisa okuti, kuli handi omanu vamue va pondola oku lekisa epokolo liavo ku Suku, ndaño lovitangi.—Yovi 2:4, 5.
Ocipito Condalelo ya Ñala ci lekisa onjivaluko yolopandu viocilumba cocisembi locisola ca Yesu. Yesu wamamako oku lekisa ekolelo ku Isiaye ndaño lovitangi vialua. Eye wa eca omuenyo waye wa lipua oco a yovole omanu vosi kekandu lia Adama. Yesu wa lombolola okuti, eye muẽle weya oku “eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua.” (Mateo 20:28) Omo liaco, omanu vosi vana va lekisa ekolelo ku Yesu va pondola oku sanga epuluvi lioku kuata ongecelo yakandu avo, kuenda oku kuata omuenyo ko pui ndeci Yehova a yonguile vocipango caye catete lomanu.—Va Roma 5:6, 8, 12, 18, 19; 6:23; 1 Timoteo 2:5, 6.a
Ovina viosi evi, vi lekisa ocisola ca velapo ca Yehova kuenda ohenda yaye yoku linga eliangiliyo lioku yovola omanu vosi voluali. Embimbiliya li lombolola okuti: “Ocisola ca Suku ca moleha ocili kokuetu omo a tuma Omõlaye wongunga voluali ha tu muila omuenyo kokuaye. Omo hetuko tua sola Suku, puãi Suku wa tu sola etu, kuenje wa tuma Omõlaye ha lingi ocitundasonde cakandu etu, oco ca lomboloka ocisola.”—1 Yoano 4:9, 10.
Ocili okuti, Onjivaluko ocipito cimue ci komohĩsa calua! Ocipito cimue ca siata oku lingiwa kolonepa viosi violuali ndaño votembo ya litepa vofeka lofeka. Pole, ocipito caco ci kuete esilivilo liocili liatiamẽla kondalelo yonjivaluko tunde osimbu.
Onjivaluko yi Kuete Esilivilo Kokuove
Oku lieca kua Ñala Yesu Kristu ndocilumba kolofa, kua kala ocina cimue ka ca lekukile kokuaye muẽle kuenda ku Isiaye Yehova. Omo okuti Yesu wa kala omunu umue wa lipua, eye ka kuatele ocitangi cokufa ndeci ci kasi omanu vosi. (Va Roma 5:12; Va Heveru 7:26) Eye wa kuatele omoko yoku kala komuenyo otembo ka yi pui. Lomue omunu nda wa pondola oku u ponda, ndaño muẽle oku ci linga pokati kongusu, nda eye ka liecele eye muẽle. Eye wa lombolola hati: “Lomue [o] njupa [omuenyo wange], puãi ndu pesela ame muẽle, [kuenda] ñasi lomoko yoku u pesela ame muẽle.”—Yoano 10:18.
Omo liaco, Yesu wa eca omuenyo waye wa lipua palo posi ndocilumba “okuti o yula lokufa u o kasi longusu yokufa, okuti eliapu loku yovola ava va kala apika omuenyo wavo wosi mekonda liusumba wokufa.” (Va Heveru 2:14, 15) Ocisola ca Kristu coku eca omuenyo waye ndocilumba ca lekisiwila koku lieca kuaye muẽle kolofa viaco. Eye wa kala oku talamẽla oku talisiwa ohali yalua kuenda oku fa.—Mateo 17:22; 20:17-19.
Ocipito Condalelo Yonjivaluko ci tu ivaluisavo ocisola ca piãla, ca lekisiwa la Isietu wokilu Yehova. Omo okuti, eye “ukuacikembe haeye ukuahenda” wa kuata esumuo lialua poku yeva loku vanja ‘oku lola asuẽlẽla kuenda oku lila’ kua Yesu vocumbo co Gesemane. Kuenje, wa sumuilevo eci Yesu a tipuiwa lelaviso, oku valeliwa kuti kuenda oku mola olofa vimue vievando haivio vi sumuisa calua. (Tiago 5:11; Va Heveru 5:7; Yoano 3:16; 1 Yoano 4:7, 8) Oku sokolola lika eci catiamẽla kolofa viaco vokuenda kuovita vianyamo toke cilo, ca siata oku veta kovitima viomanu valua.
Sokolola ndomo Yehova Suku kuenda Yesu Kristu va tu yovola kakandu etu. (Va Roma 3:23) Eteke leteke tua siata oku pita lovitangi vialua omo liakandu etu kuenda ekambo lietu lioku lipua. Kuenje, poku lekisa ekolelo kocilumba cocisembi ca Yesu tu pondola oku pinga ongecelo ku Suku. (1 Yoano 2:1, 2) Eci ci tu ecelela oku kuata elianjo lioku vangula la Suku kuenda oku kuata utima wa yela. (Va Heveru 4:14-16; 9:13, 14) Handi vali, tu pondola oku kuata elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi. (Yoano 17:3; Esituluilo 21:3, 4) Asumũlũho alo kuenda akuavo, a tundilila kocilumba ca velapo ca Yesu omo lioku eca omuenyo waye muẽle.
Lekisa Onjongole Yocili Kocipito Condalelo ya Ñala
Ka kuli atatahãi okuti Ondalelo ya Ñala ocindekaise cimue ca velapo ‘cocali ca Suku ca piãla.’ Kuenje, eliangiliyo lia Yehova Suku liatiamẽla kocilumba cocisembi lia tẽlisiwa omo liocisola ca Yesu. Ocili okuti, eci oco ‘ocali caye ka ci popaiwa.’ (2 Va Korindo 9:14, 15) Oco hẽ, oku sokolola kocali caco Suku a lekisa vonduko ya Yesu Kristu ka ci ku vetiya oku pandula calua kuenda oku lekisa ocisola lonjongole yocili?
Ocili okuti, eci ceca evetiyo lialua kokuove. Omo liaco, cilo tu kasi oku ku laleka oco wende kohongele Yolombangi via Yehova Konjivaluko Yolofa via Yesu. Unyamo ulo Onjivaluko yika lingiwa Votatu, 16 kosãi ya Kupupu eci ekumbi liñila. Olombangi via Yehova vi sangiwa pocitumãlo cove vika kuata esanju lialua lioku ku sapuilako owola kuenda ocitumãlo kuka lingiwila ohongole yaco yocipito cimue ci kuete esilivilo liocili.
[Etosi pombuelo yemela]
a Oco o sange vali elomboluilo liatiamẽla kocisembi, vanja velivulu Ukũlĩhĩso Utuala Komuenyo Ko Pui, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Okakasia Lelitalatu kemela 6]
OLONDAKA OKUTI “EYI ETIMBA LIANGE” KUENDA “ECI CI LOMBOLOKA ETIMBA LIANGE”, YIPI YA SUNGULUKA?
Eci Yesu a popia hati: “Ame nduvelo” kuenda okuti, “ame nduyuva wocili,” lomue omunu o sima okuti eci ci lomboloka okuti eye wa kala epito muẽle ale uti wayuva. (Yoano 10:7; 15:1) Cimuamue haico okuti eci Embimbiliya li tukula olondaka viatiamẽla ku Yesu okuti: “Okopo eyi ocisila cokaliye,” eci ka ci lomboloka okuti okopo yaco oyo ya kala ocisila cokaliye. Handi vali, eci eye a vangula okuti ombolo ya ‘kala’ etimba liaye, ca leluka oku limbuka okuti ombolo yaco yi lomboloka ocindekaise cetimba liaye. Embimbiliya limue lia pongoluisiwa la Williams lia lombolola olondaka viaco ndoco: “Eci ocindekaise cetimba liange.”—Luka 22:19, 20.
[Elitalatu kemela 5]
Ombolo ka yi kuete etumbisa kuenda ovinyu, ovindekaise vimue vi li kuata letimba lia Yesu lia lipua kuenda oku peseka kuosonde yaye
[Elitalatu kemela 7]
Ondalelo ya Ñala onjivaluko yimue yocisola ca velapo Yehova Suku a lekisa kuenda Yesu Kristu