“Linga Ukundi Wondaka Yiwa”
“Lilava kovina viosi . . . linga ukundi wondaka yiwa.”—2 TIMOTEO 4:5.
1. Ocikundi cipi Yesu a eca koloñame viaye?
OMANU va Suku va kasi oku sapula onduko ya Yehova kuenda ocipango caye koluali luosi. Ovo va kapako olondaka via Yesu Kristu, eci a eca ocikundi koloñame viaye loku popia hati: ‘Kuendi, ka tavisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki. Kuenje ame ñasi lene kumue oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’—Mateo 28:19, 20.
2. Timoteo wa vetiyiwile oku linga nye? Kuenda olomitavaso koloneke vilo vi tẽlisa ndati ocikundi cavo?
2 Olondonge via Yesu kosimbu, via kapeleko ocikundi caco eci. Upostolo Paulu wa vetiyile mitavaso Timoteo hati: “Linga ukundi wondaka yiwa. Tẽlisa ocikundi cupange wove.” (2 Timoteo 4:5) Koloneke vilo, olomitavaso vi tẽlisa ocikundi cupange wavo poku kala vakuambili kupange woku kunda. Mitavaso Yelilongiso Lielivulu Vekongelo, o kuete ocikele coku pita kovaso oku kuatisa vamanji kupange woku kunda. Upostolo Paulu wa tẽlisa ocikundi caye coku kunda. Kuenda wa kuatisa vakuavo oku ci lingavo.—Ovilinga 20:20; 1 Va Korindo 9:16, 17.
Filipu wa Kala Ukundi Uwa
3, 4. Ovina vipi Filipu a linga kupange woku kunda?
3 Akristão vokosimbu, va kala vakuambili kupange woku kunda. Filipu, wa kala umue pokati ‘kalume epanduvali va kolelua, ve yuka espiritu lolondunge.’ Ovo va kala alume va nõliwile oku eca okulia kovimbumba via kala vo Yerusalãi. (Ovilinga 6:1-6) Eci va mãla upange waco, vamanji va fetika oku kangisiwa. Kuenje, valua pokati kavo va tililile kovaimbo akuavo. Filipu wa tililile ko Samária. Vo Yerusalãi mua sialele lika ovapostolo. Eci Filipu a pitila ko Samária, wa fetika oku kundila omanu vaco olondaka viwa. Longusu yespiritu sandu, eye wa tundisa aspiritu ãvi kuenda wa sakula ovilema. Valua va Samária va tava kolondaka viwa Viusoma, kuenje va papatisiwa. Ovapostolo va sialele vo Yerusalãi va yeva okuti va Samária va tava kondaka ya Suku. Kuenje va tuma kokuavo Petulu la Yoano, oco ava va papatisiwa ndopo va tambule espiritu sandu.—Ovilinga 8:4-17.
4 Noke, espiritu lia Suku lia vetiya Filipu oku enda konjila yenda ko Gasa oku ka lisanga la kalei u Etiopia. Eci Filipu o lomboluila ciwa owanji wuprofeto Isaya, “kalei kanene ka Kandake, Nasoma ya va Etiopia,” wa kolela ku Yesu Kristu kuenje wa papatisiwa. (Ovilinga 8:26-38) Noke Filipu wa enda ko Asiote ‘loku kunda olondaka viwa’ toke ko Kaisarea. (Ovilinga 8:39, 40) Eye wa tu sila ongangu yiwa kupange woku kunda.
5. Omãla vakuãla va Filipu va kala locikele cipi?
5 Pa pita 20 kanyamo. Pole, Filipu wa kala loku amamako oku kundila ko Kaisarea. Paulu la Luka va sikilile konjo yaye. Kuenje va sanga okuti Filipu “wa kala lomãla vakãi vakuãla ka va kuelele.” Omãla vaco, “va imbaimba owanji wuprofeto.” (Ovilinga 21:8-10) Eci ci lekisa okuti, Filipu wa pindisile ciwa omãla vaye konepa yespiritu. Kuenje ovo va lekisa ombili kupange woku kunda. Noke, veya oku tambula ocikele coku kala aprofeto. Koloneke vilo, ombili olonjali vi lekisa kupange woku kunda, yi vetiya omãla vavo oku pitisa kovaso upange woku kunda.
Akundi Koloneke Vilo
6. Upange upi wa lingiwa Lakristão kosimbu?
6 Catiamẽla koloneke via sulako, Yesu Kristu wa popele hati: “[Tete] ondaka yiwa yi kundiwila olofeka viosi.” (Marko 13:10) Eci ci lekisa okuti, esulilo li keya eci olondaka viwa vi ‘kundiwila kolofeka viosi.’ (Mateo 24:14) Kosimbu, Paulu la vakuavo va lekisile ombili kupange woku kunda. Kuenje valua ovo va kundila va tava kondaka ya Suku. Omo liaco, kua sokiyiwa akongelo kovaimbo añi añi oko Roma. Akulu vekongelo va nõliwilile oku kala vakongelo aco, va lekisa ombili yoku talavaya lavamanjavo kupange woku kunda. Noke, vamisako upange wavo toke kolofeka kupãla. Kuenje ondaka ya Suku yamamako oku sandekiwa loku tavisa omanu valua. Koloneke vilo, Olombangi via Yehova vi kasivo oku linga upange woku kunda. (Ovilinga 19:20) Ove hẽ, o kasivo oku linga upange waco?
7. Nye akundi Vusoma va kasi oku linga koloneke vilo?
7 Akundi valua Vusoma koloneke vilo, va kasi oku amisako upange wavo woku kunda. Vamue pokati kavo va litumbika kupange wumisionariu. Vakuavo va litumbika kupange woku kunda otembo yosi. Kuenda vakuavo va litumbika kupange wakundi va sokamo. Kulivo alume lakãi kuenda omãla, va litumbika koku kunda lombili yocili olondaka viwa Viusoma. Kuenje vosi yavo va kasi oku vumba Yehova lutima umuamue.—Sofoniya 3:9.
8. Upange upi woku kapa ondimbukiso u kasi oku lingiwa koloneke vilo? Kuenda velie va kasi oku linga upange waco?
8 Suku wa kundika peka liolombuavekua ocikele coku kundila olondaka viwa Viusoma koluali luosi. Pole, vamanji olombuavekua, va kasi oku kuatisiwa locimunga ‘colomeme vikuavo’ via Kristu. (Yoano 10:16) Embimbiliya li lekisa okuti, upange waco owu, u kasi ndoku kapa ondimbukiso kovipolo viomanu vana va lisiõsiõla loku leñaila avĩho alua a siata oku lingiwa koloneke vilo. Ndopo olondingãivi vika nyõliwa. Pole, upange woku kunda olondaka viwa, u popela omuenyo womanu vana va tava kokuavio. Omo liaco, ci sanjuisa calua oku sapula olondaka viaco viwa.—Esekiele 9:4-6, 11.
9. Vana va fetika ndopo va kuatisiwa ndati kupange woku kunda?
9 Etu tu kasi ale osimbu vupange woku kunda, ciwa okuti tu kuatisa vakuetu, va fetika ndopo. Olonjanja vimue, ciwa okuti tu va laleka oco va ende kumosi letu koku kunda. Akulu vekongelo va sukila oku likolisilako oku pamisa ekolelo lia vamanji. Akulu vekongelo vakuambili kupange woku kunda, va vetiya vamanji oku kalavo vakuambili kupange woku kunda.—2 Petulu 1:5-8.
Oku Kundila Konjo Lanjo
10. Kristu lolondonge viaye va tu sila ongangu yipi kupange woku kunda?
10 Yesu Kristu lolondonge viaye, va eca ongangu yiwa yoku kundila konjo lanjo. Catiamẽla kokuavo, Embimbiliya li popia hati: ‘Eye wa pita kovaimbo anene lo kovaimbo atito oku kunda, wa sapula ondaka yiwa yusoma wa Suku, kuenje olondonge ekui la vivali via enda kumue laye.’ (Luka 8:1) Embimbiliya li tu sapuilavo hati, eci ovapostolo va wavekiwa lespiritu sandu ko Pendekoste yunyamo 33, “oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.”—Ovilinga 5:42.
11. Ndomo ca sonehiwa kelivulu Liovilinga 20:20, 21, nye upostolo Paulu a linga kupange waye woku kunda?
11 Upostolo Paulu wa kala ukuambili kupange woku kunda. Omo liaco, wa tẽla oku sapuila akulu vekongelo ko Efeso hati: “Sia yuvuile oku lombolola kokuene olondaka viosi viu kuatisi, loku vu longasaila vovila lo volonjo.” Eci Paulu a ‘longasaila volonjo,’ ka kale loku longisa vamanji. Momo eye wamisako hati: “Va Yudea la va Helasi nda va kundila oku va vetiya okuti va likekembela akandu avo kovaso a Suku loku kolela Ñala yetu Yesu Kristu.” (Ovilinga 20:20, 21) Vana va litumbika ale ku Yehova ka va sukila vali oku va vetiya oku “likekembela akandu avo kovaso a Suku loku kolela Ñala yetu Yesu Kristu.” Upostolo Paulu eci a linga, oku kuatisa akulu vekongelo ko Efeso oco va tẽle oku kundila konjo lanjo. Noke, wa kundila vana ka va tavele handi, oco va likekembele akandu avo kovaso a Suku loku kolela Yesu Kristu. Poku linga ndoco, upostolo Paulu wa kuama ongangu ya Yesu Kristu.
12, 13. Loku kuama eci ca sonehiwa kelivulu lia Va Filipoi 1:7, nye Olombangi via Yehova via siata oku linga oco vi tambule omoko yoku kundila konjo lanjo?
12 Oku kundila konjo lanjo ka ca lelukile. Momo omanu vamue ka va tu tambula ciwa, eci tu iya konjo yavo oku va kundila ondaka ya Suku. Onjongole yetu ha yoku sakalaisako omanu. Pole, Embimbiliya li tu sapuila okuti, tu sukila oku kundila konjo lanjo. Ocisola tu kuetele Suku kuenda vakuetu, ci tu vetiya oku kundila omanu kuosi va sangiwa. (Marko 12:28-31) Oco va tu ĩhe omoko yoku kundila konjo lanjo, tua siata oku tuala ondaka yaco kombonge. Ondaka yaco ya pitilile toke Kombonge Yinene yoko Estados Unidos. (Va Filipoi 1:7) Olonganji via siata oku tu ĩha omoko yoku amamako oku kundila konjo lanjo. Olondaka vimue via siata oku yeviwa calua kokuavo vievi:
13 ‘Oku pasuisa omanu kolonjo viavo, onjila yimue yosimbu yoku kunda ondaka ya Suku. Eyi oyo onjila ya siata oku kuamiwa latavo alua tunde kosimbu, oco va vetiyile omanu ketavo liavo. Ovo va siata oku enda kolonjo viomanu. Ocihandeleko cofeka ceca omoko yoku ci linga, ndeci cecelelavo omanu oku fendela volonembele.’—Murdockv. Pennsylvania, 1943.
Tu Sukila Oku Amamako Oku Kunda
14. Nye ci pondola oku iyilila kupange wetu woku kunda?
14 Etu tu kuete esunga lioku kundila konjo lanjo. Momo eci tu kundila omunu onjanja yatete, tu imba ombuto yondaka yiwa. Eci tu tiukilako oku ka pasuisa omunu waco, tuka tapela ombuto yaco. Noke ku iyilila onima yiwa. Momo upostolo Paulu wa popia hati: “Ame nda kũla, Apolosi wa tapela, Suku puãi wa kulisa.” (1 Va Korindo 3:6) Omo liaco, tu likolisiliko oku ‘kũla kuenda oku tapela’ loku kolela okuti Yehova ‘oka kulisa ombuto yaco.’
15, 16. Momo lie tua siatela oku pasuisa omanu kolonjo viavo olonjanja vialua?
15 Tu sukila oku likolisilako oku kunda, momo omuenyo womanu u kasi kohele. Eci tu likolisilako oku kunda, tu lipopela etu muẽle kuenda tu popelavo ava va tu yeva. (1 Timoteo 4:16) Nda tua limbuka okuti omuenyo womunu u kasi kohele, ka tu likolisilako hẽ oku u popela? Ocili okuti tu yayulako oku u popela. Cimuamue haico tu sukila oku linga. Omo okuti vupange wetu mua kongela oku popela omuenyo womanu, tu likolisilako oku pasuisa omanu kolonjo viavo olonjanja viosi. Ekalo liomanu li pongoloka. Omunu una okuti eteke limue wa kala lupange walua, onjanja yikuavo pamue oka yevelela eci tu u kundila. Kuendavo, olonjanja vimue eci tu enda konjo yimue, omunu una wa tu tambuile onjanja yatete, pamue hayeko vali o tu tambula. Kuenje ci tu ĩha epuluvi lioku kundilavo omunu waco.
16 Ovisimĩlo viomanu vi pongoloka. Omunu una wa simĩle okuti omuenyo waye wamamako luwa, eci a fisa ngandiaye ovisimĩlo viaye vi pongoloka. Kuenje pamue o tava kondaka tu u kundila. Onjongole yetu oku kuatisa omanu oku limbuka okuti Ondaka ya Suku yi tu lembeleka.—Mateo 5:3, 4.
17. Nye ci tu vetiya vali oku kundila omanu?
17 Esunga lia velapo li tu vetiya oku kundila konjo lanjo kuenda volokololo, oku sapuila omanu onduko ya Suku. (Etundilo 9:16; Osamo 83:18) Ci tu sanjuisa calua, eci upange wetu woku kunda u kuatisa omanu vakuesunga oku likongela kokuetu koku sivaya Yehova. Ukualosamo wa imba hati: “Akuenje, afeko, alosekulu, amãla, vosi sivayi onduko ya Yehova, momo onduko yaye oyo lika ya kemãla. Ulamba waye wa tulamela ongongo lilu.”—Osamo 148:12, 13.
Upange Woku Kunda u tu Kuatisavo
18. Upange woku kunda u tu kuatisa ndati?
18 Upange woku kunda u tu kuatisa kolonepa viñi viñi viomuenyo wetu. Oku kundila konjo lanjo, ku tu kuatisa oku kala ambombe. Ca piãla enene nda omunu tua sanga ka tu tambuile ciwa. Kupange woku kunda, tu sesamẽla oku kala ndupostolo Paulu. Eye wa ‘linga lomanu vosi ndukuavina viosi oco a popele vamue.’ (1 Va Korindo 9:19-23) Kupange woku kunda, tu sukila oku kolela Yehova kuenda oku nõla ciwa olondaka tu vangula. Tu sesamẽla oku kapako olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Upopi wene u kale lumbombe loku singiwa lomongua, okuti vu kumbulula ciwa omunu omunu wo puli cimue.”—Va Kolosai 4:6.
19. Espiritu sandu li kuatisa ndati akundi vondaka yiwa?
19 Upange woku kunda u tu vetiyavo oku kolela kongusu yespiritu sandu lia Suku. (Sakariya 4:6) Espiritu sandu li tu kuatisa oku lekisa apako espiritu kupange woku kunda, ndeci: ‘Ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, kuenda esuluviko.’—Va Galatia 5:22, 23.
20, 21. Ekuatiso lipi li tunda koku litumbika kupange woku kunda?
20 Upange woku kunda u tu kuatisa oku kala vakuahenda. Eci omanu va tu sapuilako ovitangi viavo, ndeci oku vela, ekambo liupange, kuenda ovitangi viovonjo, etu ka tu li kapi pomangu yoku kala olonganji. Pole, tu va lembeleka leci ci sangiwa Vondaka ya Suku. Onjongole yetu oku kuatisa omanu vana va tekãvisua kutima la Satana, okuti va sole esunga. (2 Va Korindo 4:4) Ci tu sanjuisa calua oku kuatisa omanu vana okuti ‘ovitima viavo via sungulukila komuenyo ko pui.’—Ovilinga 13:48.
21 Oku talavaya kupange woku kunda olonjanja viosi, ci tu kuatisavo oku tiamisila ovisimĩlo vietu kovina Viusoma. (Luka 11:34) Kuenje, ka tu kupukila vonjanjo yoku sanda ovokuasi oluali lulo. Upostolo Yoano wa tu vetiya hati: “Ko ka soli oluali pamue ovina vi kasi voluali. Nda omunu o sole oluali, ocisola ca Isia ka ci kasi vutima waye. Momo ovina viosi vi kasi voluali, okuti oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunuila ovina viomuenyo waluo, ka via tundile ku Isia, te koluali. Oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.” (1 Yoano 2:15-17) Oku kala vakuambili kupange wa Ñala, ci tu kuatisa okuti ka tu soli oluali.—1 Va Korindo 15:58.
Seleka Ukuasi Kilu
22, 23. (a) Ukuasi upi Akristão va kasi oku seleka kilu? (b) Ocipama cikuãimo cika tu kuatisa oku linga nye?
22 Upange woku kunda u nena ekuatiso lienda ño hũ. Eci ci limbukiwila kolondaka via Yesu wa popia hati: ‘Ko ka seleki ukuasi kilu lieve oku ombunji longuyu yi lia lia, haiko ovimunu vi tuiyila loku iva. Puãi seleki ukuasi kilu, oku okuti ndaño ombunji, ndaño onguyu, ka yi li, haiko ovimunu ka vi tuiyila loku iva. Momo oku ku kasi ukuasi wove haiko ku kala utima wove.’—Mateo 6:19-21.
23 Omo liaco, tu amamiko oku seleka ukuasi wetu kilu. Kuenda tu limbuki okuti, oku kala Ombangi ya Yehova olio esumũlũho lia velapo. Momo, Yehova eye Wavelapo Koluali luosi. (Isaya 43:10-12) Nda tu amamako oku kunda lombili ondaka ya Suku, tuka kuata esanju ndeli lia manji umue okuete 90 kanyamo. Eye wa popia hati: “Vokuenda kuomuenyo wange wosi, ndi pandula calua Yehova. Momo ndaño loku hongua kuange, eye wa ngecelela oku amamako kupange waye. Ndi likutilila okuti eye o kala Isiange otembo yenda ño hũ.” Ocili okuti, omo tu sole Yehova, tuka likolisilako oku tẽlisa ocikundi cupange wetu. Omo liaco, ocipama cikuãimo cika tu kuatisa oku limbuka ndomo tu pondola oku tẽlisa ocikundi cupange wetu woku kunda.
O Tambulula Ndati?
• Nye tu sukilila oku kunda?
• Nye o tẽla oku popia catiamẽla kupange woku kunda Wakristão kosimbu kuenda koloneke vilo?
• Nye tu sukilila oku kundila konjo lanjo?
• Ove hẽ o kuatisiwa ndati poku kundila omanu olondaka viwa?
[Elitalatu kemẽla 12]
Koloneke vilo kulivo akundi vakuambili nda Filipu lomãla vaye
[Elitalatu kemẽla 16]
Ekuatiso lie o tambula poku kundila omanu olondaka viwa?