“A Ñala, Tu Longise Oku Likutilila”
‘Umue polondonge viaye wa popia laye hati: A Ñala, tu longise oku likutilila.’—LUKA 11:1.
1. Momo lie ondonge yimue ya pingila ku Yesu oco a va longise ndomo va likutilila?
ONJANJA yimue, kunyamo 32 K.K., ondonge yimue ya mõla Yesu eci a kala oku likutilila. Pole, ondonge yaco ka ya yevele eci Yesu a kala oku popia ku Isiaye, momo eye wa kala oku likutilila kutima. Eci Yesu a mãla oku likutilila ondonge ya popia laye hati: “A Ñala, tu longise oku likutilila.” (Luka 11:1) Nye ca vetiya ondonge oku linga epingilo eli? Va Yudea va enda oku likutilila olonjanja viosi kuenda ohutililo ya kala onepa yefendelo liavo. Vovisonehua vio Heveru mu sangiwa olohutililo vialua, ca piãla enene kelivulu Liolosamo kuenda valivulu akuavo. Omo liaco, ondonge ka ya pingile oco yi longisiwe eci ka ya kũlĩhĩle ale ocina cimue okuti lalimue eteke a ci lingile. Ocili okuti, eye wa kũlĩhĩle olohutililo vina asongui vetavo lia va Yudea va enda oku linga. Pole, wa mõla ndomo Yesu a kala oku likutilila, kuenje wa limbuka oku litepa kuoku likutilila kua Yesu loku likutilila kuasongui vetavo lia va Yudea vana va lilekisile ndomanu vamue va kola.—Mateo 6:5-8.
2. (a) Nye ci lekisa okuti Yesu ka longisile oco tu pitolole olondaka viosi vi sangiwa vohutililo ya velapo? (b) Momo lie tu sukilila oku kũlĩha ndomo tu likutilila?
2 Volosãi 18 konyima eci Yesu a lingila Ohundo yaye Komunda, wa longisile olondonge viaye ohutililo yimue ovo va pondola oku kuama poku likutilila. (Mateo 6:9-13) Ci tava okuti eci Yesu a longisa ohutililo yaye, ondonge yaco ka ya kalelepo. Omo liaco, Yesu locisola calua, wa pitulula atosi a velapo atiamẽla kohutililo yaco. Ocili okuti, Yesu ka pituluile ondaka londaka yohutililo yaco oco a lekise okuti yi sukila oku pituluiwa ndoco ale oku sonehiwa. (Luka 11:1-4) Ndeci ca pita londonge yaco eyi okuti onduko yaye ka ya tukuiwile, haicovo etu tu yongola oku longisiwa ndomo tu likutilila oco tu kuate ukamba wocili la Yehova. Omo liaco, tu konomuisi olonumbi via kongeliwa vohutililo ya velapo yina ya sonehiwa lupostolo Mateo. Vohutililo yaco mua kongela apingilo epanduvali okuti, atatu atiamẽla kocipango ca Suku akuavo akuãla atiamẽla kekuatiso lietu lio ketimba kuenda konepa yespiritu. Vocipama cilo tuka lilongisa eci catiamẽla kapingilo atatu atete.
Isia Ukuacisola
3, 4. Oku loñisa olohutililo vietu ku Yehova hati “a Isietu” ci lomboloka nye?
3 Poku fetika, Yesu wa lombolola hati, olohutililo vietu tu sukila oku vi linga lesumbilo oco tu kuate ukamba wocili la Yehova. Yesu poku vangula lolondonge viaye a kala lavio komunda, eye wa vi sapuila oco poku likutilila vi tukule Yehova hati a “Isietu o kasi kilu.” (Mateo 6:9) Ndomo onoño yimue ya lombolola, ci kale okuti Yesu wa kuama upopi umue welimi lio Heveru una wa kũlĩhĩwile lomanu ale wo Haramaiku, ondaka “Isia” eye a tukula, oyo omãla vana va kuete ukamba wocili la ‘Isiavo’ va siata oku tukula. Oku tukula Yehova hati, “a Isietu,” ci lekisa ukamba wocili tu kuete laye kuenda ci lekisavo okuti tuo kolela.
4 Poku popia hati, “a Isietu,” ci lomboloka okuti tua limbuka okuti, etu tua tiamẽlavo kepata linene muna mu sangiwa alume lakãi va tava kuvangi wokuti, Yehova eye Ukuakueca Omuenyo. (Isaya 64:8; Ovilinga 17:24, 28) Akristão vana va citiwa kespiritu, va linga “omãla va Suku” kuenje, ovo va ‘vilikiya Suku hati, Aba, A Tate.’ (Va Roma 8:14, 15) Olohuluwa vialua viomanu vamue va sunguluka, va siata oku linga akamba vavo. Ovo va siata oku tumbika omuenyo wavo ku Yehova kuenda oku lekisa elitumbiko liavo poku papatisiwa vovava. ‘Olomeme vikuavo’ ci tava okuti viamẽla ku Yehova vonduko ya Yesu kuenda viu tukula hati, “a Isietu.” (Yoano 10:16; 14:6) Olonjanja viosi tu pondola oku vangula la Isietu vohutililo oco tu ece kokuaye esivayo lietu lolopandu omo liovina viosi viwa a siata oku tu lingila. Handi vali, tu u sapuila ovitangi vietu viosi momo tua kũlĩha okuti eye wa siata oku tu tata ciwa.—Va Filipoi 4:6, 7; 1 Petulu 5:6, 7.
Oku Lekisa Ocisola Konduko ya Yehova
5. Ohutililo ya longisiwa la Yesu yi fetika lolondaka vipi, kuenda momo lie via sungulukila?
5 Vohutililo ya longisiwa la Yesu ovina via velapo ovio via pitisiwa kovaso oku vi tukula. Oyo yi fetika ndoco: “Onduko yove yi sumbiwe.” (Mateo 6:9) Ocili okuti oku sumbiwa kuonduko ya Yehova oko tu sukila oku sakalala lako momo etu tu u kuetele ocisola kuenje ka tu sole etombo lia siata oku loñisiwa konduko yaye. Eci Satana a lingila usuanji loku vetiya Adama la Heva oco va lueye olonumbi via Yehova Suku, eye wa lundila Suku poku votola atatãhai atiamẽla koku viala kuaye oluali luosi. (Efetikilo 3:1-6) Omo liaco, tunde eci kua lingiwa usuanji waco toke cilo, onduko ya Yehova ya siata oku sepuiwa lovilinga vĩvi kumue lovilongua viomanu vana va siata oku lilekisa ndolomunga via Suku.
6. Nye tuka yuvula oku linga nda tu likutilila ku Yehova oco onduko yaye yi sumbiwe?
6 Ohutililo yetu yoku pinga oco onduko ya Yehova yi sumbiwe yi lekisa ndomo tu tenda ocitangi comoko ya Yehova yoku viala oluali luosi. Yehova o yongola okuti, oluali luosi lu yukisiwa lovangelo kuenda omanu vana va yongola oku pokola kolonumbi vioku viala kuaye lesunga, momo vo kuetele ocisola kuenda va pokola kovina viosi via kongeliwa vonduko yaye. (1 Asapulo 29:10-13; Osamo 8:1; 148:13) Ocisola tu kuetele onduko ya Yehova cika tu kuatisa oku yuvula oku linga eci ci pondola oku sepuisa onduko yaye yi kola. (Esekiele 36:20, 21; Va Roma 2:21-24) Ocili okuti, oco voluali luosi mu kale ombembua, omanu va kasimo va sukila oku sumbila onduko ya Yehova kuenda oku pokola locisola kuviali waye. Omo liaco, eci tu likutilila okuti, “onduko yove yi sumbiwe,” tu kasi oku lekisa ekolelo lietu liokuti, ocipango ca Yehova cika tẽlisiwa muẽle oco eye a sivayiwe.—Esekiele 38:23.
Usoma Una tu Sukila Oku Pinga Vohutililo
7, 8. (a) Usoma upi Yesu a tu longisa okuti owo tu sukila oku likutilila? (b) Nye tu pondola oku kũlĩha catiamẽla Kusoma waco velivulu lia Daniele kuenda Liesituluilo?
7 Etosi liavali vohutililo Yesu a longisa lieli liokuti: “Usoma wove wiye.” (Mateo 6:10) Epingilo eli li kuete elitokeko leli liatete. Usoma wa Mesiya owo uka kala ocimãleho Yehova aka sombisa laco onduko yaye yi kola kuenje, uviali waco wokilu u kasi oku songuiwa Lomõlaye Yesu Kristu okuti eye Osoma ya nõliwa. (Osamo 2:1-9) Ocitumasuku ca Daniele ci lekisa okuti, Usoma wa Mesiya u kasi ‘ndewe’ liopiwa ‘komunda’ yimue. (Daniele 2:34, 35, 44, 45) Omunda yi lomboloka uviali wa Yehova voluali luosi, kuenje, Usoma wa lekisiwa okuti ewe, u lomboloka omoko yuviali wa Yehova voluali luosi. Ocitumasuku cokuti, ewe lia linga ‘omunda yimue yinene lia lisanduila kolonepa viosi violuali,’ ci lomboloka okuti, Usoma wa Mesiya u kuete esilivilo liocili ku Suku momo owo uka viala oluali luosi.
8 Etendelo liomanu va soka 144.000 kolombuavekua, ovo va panga onepa kuviali Wusoma wa Kristu okuti, “va yowiwa komanu” oco va viale kumue laye ndolosoma kuenda ovitunda. (Esituluilo 5:9, 10; 14:1-4; 20:6) Uprofeto Daniele wa tukula omanu vaco hati, “olosandu via Tõlo,” okuti, vosi yavo kumue la Kristu Usongui wavo vaka tambula “Usoma luviali kuenda unene wovosoma osi vemẽhi lilu . . . Usoma wavo ka u pui, kuenje ovoviali osi a vumba loku pokola kokuavo.” (Daniele 7:13, 14, 18, 27) Ca sunguluka oku popia okuti, uviali wokilu una Kristu a longisa kolondonge viaye owo va sukilile oku likutilila.
Momo Lie tu Sukilila Oku Likutilila Oco Usoma Wiye?
9. Momo lie ca sungulukila kokuetu oku likutilila oco usoma wa Suku wiye?
9 Vohutililo ya velapo, Kristu wa tu longisa oku likutilila eci catiamẽla kokuiya Kusoma wa Suku. Ovitumasuku Viembimbiliya vi lekisa okuti, Usoma wa Mesiya wa tumbikiwa oko kilu kunyamo wo 1914.a Oco hẽ ca sunguluka kokuetu oku likutilila oco Usoma waco “wiye”? Ocili okuti, ca sunguluka. Ocitumasuku ca Daniele ci lekisa okuti, Usoma wa Mesiya una wa lekisiwa ndewe, ndopo muẽle uka ñualelapo olombiali violuali vina via lekisiwila vocindekaise cociñumañuma. Ewe lika veta vociñumañuma caco kuenje cika linga oneketela. Ocitumasuku ca Daniele ci lombolola ndoco: “Usoma, . . . ka [uka] nyolẽha, ka [uka] tambuiwa lomanu vofeka yiñi; puãi owo [uka] nyõla loku lia ovosoma aco osi, haiwo [uka] kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.”—Daniele 2:44.
10. Momo lie tu kuetele onjongole yoku mola okuiya Kusoma wa Suku?
10 Etu tu kuete onjongole yoku mola okuiya Kusoma wa Suku oco u nyõle oluali lulo luevĩho lua Satana, momo eci cika lomboloka oku eca esumbilo konduko yi kola ya Yehova kuenda oku mãlako ovanyãli vusoma waye wa velapo. Etu tu likutilila lonjongole yocili ndoco: “Usoma wove wiye” kuenje tu kuamavo olondaka viupostolo Yoano eci tu popia hati: “Amene. Enju, a Ñala Yesu.” (Esituluilo 22:20) Ocili okuti, Yesu okeya muẽle oco onduko ya Yehova yi sumbiwe kuenda oku sivaya usoma Waye eci kuka tẽlisiwa olondaka viukualosamo wa popia hati: “Oco [omanu] va limbuka okuti ove, onduko yove Yehova, ove, lika wove, Tõlo koluali luosi.”—Osamo 83:18.
“Ocipango Cove ci Lingiwe”
11, 12. (a) Eci tu pinga vohutililo yetu oco ocipango ca Suku “ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu” nye tu kasi oku pinga? (b) Olohutililo vietu viatiamẽla koku tẽlisiwa kuocipango ca Yehova vi lomboloka nye?
11 Yesu wa longisavo olondonge viaye oku likutilila hati: “Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Yehova wa lulika oluali lonjongole yaye muẽle. Oviluvo vi kasi kilu vi kaluka lolukandi hati: “A Ñala yetu, a Suku yetu, wa posokela oku muisua ulamba lesumbilo lunene. Momo ove wa sovola ovina viosi. Vi kasilili ocipango cove, haico via lulikiwa laco.” (Esituluilo 4:11) Yehova o yongola okuti, ‘ovina viosi viokilu levi vioposi, vi kongeliwa.’ (Va Efeso 1:8-10) Eci tu likutilila oco ocipango ca Suku ci lingiwe, ci lekisa okuti tu kasi oku pinga ku Yehova oco a tẽlise ocipango caye. Omo liaco, etu tu yongola oku tala oku tẽlisiwa kuocipango ca Suku voluali luosi.
12 Poku linga ohutililo eyi, ci lekisa okuti tu kuetevo onjongole yoku ambata omuenyo umue u litava locipango ca Yehova. Yesu wa popia hati: “Okulia kuange oku linga ocipango cu wa numa kuenda oku suisapo upange waye.” (Yoano 4:34) Etu Tuakristão va litumbika, tu sanjukilavo oku linga ocipango ca Suku ndeci Yesu a linga. Ocisola tu kuetele Yehova kuenda Omõlaye, ci tu vetiya oku kuama omuenyo umue woku yuvula ‘oloñeyi vietimba okuti tu linga lika ocipango ca Suku.’ (1 Petulu 4:1, 2; 2 Va Korindo 5:14, 15) Etu tu sukila oku likolisilako oku yuvula oku linga cosi tua kũlĩha okuti ca litepa lolonumbi via Yehova. (1 Va Tesalonike 4:3-5) Nda tua sandiliya otembo yoku lilongisa kuenda oku tanga Embimbiliya, tuka tẽla oku ‘limbuka ocipango ca Ñala Yehova’ poku litumbika kupange woku kunda “olondaka viwa viusoma.”—Va Efeso 5:15-17; Mateo 24:14.
Ocipango ca Yehova Oko Kilu
13. Ndamupi ocipango ca Suku ca tẽlisiwa oko kilu eci handi omõlaye wespiritu ka yandulukile vonjila yaye oco a linge Satana?
13 Ocipango ca Yehova ca tẽlisiwa ale oko kilu eci handi omõlaye wespiritu ka yandulukile vonjila yaye oco a linge Satana. Elivulu Liolosapo li tukula omõla wa Suku uveli okuti eye ocindekaise cukũlĩhĩso wasuapo. Olio li lekisa okuti, vokuenda kuotembo yalua Omõla wa Suku wongunga, wa “sanjuka kovaso aye otembo yosi” omo lioku linga ocipango ca Isiaye. Vokuenda kuotembo, Yesu weya oku kala ‘omesele ya Yehova poku lulika ovina viosi “viokilu, levi vioposi, evi vi muiwa, levi ka vi muiwa.” (Olosapo 8:22-31; Va Kolosai 1:15-17) Yesu wa kala Kapitiya ka Yehova.—Yoano 1:1-3.
14. Nye tu pondola oku lilongisa Vosamo 103 yi lekisa ndomo ovangelo va tẽlisa ocipango ca Yehova oko kilu?
14 Ukualosamo o lekisa okuti, uviali wa Yehova owo wa velapo kovina viosi via lulikiwa kuenda ovangelo vaye va siata oku tava kondaka yaye kuenda oku pokola kolonumbi viaye. Etu tu tanga ndoco: “Yehova wa tumbika ocalo caye kilu. Usoma waye u viala kovina viosi. Sivayi Yehova, ene avangelo vaye, wuvakuolohõlo via piãla wu lingainga ondaka yaye. Wuvakuakutava kupopi wondaka yaye. Sivayi Yehova, ene alohoka viaye viosi. Wuvakuenje vaye wakuakulinga ocipango caye. Sivayi Yehova, avina viosi a lulika, kuoha kuviali waye.”—Osamo 103:19-22.
15. Ndamupi oku tumbikiwa kua Yesu komangu Yusoma kua tẽlisa ocipango ca Suku oko kilu?
15 Eci Satana a tomba olonumbi via Suku, wa kuata handi okatembo kamue koku kala oko kilu ndomo ci lomboluiwa kelivulu lia Yovi. (Yovi 1:6-12; 2:1-7) Pole, elivulu Liesituluilo lia popele ale tete okuti, kukeya otembo yimue eci Satana kumue lolondele viaye vaka tundisiwa oko kilu. Otembo yaco, yeya eci Yesu Kristu a tumbikiwa komangu Yusoma kunyamo wo 1914. Okupisa kunyamo waco, ovangelo vasina ka va kuatele vali ocitumãlo oko kilu. Ovo veya oku kapiwa ocipepi loluali lulo. (Esituluilo 12:7-12) Cilo, kilu ka kuli vali la umue o pondola oku votola ondaka oco a kape vatatahãi uviali wa Yehova, momo kilu ku yevala lika olondaka via vana va likongela la Yesu Kristu ‘Kameme’ okuti, va kasi lika oku eca esivayo ku Yehova lepokolo liocili. (Esituluilo 4:9-11) Omo liaco, ocipango ca Yehova ci kasi oku tẽlisiwa ale oko kilu.
Ocipango ca Yehova Palo Posi
16. Ndamupi ohutililo ya Yesu yi pisa elongiso Liakristão Vesanda liatiamẽla kelavoko liomanu?
16 Akristão Vesanda, ka va kapeleko ohuminyo ya Suku yoku tẽlisa ocipango caye palo posi, momo va siata oku longisa hati, omanu vosi vakuesunga vaka kala kilu. Pole, Yesu wa tu longisa oku likutilila hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mateo 6:10) Ocili hẽ okuti ocipango ca Yehova ci kasi oku tẽlisiwa cilo palo posi, osimbu okuti voluali mue yuka ungangala, ekambo liesunga, ovoveyi kuenda olofa? Ocipango ca Yehova ka ci kasi oku tẽlisiwa cilo palo posi! Etu tu sukila oku amamako oku likutilila ku Suku oco ocipango caye ci lingiwe palo posi ndomo ca lomboluiwa vohuminyo yupostolo Petulu wa popia hati: “Tu lavoka ilu liokaliye [okuti Usoma wa Mesiya uka vialiwa la Kristu] loluali luokaliye omu mu kala esunga.”—2 Petulu 3:13.
17. Onjongole yipi Yehova a kuetele oluali lulo?
17 Yehova wa lulika oluali lonjongole yimue. Eye wa tuma uprofeto Isaya oku soneha ndoco: “Yehova u wa sovola ilu, eye muẽle Suku, haeye wa lulika ongongo kuenje wa yi panga. Eye wa yi tumalĩsa. Ka yi sowilile ekalasoko, te oku tungamo, eye muẽle wa popia, hati, Ame ndi Yehova, ka ku li [omunu] wiñi.” (Isaya 45:18) Suku wa kapele ulume watete lukãi waye vocumbo cimue celau kuenje wa va sapuila hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli.” (Efetikilo 1:27, 28; 2:15) Ocili okuti, Ululiki wetu o yongola okuti, voluali mu kala omanu va lipua haivo va sunguluka loku pokola lesanju liocili kuviali wa Yehova lelavoko lioku kala otembo ka yi pui Vofeka Yelau palo posi, yina Yesu a likuminya.—Osamo 37:11, 29; Luka 23:43.
18, 19. (a) Nye cika lingiwa tete osimbu handi ocipango ca Suku ka ca tẽlisiwile palo posi? (b) Etosi lipi likuavo liatiamẽla kohutililo ya Yesu tuka konomuisa vocipama ci kuãimo?
18 Yehova kaka tẽlisa ocipango caye palo posi osimbu handi omanu va kasi mulo voluali vamamako oku suvuka uviali Waye. Ndopo muẽle Suku oka tuma ovangelo vaye vapama va songuiwa la Kristu oco ‘va nyõle omanu vana va kasi oku nyõla ilu lieve.’ Oluali luosi luevĩho lua Satana kumue letavo liesanda, lolombiali vĩvi viopulitika, la vakualomĩlu vina ka via sungulukile haivo vakuacipululu kuenda asualali va kasi oku nyõla oluali, vosi yavo vaka kunduiwa. (Esituluilo 11:18; 18:21; 19:1, 2, 11-18) Uviali wa Yehova uka kemãlisiwa kuenda onduko yaye yika sumbiwa. Etu tu kasi oku pinga ovina viosi via tukuiwa ndeti poku likutilila ndoco: “A Isietu o kasi kilu. Onduko yove yi sumbiwe. Usoma wove wiye [kokuetu]. Ocipango cove ci lingiwe [palo] posi ndeci ci lingiwa kilu.”—Mateo 6:9, 10.
19 Pole, Vohutililo eyi Yesu wa lekisa okuti, tu sukilavo oku likutilila eci catiamẽla kovina omunu lomunu a kasi oku liyaka lavio. Omo liaco, ondaka eyi tuka yi konomuisa vocipama ci kuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tala elivulu Preste Atencão à Profecia de Daniel!, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Oku Pitulula
• Momo lie poku likutilila ca sungulukila oku tukula Yehova hati, “A Isietu”?
• Momo lie tu sukilila oku likutilila oco onduko Yehova yi sumbiwe?
• Momo lie tu sukilila oku likutilila oco Usoma wa Suku wiye palo posi?
• Eci tu likutilia oco ocipango ca Suku ci lingiwe palo posi ndeci ci kasi oku lingiwa oko kilu, ci lomboloka nye?
[Elitalatu kemẽla 19]
Olohutililo via Yesu via litepele calua la vina va Fariseo va enda oku linga
[Elitalatu kemẽla 20]
Akristão va siata oku likutilila okuiya Kusoma wa Suku, okuti onduko yaye yi sumbiwa kuenda oku tẽlisiwa kuocipango caye