OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/5 kam. 11-16
  • Ene Amalẽhe Yehova kaka Ivalako Upange Wene!

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ene Amalẽhe Yehova kaka Ivalako Upange Wene!
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Eca Olopandu Kesumũlũho Liove Liupange
  • “Yehova Oka ku Kuatisa”
  • ‘Lipongiya Okuti 0 Tẽla Oku Kumbulula’
  • Olovideo Kuenda Aliangiliyo Akuavo Alikasi
  • Omalẽhe, Kuata Ukamba Wocili la Yehova
Utala Wondavululi—2003
w03 1/5 kam. 11-16

Ene Amalẽhe Yehova kaka Ivalako Upange Wene!

“Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke [cilo].”​—⁠VA HEVERU 6:⁠10.

1. Ndamupi Embimbiliya kelivulu lia Va Heveru kuenda lia Malakiya li lekisa okuti Yehova eca esilivilo lialua kupange wove?

ANGA hẽ wa lingilile ale ekamba liove ocina cimue ciwa kuenje eye ka ku ihĩle olopandu? Ci sumuisa calua nda ocina cimue ca lingiwa locisola ka ci kapiwako ale pamue ka civalukiwa vali. Ocituwa caco ca litepa calua lupange una tu lingila Yehova lutima wetu wosi! Embimbiliya li lombolola ndoco: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke [cilo].” (Va Heveru 6:10) Sokolola lutate elomboloko liolondaka evi. Ku Yehova eci ocina cimue ka ca sungulukile kuenda kokuaye ci lomboloka ekandu, nda eye wa ivaleleko ovina viosi ove wa lingaile kuenda ovina viosi ove o kasi oku linga kupange waye. Suku o sole calua upange wosi omanu vo lingila!​—⁠Malakiya 3:⁠10.

2. Uvangi upi u lekisa okuti oku vumba Yehova, kua linga esumũlũho limue lilikasi?

2 Ocili okuti ove o kuete esumũlũho lioku fendela kuenda oku vumba Suku ukualopandu. Omo okuti voluali luosi muli lika eci ci pitahãla olohuluwa epandu via vamanjove oku va sokisa leci ci soka olohuluwa epandu violohuluwa viomanu va kasi voluali luosi, eci ci lekisa okuti, ove o kuete esumũlũho limue ka li sokisiwa. Handi vali, omo okuti ove o kasi oku yeva kuenda oku pokola kesapulo liolondaka viwa, owu owo uvangi u lekisa okuti Yehova wa ku kapako calua kuenda hailio esunga lieci Yesu a popela hati: “Lomue o tẽla oku iya kokuange, te Isia wa numa u koka.” (Yoano 6:44) Omo liaco, Yehova wa siata oku kuatisa omunu lomunu oco ope esilivilo kocilumba ca Kristu.

Eca Olopandu Kesumũlũho Liove Liupange

3. Ndamupi omãla va Kora va lekisa olopandu viavo omo liesumũlũho lioku vumba Yehova?

3 Ndomo ca lomboluiwa vocipama catete, ove o kuete esumũlũho limue lilikasi liatiamẽla koku sanjuisa utima wa Yehova. (Olosapo 27:11) Lalimue eteke ku ka ivaleko oku eca esilivilo kesumũlũho liaco. Omãla va Kora volosamo vimue viavo, va lekisa olopandu kesumũlũho liavo lioku vumba Yehova, ndomo tu tanga ndoco: “Eteke limosi vovitali viove lia piãla, ohulukai yoloneke kumue kuiñi yi sule. Kokuange ca velapo oku lava kuvelo wonjo ya Suku yange, oku tunga volombalaka violondingaĩvi hacoko.”​—⁠Osamo 84:⁠10.

4. (a) Ovina vipi via siata oku vetiya omanu oku sima okuti efendelo lia Yehova li tateka omunu oku linga eci a yongola? (b) Ndamupi Yehova a siata oku lekisa onjongole yoku limbuka upange womanu vaye? Kuenda ndamupi eye a lekisa onjongole yoku eca onima komanu vaye?

4 Eci hẽ oco ocituwa ove wa siata oku lekisa omo liesumũlũho liove lioku vumba Isiove Wokilu? Ci tava okuti, pamue ove o sima okuti oku fendela Yehova ku tateka elisanjo liove lioku linõlela eci o yongola oku linga. Ocili okuti, oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci sukila oku likolisilako calua. Pole, ovina viosi Yehova a yongola kokuove, eye o vi linga oco viu ku kuatise ove muẽle. (Osamo 1:​1-3) Handi vali, Yehova o lete oku likolisilako kuove kuenda wa sanjukila calua esunguluko liove. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati, Yehova “eca onima kuava vo sanda.” (Va Heveru 11:⁠6) Yehova wa sokiya epuluvi lioku eca onima yaco. Uprofeto umue ukuesunga ko Isareli yosimbu wa popia hati: “Ovaso a Yehova a vanja vanja kuosi kilu lieve ha lekisa unene waye kuvakuavitima vio sungulukila.”​—⁠2 Asapulo 16:⁠9.

5. (a) Ndamupi ove o pondola oku lekisa okuti utima wove wa tekela lika ku Yehova? (b) Momo lie pamue ka ca lelukilile oku vangula la vakuene catiamẽla ketavo liove?

5 Uvangi wa velapo u lekisa okuti utima wove wa tekela lika ku Yehova, u limbukiwila koku vangula la vakuene eci catiamẽla kokuaye. Ove hẽ wa siata oku sanga epuluvi lioku vangula la vakuene u tangela kosikola yimuamue eci catiamẽla kekolelo liove? Poku fetika luvangi waco, ci molẽha soketi ka ca lelukile oku ci linga kuenje ci tava okuti ove o kuata usumba. Ove o sukila oku lipulisa ndoco: ‘Nye ndi pondola oku linga nda akamba vange va fetika oku ndi yola epembe? Ndamupi ndi pondola oku va tambulula nda va sima okuti etavo liange ka lia kũlĩhĩwile?’ Yesu wa kũlĩhĩle ale okuti, kuka kala omanu vamue ka vaka tava oku yevelela kesapulo Liusoma. (Yoano 15:20) Pole, eci ka ci lomboloka okuti, omanu vosi o vangula lavo va ku yola epembe kuenda ka va tava kondaka o va kundila. Kuli amalẽhe valua Olombangi via Yehova okuti, va siata oku sanga akamba vamue va lekisa onjongole yoku yevelela haivo va siata oku lekisa esumbilo poku imbila uvangi wocili Kolombangi via Yehova.

“Yehova Oka ku Kuatisa”

6, 7. (a) Ndamupi ufeko umue o kuete 17 kanyamo a tẽla oku eca uvangi ku vakuavo kosikola? (b) Nye ove wa lilongisa catiamẽla kulandu wa Jennifer?

6 Ndamupi ove oka tẽla oku lekisa utõi woku lombolola eci catiamẽla kekolelo liove? Momo lie ku lekisila umbombe eci omanu va ku pulisa eci catiamẽla ketavo liove? Konomuisa ulandu wa pita lumalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Jennifer o kuete 17 kanyamo. Eye wa lombolola hati: “Eci nda kala oku lia onanya kosikola, ufeko umue nda tumãlele laye komesa yimuamue, wa fetika oku vangula eci catiamẽla ketavo. Kuenje umue pokati kafeko wa ndi pulisa etavo liange.” Anga hẽ Jennifer wa kuatele ohele yoku eca etambululo? Ocili okuti eye wa kuatele ohele. Eye wa popia hati: “Nda kuatele ohele momo sia kũlĩhĩle etambululo ufeko waco nda a eca kokuange. Oco hẽ nye Jennifer a linga? Jennifer wamisako hati: “Afeko vaco nda va sapuila okuti, Ndimbangi ya Yehova. Tete, ovo va komõha calua, momo va simĩle okuti, Olombangi via Yehova omanu vamue ka va kũlĩhĩwile. Omo liaco, ca va vetiya oku ndi linga apulilo amue, kuenje nda va lomboluila ciwa eci catiamẽla katatahãi ovo va kuata. Okupisa keteke liaco, afeko vamue pokati kavo vokuenda kuotembo lotembo, va siata oku ndi linga apulilo amue.”

7 Anga hẽ Jennifer ka kuatele onjongole yoku lombolola eci catiamẽla kekolelo liaye? Sio, hacoko! Eye wamisako lulandu waye hati: “Nda limbuka okuti, otembo yonanya, ya kala epuluvi limue liwa. Cilo afeko vaco va kuete ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla kekalo Liolombangi via Yehova.” Jennifer wa eca elungulo limue lia leluka hati: “Nda ove wa limbuka okuti ka ca lelukile oku eca uvangi ku vakuene kosikola, ale pamue kalongisi vove, linga ohutililo yimue lonjanga. Yehova oka ku kuatisa. Ove oka kuata esanju liocili poku limbuka okuti, wa sanga epuluvi liwa lioku eca uvangi.”​—⁠1 Petulu 3:⁠15.

8. (a) Ndamupi ohutililo ya kuatisa Nehemiya eci a liyaka locitangi cimue ka lavokaile? (b) Ovitangi vipi via siata kosikola okuti ove o sukila oku linga ohutililo yonimbu yoku pinga ekuatiso ku Yehova?

8 kũlĩhĩsa onumbi Jennifer a eca eci a popia hati, nda ove wa sanga epuluvi lioku eca uvangi, ‘linga tete ohutililo yimue lonjanga’ ku Yehova oco o tẽle oku lombolola eci catiamẽla kekolelo liove. Eci oco Nehemiya kalei koku eca ovinyu a linga ku Aretasesete Soma yoko Persia eci a liyaka locitangi cimue ka lavokaile. Nehemiya eci a yeva okuti va Yudea va kala oku tala ohali, kuenda ovimbaka vio Yerusalãi lolombundi viayo via lunduiwa, eye wa sumuile calua. Soma wa limbuka okuti Nehemiya wa sumuile calua kuenje eye wa pulisa Nehemiya esunga lieci a sumuila. Osimbu handi Nehemiya ka ecele etambululo, eye wa likutilila ku Yehova oco o songuile. Noke wa pinga ku soma oco a ece omoko kokuaye yoku tiukila ko Yerusalãi oku ka kuatisa oku tumbulula olupale luna lua lunduiwa. Omo liaco, soma Aretasesete wa tava kepingilo lia Nehemiya. (Nehemiya 2:​1-8) Nye ove o pondola oku lilongisila kulandu owu? Nda wa limbuka okuti o kasi lohele eci o sanga epuluvi lioku eca uvangi watiamẽla kekolelo liove, ku ka kuate owesi woku likutilila vutima. Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Ohele yene yosi yi yeki [ku Yehova] momo eye o vu lava.”​—⁠1 Petulu 5:7; Osamo 55:⁠22.

‘Lipongiya Okuti 0 Tẽla Oku Kumbulula’

9. Ndamupi umalẽhe umue o tukuiwa hati Leah, o kuete 13 kanyamo a tẽla oku eca ci soka 23 kalivulu Os Jovens Perguntam?

9 Konomuisa ulandu umue. Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Leah, o kuete 13 kanyamo poku lia onanya kosikola, wa kala oku tanga elivulu losapi ya linga hati, Os Jovens Perguntam.a Eye wa popia hati: “Eci nda kala oku tanga elivulu, vakuetu va kala oku ndi lavulula, kuenje noke veya oku ndi ñuala. Ovo va ndi pulisa eci catiamẽla kelivulu liaco nda kala oku tanga.” Kesulilo lieteke, afeko vamue vakuãla veya oku pinga ku Leah oco a va ĩhe elivulu Os Jovens Perguntam. Noke, afeko vaco eci va lekisa elivulu liaco ku vakuavo, ovo veyavo ku Leah oku u pinga elivulu liaco. Vokuenda kulosemana vimue via kuamamo Leah weya oku eca ku vakuavo va tangela kumosi kuenda kakamba vaye ci soka 23 kalivulu Os Jovens Perguntam. Anga hẽ Leah co lelukile oku sapuilako vakuavo eci catiamẽla kelivulu a kala oku tanga? Sio, ka co lelukile! Eye, wa lombolola hati: “Tete nda kuatele usumba. Noke nda likutilila ku Yehova kuenda nda kũlĩhĩle okuti, Eye wa kala lame.”

10, 11. Ndamupi okamõla kamue kufeko woko Isareli a tẽla oku kuatisa kesongo kolohoka vio ko Suria oco a kũlĩhe eci catiamẽla ku Yehova? Kuenda apongoloko api kesongo eya oku linga noke?

10 Ulandu wa Leah, ci tava okuti u ku ivaluisa ocitangi omõla umue ufeko wo ko Isareli a liyaka laco eci a kala kupika ko Suria. Namana, kesongo kolohoka vio Suria, wa kuatiwile luvei wovilundu. Ci tava okuti, ukãi waye eye wa fetika ombangulo yina ya vetiya kafeko oku lombolola eci catiamẽla kekolelo liaye. Kafeko wa popia hati: “Nda cime cange wa kaile kumue luprofeto wo ko Samaria, nda hise! Momo nda wo kayisa ovilundu viaye!”​—⁠2 Olosoma 5:​1-3.

11 Ci tava okuti utõi wokamõla kaco kufeko, weya oku kuatisa Namana oku kũlĩha okuti ‘kilu lieve ka kuli Suku, te lika ko Isareli.’ Kuenje Namana wa nõlapo onjila yokuti, ‘tunde opo, lomue o lumbila vali ocilumba olosuku vikuavo ocilumba coku pia elisi pamue ocilumba cikuavo te lika Yehova.’ (2 Olosoma 5:​15, 17) Ocili okuti Yehova wa sumũlũisa utõi wokamõla kaco kufeko. Koloneke vilo, Yehova o pondolavo oku sumũlũisa kuenda okamamako oku sumũlũisa amalẽhe vana va lekisa utõi koku eca uvangi. Manji Leah wa pitavo lulandu ndowu. Noke, vamue pokati kakamba vaye va tangela kosikola yimuamue, veya kokuaye kuenda va popia hati, elivulu Os Jovens Perguntam, lia va kuatisa calua kovituwa viavo. Omo liaco, Leah wa popia hati: “Nda sanjuka calua omo lioku limbuka okuti nda kuatisa vakuetu oku lilongisa calua catiamẽla ku Yehova oco va siepo ovituwa vĩvi komuenyo wavo.”

12. Ndamupi ove o pondola oku pamisiwa oco o teyuile ekolelo liove?

12 Ci tava okuti ove o pitavo lulandu nda una wa pita la Jennifer la Leah. Omo okuti ove Ukristão umalẽhe, kuama elungulo liupostolo Petulu una wa soneha hati, olonjanja viosi “lipongiyi okuti vu tẽla oku kumbulula omunu wosi o pula oku kũlĩhisa elavoko u kasi lalio. Ci lingi puãi lumbombe kuenda lesumbilo.” (1 Petulu 3:15) Ndamupi ove o pondola oku ci linga? Kuama ongangu Yakristão vo kocita catete vana va likutilila ku Yehova oco a va kuatise kupange wavo ‘woku kunda lutõi wocili.’ (Ovilinga 4:29) Handi vali, kuatavo utõi poku sapuilako vakuene eci catiamẽla ketavo liove. Nda wa ci linga, oka komõha lapako aka imilako. Omo liaco, oka sanjuisa utima wa Yehova.

Olovideo Kuenda Aliangiliyo Akuavo Alikasi

13. Apuluvi api amalẽhe vamue vavali va kuata oku eca uvangi? (Tanga pokakasia okupisa kemẽla 14 toke 15.)

13 Amalẽhe valua va siata oku lomboluila ku vakuavo kosikola ale kalongisi vavo catiamẽla kekolelo liavo lekuatiso liolokasete violovideo. Olonjanja vimue, ovo va siata oku kuata apuluvi amue kosikola oku eca esivayo ku Yehova. Ndeci, amalẽhe vamue vavali akuenje va kuete ci soka 15 kanyamo, okuti Olombangi via Yehova poku lilongisa eci catiamẽla kulandu wesapulo lioluali kosikola yavo, ovo va tambuile ocikele coku soneha ulandu watiamẽla katavo amue oluali. Amalẽhe vaco vavali, va nõlapo oku soneha ulandu umue watiamẽla Kolombangi via Yehova lekuatiso lielivulu, Testemunhas de Jeová​—⁠Proclamadores do Reino de Deus.b Ovo va sukililevo oku lomboluila kovaso ya vakuavo ocipama cavo vokuenda kuakukutu atãlo. Omo okuti, ulongisi wavo kumue lolondonge vikuavo, va linga apulilo alua, amalẽhe va tambulula apulilo vaco kovaso ya vakuavo vokuenda kueci ci soka 20 kakukutu. Omo liaco, vokuenda kuolosemana vikuavo, vakuavo va tangela kumosi vamamako oku va pulisa eci catiamẽla Kolombangi via Yehova.

14, 15. (a) Momo lie oku kuatela usumba omanu ci kokela ohele? (b) Momo lie o sukilila oku kuata utõi woku sapuilako vakuene eci catiamẽla ketavo liove?

14 Ndomo ovolandu tua mõla ndeti a lekisa, ove o pondola oku tambula asumũlũho alua nda wa sapuilako vakuene eci catiamẽla ketavo liove okuti, Umbangi ya Yehova. Ku ka kuate usumba lomanu, momo esumũlũho kuenda esanju liove li tunda lika koku kuatisa vakuene oco va kũlĩhe Yehova. Embimbiliya li lombolola ndoco: “Usumba omunu a kuetele ukuavo onjanjo, puãi u wa kolela Yehova wa koka.”​—⁠Olosapo 29:⁠25.

15 Omo okuti ove Ukristão umalẽhe, ivaluka okuti, akamba vove kosikola va sukila oku kũlĩha onjila yiwa yomuenyo cilo muẽle kuenda oku kuata elavoko liomuenyo wo kovaso. (1 Timoteo 4:⁠8) Ndaño okuti kofeka yo Estados Unidos kuna ove o sima okuti onepa yalua yomanu ka va lekisa onjongole kesapulo liusoma, ale va sakalala calua lovopange, pole, ulandu umue wa lekisa okuti, onepa yalua yamalẽhe va pitisa calua etavo kovaso. Ulandu waco wa lekisavo okuti, onepa yikuavo yamalẽhe va popia hati, oku kuatela ekolelo ketavo, “oyo onjila ya velapo” komuenyo wavo. Ocituwa caco eci haico ci kasi kolonepa vikuavo violuali. Omo liaco, eci ci lekisa okuti, nda akamba vove kosikola wa va sapuilako eci catiamẽla ketavo liove, ci tava okuti va lekisa onjongole yoku yevelela eci o va lomboluila catiamẽla Kembimbiliya.

Omalẽhe, Kuata Ukamba Wocili la Yehova

16. Nye ca kongeliwa voku sanjuisa Yehova okuti oku sapuilako vakuene kueci catiamẽla kokuaye ci sule?

16 Voku sanjuisa utima wa Yehova, mua kongela ovina vialua okuti oku popia lika eci catiamẽla kokuaye ci sule. Ove o sukilavo oku tiamisila ovituwa viove kolonumbi via Yehova. Upostolo Yoano wa soneha ndoco: “Oku sola Suku [ku] lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye. Ovihandeleko viaye ka vi lemi.” (1 Yoano 5:⁠3) Ove oka limbuka okuti olondaka evi viocili nda wa kuata ukamba wocili la Yehova. Oco hẽ ndamupi ove o pondola oku ci linga?

17. Ndamupi o pondola oku kuata ukamba wocili la Yehova?

17 Sandiliya otembo yoku tanga Embimbiliya kuenda alivulu ana a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya. Nda ove wa lilongisa calua catiamẽla ku Yehova, oka kuata onjongole yocili yoku pokola kokuaye kuenda oku sapuilako vakuene eci catiamẽla kokuaye. Yesu wa popia hati: “Omunu wa sunguluka, kukuasi uwa wutima waye upopako evi viwa, puãi omunu wa vĩha, kukuasi waye wa vĩha upako evi via vĩha, momo eci ce yuka vutima haico omẽla u popia.” (Luka 6:45) Omo liaco, kutima wove yukisako ovina viwa. Momo lie ku sokiyila ovimãho viatiamẽla kondaka eyi? Ci tava okuti, o sokiya ocimãho coku pongiya ciwa ovipama vina vika lingiwa vekongelo vokuenda kuosemana yiyako. Ocimãho cikuavo ceci okuti, kohongele vekongelo, oka eca atambululo a teta onimbu ana a tunda kutima wove. Handi vali, ciwavo okuti, o pokola kovina viosi wa lilongisa.​—⁠Va Filipoi 4:⁠9.

18. Ndaño okuti pamue o tala ohali lelambalalo, nye ove o pondola oku kolela?

18 Koku vumba Yehova, ku tunda asumũlũho otembo ka yi pui. Olonjanja vimue ci tava okuti, o liyaka lelambalalo ale pamue omanu va ku yola epembe omo lioku kala Ombangi ya Yehova. Pole, ivaluka ovitangi Mose a liyaka lavio. Embimbiliya li lombolola okuti, Mose “wa lavoka [oku tambula] onima.” (Va Heveru 11:​24-26) Ove o pondolavo oku kolela okuti Yehova oka ku ĩha onima omo lioku likolisilako kuove oku lilongisa kuenda oku sapuilako vakuene eci catiamẽla kokuaye. Omo liaco, Yehova kaka ‘ivalako upange una ove wo lingila kuenda ocisola wa lekisa vonduko yaye.’​—⁠Va Heveru 6:⁠10.

[Atosi pombuelo yemela]

a   Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

b   Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Handi Ocivaluka?

• Momo lie o kuetele ekolelo liokuti Yehova wa kapako upange wove?

• Olonjila vipi vioku eca uvangi kosikola amalẽhe vamue va siata oku kuama okuti via va kuatisa cocili?

• Ndamupi o pondola oku kuata utõi woku eca uvangi ku vakuene kosikola?

• Ndamupi o pondola oku kuata ukamba wocili la Yehova?

[Okakasia Lelitalatu kemela 14]

Ndaño Muẽle Omãla Vatito va Pondolavo Oku Sivaya Yehova!

Amalẽhe va siatavo oku eca uvangi wocili kosikola. Omo liaco, kũlĩhĩsa ovolandu amue akuãiko.

Umalẽhe umue o tukuiwa hati Amber, o kuete ekũi lianyamo okuti wa kala kocisoko catãlo kosikola, eye wa kala oku tanga elivulu limue li lombolola Olombiali via va Nazista vana va Kangisa va Yudea vokuenda Kuyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi. Amber wa nõlapo oku nenela ulongisi waye ovideo yi kuete osapi ya linga hati: Triângulos Roxos. Ulongisi waye wa komõha calua eci a lilongisa okuti, Olombangi via Yehova via pitavo velambalalo liolombiali via va Nazista. Noke, ulongisi weya oku lekisa okasete kaco kovideo kolondonge viosi.

Okamõla kamue ka tukuiwa hati Alexa, ka kuete eci ci soka anyamo ecelãla wa sonehela ukanda umue vakuavo kosikola. Vukanda waco eye wa lombolola esunga lieci ka lingilele ocipito Conatale. Ulongisi waye wa komõha calua eci Alexa a tangela ukanda waco kovaso ya vakuavo va tangela kumosi kosikola kuenda wa u tangelavo ku vakuavo va sangiwa vohondo yikuavo yoku tangela! Kesulilo liukanda waco eye wa popia hati: “Nda lilongisa oku sumbila vakuetu vana vatiamẽla ketavo likuavo kuenda ndeca olopandu omo wa sumbili onjila yange nda nõlapo yoku yuvula oku linga ocipito Conatale.”

Kefetikilo liocisoko catete kosikola Eric weya oku ambata kosikola elivulu losapi ya linga hati, Meu Livro de Histórias Bíblicas, kuenje wa pinga oco a lekise elivulu liaco ku vakuavo kosikola. Ulongisi waye wa popia hati: “Ndi kuete ocisimĩlo cimue ciwa. Momo lie ku tangela elivulu liaco kovaso yolondonge?” Eric wa tangela elivulu liaco kovaso ya vakuavo. Noke, eye wa laleka vosi va yongola oku tambula elivulu liaco oco va katule eka. Kuenje, ci soka ekũi lecelãla kolondonge oku kongelamo ulongisi wavo, va katula eka. Cilo Eric wa sanjuka calua momo osikola ya linga ocikanjo caye ci likasi.

Okamõla kamue ka tukuiwa hati Whitney o kuete ci soka anyamo ecea, wa pandula calua omo lioku kuata ombrochura yi kuete osapi ya linga hati, As Testemunhas de Jeová e a Educação.c Eye wa popia hati: “Anyamo osi ina yange wa siata oku eca ombrochura yilo kalongisi vange, pole unyamo ulo ombrochura yaco nda yambata ame muẽle. Loku pandula ekuatiso liombrochura yaco, ulongisi wange wa ndi nõla okuti, ame ‘ndindonge yimue yi lekisa ovituwa viwa kosikola vokuenda kuosemana.’”

[Etosi pombuelo yemela]

c   Alivulu a tukuiwa ndeti vocipama cilo, a sandekiwa Lolombangi via Yehova.

[Okakasia Lelitalatu kemela 15]

Apuluvi Akundi Vamue va Siata Oku Kuama Poku Vangula Eci Catiamẽla Kekole Liavo

Poku linga ulandu umue ale upange umue kosikola, vamue va siata oku nõla osapi yimue okuti yi pondola oku va kuatisa oku eca uvangi

Amalẽhe vamue va siata oku eca kalongisi vavo ovideo yimue ale elivulu lina okuti mu sangiwa ocipama cimue cika linga ombangulo ya vosi kosikola

Amalẽhe vamue eci va tanga Embimbiliya ale alivulu ana a lombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya vokuenda kuowola yepuyuko kosikola, ovo va siata oku sangiwa la vakuavo amalẽhe vana va linga apulilo

[Elitalatu kemela 12]

Omanu vana va loñoloha va pondola oku kuatisa koku pindisa amalẽhe oco va vumbe Yehova

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link