OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w04 1/6 kam. 28-32
  • Vosi Va Sivaya Suku Va Sumũlũha

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Vosi Va Sivaya Suku Va Sumũlũha
  • Utala Wondavululi—2004
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocitangi Cimue ca Pita Kosimbu
  • Akristão va Kasivo Lovitangi
  • Tu li Teyuila Ndati?
  • Tu Sivayi Suku Poku Kunda
  • Kuli Apuluvi Alua Upange
  • Ove Hẽ O Kasi Oku Molehĩsa Ulamba Wa Suku?
    Utala Wondavululi—2005
Utala Wondavululi—2004
w04 1/6 kam. 28-32

Vosi Va Sivaya Suku Va Sumũlũha

“Olofeka viosi wa tunga viya, vi ku fendela, a Yehova. Vi tumbangiya onduko yove.”​—⁠OSAMO 86:⁠9.

1. Ovina ka vi kuete omuenyo vieca esivayo ku Suku. Oco hẽ momo lie omanu va sukilila oku eca esivayo lia velapo ku Suku?

OVINA viosi via lulikiwa vi eca esivayo ku Yehova. Etu tumanu vakualondunge tu kuete esunga lia velapo lioku fendela Yehova. Ukualosamo wa popia eci catiamẽla kokuetu hati: “Uluili Suku ene alofeka viosi. Imbi ovisungo viulamba wonduko yaye. Kemalisi esivayo liaye.”​—⁠Osamo 66:​1, 2.

2. Helie o kasi oku pokola kolondaka viwa Viusoma?

2 Omanu valua ka va tava oku eca esivayo ku Suku. Pole, Olombangi via Yehova vi kasi oku kundila kueci ci soka 235 kolofeka. Kuenda etendelo liavo lia pitahãla olohuluwa epandu. Ovo va limbukila ovituwa via Suku kovina a lulika. Kuenda va siata oku ‘yeva uvangi’ wovina viaco. (Va Roma 1:20; Osamo 19:​2, 3) Va lilongisa Embimbiliya okuti li va kuatisa oku sola Yehova. Osamo 86:​9, 10, yi popia hati: “Olofeka viosi wa tunga viya, vi ku fendela, a Yehova. Vi tumbangiya onduko yove. Momo ove wa kemala haive o lingainga ovikomo ove lika Suku.”

3. “Owiñi wakahandangala” u vumba ndati Yehova ‘utanya luteke’?

3 Afendeli va Yehova va sangiwa voluali luosi. Elivulu Liesituluilo 7:​9, 15, li tukula “owiñi wakahandangala” u kasi kovaso yocalo ca Suku. Owo u kasi oku ‘vumba Yehova utanya luteke vonembele yaye.’ Pole, eci ka ci lomboloka okuti Yehova o kisika omanu oco vo sivaye. Eci kolofeka vimue ekumbi liñila, kolofeka vikuavo omanu va Yehova va kasi oku eca uvangi. Eci ci lomboloka nye? Ci lomboloka okuti, kuava va kasi oku sivaya Yehova ekumbi li kala ndu ka liñila. Omo liaco, tu lavoka otembo eci ‘ovina viosi vi fuima’ vika sivaya Yehova. (Osamo 150:⁠6) Nye tu sukila oku linga cilo oco tu ece esivayo ku Suku? Ovitangi vie pamue tu liyaka lavio? Ava va kasi oku eca esivayo ku Suku va lavoka nye? Etambululo li sangiwa vulandu Wembimbiliya watiamẽla ku va Isareli vakuepata lia Gadi.

Ocitangi Cimue ca Pita Kosimbu

4. Epata lia va Gadi lia liyaka locitangi cipi?

4 Eci vakuepata lia Gadi ka va iñilile handi Vofeka Yohuminyo, va pingile oco va kale konano yolui Yordão. (Atendelo 32:​1-5) Oku kala konano yaco mua kongelele ocitangi cimue. Momo onepa ovo va nõlele ka kua kalele Ondamba yi va teyuila kovanyãli. (Yehosua 3:​13-​17) Onoño yimue o tukuiwa hati George Adam Smith wa popia hati: ‘Ca lelukile okuti ovanyãli va iñila vimbo lia va Gadi. Kuenje va lisilamo ovinyama viavo.’

5. Yakoba wa kolisa ndati va Gadi oco va kuate utõi eci va ñualiwa lovanyãli vavo?

5 Epata lia va Gadi lia tẽla ndati oku yula ocitangi caco? Eci Yakoba a kala kohulo yolofa wa popia hati: “Gadi eye o pundiwa la vakuakupunda puãi o va ñualisapo kuenje o va lupuisa.” (Efetikilo 49:​19) Va Gadi olondaka evi tete ka via va lombolokele ciwa. Pole, Yakoba wa vi vangula oco va Gadi va kuate utõi woku lupuisa ovanyãli vavo. Kuenje ovanyãli vavo ka va tẽla oku iñila vofeka yavo.

Akristão va Kasivo Lovitangi

6, 7. Ovitangi Akristão va kasi oku liyaka lavio vi sokisiwa ndati levi viepata lia Gadi?

6 Akristão koloneke vilo va siatavo oku liyaka layonjo a Satana ndeci ca pita lepata lia va Gadi. (Yovi 1:​10-​12) Valua pokati ketu va siata oku liyaka lovitangi kosikola. Vakuavo va liyaka lovitangi vioku tekula omãla. Kulivo ava va liyaka lovitangi viekambo liuhayele vi kasi ‘ndosongo vetimba.’ (2 Va  Korindo 12:​7-​10) Vamue va sumua calua omo liekambo lioku kapiwako la vakuavo. Handi vali, vakuavo va kasi ‘lovitangi’ vioku kuka. Kuenda ka va kuete vali ongusu yoku vumba Yehova ndeyi va kuata vutila.​—⁠Ukundi 12:⁠1.

7 Paulu wa popia hati, tu kuete uyaki lolohoka vĩvi viovangelo. (Va Efeso 6:​12) Etu tu kasi layonjo a tunda ‘kespiritu lioluali’ kuenda ungangala u vetiyiwa la Satana kumue lolondele viaye. (1 Va  Korindo 2:12; Va Efeso 2:​2, 3) Tu liyakavo levĩho lia siata pokati komanu ndeci ca pita kotembo ya Lote. (2 Petulu 2:⁠7) Tu kasi oku liyakavo layonjo a Satana. Eye wa siata oku yaka lolombuavekua vi ‘lava ovihandeleko via Suku. Momo vi kasi oku imbila Yesu uvangi.’ (Esituluilo 12:​17) “Olomeme vikuavo,” vi kasi oku liyakavo lelambalalo li tunda ku Satana.​—⁠Yoano 10:⁠16.

Tu li Teyuila Ndati?

8. Nye tu sukila oku linga oco ka tu ka yapuisiwe layonjo a Satana. Kuenda momo lie?

8 Tu li teyuila ndati kayonjo a Satana? Tu sukila oku pama kespiritu ndepata lia va Gadi. Kuenda tu sukilavo oku pokola kolonumbi via Suku. Kuli vamanji vamue okuti va kasi lowesi. Kuenda ka va yongola vali oku tẽlisa ovikele viavo vekongelo. (Mateo 13:​20-​22) Omo liaco, umue Ombangi ya Yehova wa popia hati: ‘Vamanji otembo yosi va kava ño omo liasakalalo.’ Koloneke vilo omanu va kuete esunga lioku kava. Momo vamue va kuete ovikele vialua. Kulivo Akristão valua okuti va sakalala ño lovopange avo muẽle. Eci hẽ ca sunguluka?

9. Momo lie oku li tuika okanga ya Yesu ku nenela ekavuluko?

9 Tu konomuisi olondaka Yesu a sapuila komanu va kala lovitangi vialua. Eye wa va sapuila hati: “Enjui kokuange vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi.” Eci ka ci lomboloka okuti omunu o kavuluka poku liwekapo upange wa Suku. Pole, Yesu wa popia hati: “Li kapi okanga yange kuenda li longisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima oco vu sanga ekavuluko vovitima viene.” Okanga uti umue u kapiwa kocitãi colongombe oco vi koke ocitele cimue ci lema. Momo lie omanu va tavela oku ambata okanga yaco? Etu hẽ ka tua “lemiwile” ale? Tua lemiwa. Pole, olondaka evi kelimi lio Helasi Yesu wa yonguile oku popia hati: ‘Ambati okanga yange kumosi lame.’ Kuenje eci ci lomboloka okuti, Yesu wa lieca oco a tu kuatise oku ambata ovilemo vietu.​—⁠Mateo 9:36; 11:​28, 29; 2 Va  Korindo 4:⁠7.

10. Omanu vana va eca esivayo ku Suku va lavoka oku tambula nye?

10 Nda tua tava oku ambata okanga yetu Satana kaka tẽla oku tu yapula. Elivulu lia Tiago 4:7 li popia hati: “Tamalãli Leliapu kuenje liu tili.” Ka ca lelukile oku tamalãla Leliapu. Pole, omanu vosi va yongola oku vumba Suku, va sukila oku likolisilako calua. (Luka 13:​24) Embimbiliya kelivulu Liosamo 126:​5, li tu vetiya hati: “Ava va kũla lasuẽlela vongula lonjolela.” Etu tu kasi oku fendela Suku umue ukualopandu. Eye “eca onima kuava vo sanda.”​—⁠Va Heveru 11:⁠6.

Tu Sivayi Suku Poku Kunda

11. Upange woku kunda u tu kuatisa ndati koku yuvula ayonjo a Satana?

11 Yesu wa tuma olondonge viaye hati: “Kuendi ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge.” Upange woku kunda owo wa velapo koku eca ‘ocilumba cesivayo.’ (Mateo 28:19; Va Heveru 13:​15) Etu tu sukila ‘oku wala kolomahi olondaka viwa viombembua.’ Momo vi tu kuatisa oku yuvula olonjanjo via Satana. (Va Efeso 6:​11-​15) Oku sivaya Suku kupange woku kunda, ku pamisa ekolelo lietu. (2 Va  Korindo 4:​13) Ku tu kuatisa oku yuvula ovisimĩlo vĩvi. (Va Filipoi 4:⁠8) Upange woku kunda wecelela okuti tu kuata ukamba la vamanji. Kuenje tu sanjuka calua.

12, 13. Oku endaenda olonjanja viosi koku kunda ku kuatisa ndati epata? Ci lombolola.

12 Epata liosi vonjo, li sesamẽla oku litumbika kupange woku kunda. Amalẽhe va sukila oku kuama ovitalukilo via sunguluka. Kuenda otembo tu pesila kupange woku kunda ka yika kale ndocilemo vepata. Olonjali vi sukila oku longisa ciwa omãla vavo oco va loñolohe kupange woku kunda. Ovo va sanjuka calua eci va litunda ciwa kupange wavo. Pole, ka ca sungulukile okuti olonjali vi kisika enene omãla poku va longisa. Ovio vi sukila oku va kuatisa ciwa oco va kuate esanju kupange woku kunda.​—⁠Efetikilo 33:​13, 14.

13 Nda epata liosi li kuete onjongole koku kunda, ukamba wavo u livokiya. Omo liaco, tu konomuisi ulandu wa manji umue okuti ulume waye wo sia vonjo lomãla vatãlo. Eye wa kuata ocitangi coku talavaya kupange woku sanga eteku liomãla. Pole, ka pesilile otembo yaye yosi kupange waco. Kuenda ka kuatele owesi lovina viespiritu. Eye wa popia hati: ‘Nda likolisilako oku lilongisa Embimbiliya lekuatiso lialivulu a lombolola eci ci kasimo. Kuenda nda pokola kueci nda lilongisa. Nda siata oku enda lomãla vange kolohongele kuenda kupange woku kunda. Kuenje, cilo omãla vange vosi vatãlo va papatisiwa.’ Omo liaco, oku li tumbika kupange woku kunda, ku kuatisa oku tata ciwa omãla vove. Kuenda ku kuatisavo koku ‘va pindisa lovilongua via Yehova.’​—⁠Va Efeso 6:⁠4.

14. (a) Amalẽle va pondola ndati oku eca esivayo ku Suku kosikola? (b) Nye ci kuatisa amalẽhe oco ka vaka kuate ‘osõi londaka yiwa’?

14 Ove umalẽle pamue o kasi vofeka yimue okuti ocihandeleko caco cecelela oku kundila kolonepa viosi. Anga hẽ kosikola wa siata oku kundila vakuene? Ale wa siata oku kuata usumba lomanu? (Olosapo 29:​25) Umalẽhe umue wo kofeka yo Portu Riku, o kuete 13 kanyamo wa popia hati: ‘Lalimue eteke nda kuatele osõi yoku kundila vakuetu kosikola. Momo nda kũlĩha okuti, esapulo ndi kasi oku kunda liocili. Eci ulongisi wetu a votola ondaka yimue yatiamẽla ketavo, ame ndi votola eka liange. Kuenje ndi lombolola eci nda siata oku lilongisa Vembimbiliya. Eci tu kala kepuluvi liepuyuko, ngenda vohondo yimue mua siata oku selekiwa alivulu o kosikola. Kuenje ndi fetika oku tanga elivulu Os Jovens Perguntam.’a Yehova wa sumũlũisa alikolisilo aye. Momo eye wamisako loku popia hati: ‘Vakuetu kosikola va siata oku ndinga apulilo. Noke va ndi pinga alivulu.’ Nda wa pita locitangi ndeci ca tukuiwa ndeti, o sukila oku limbuka okuti, ‘ocipango ca Suku ca sunguluka kuenda ca pua eko.’ (Va Roma 12:⁠2) Eci ove o limbuka okuti, eci wa lilongisa cocili muẽle, li kolisilako oku eca ‘uvangi wondaka yiwa. Kuenda kuka kuate osõi.’​—⁠Va Roma 1:⁠16.

Kuli Apuluvi Alua Upange

15, 16. ‘Epito lipi liupange lia yulukila’ Akristão vamue? Kuenda esanju lie va siata oku kuata?

15 Paulu wa popia hati, “kua njulukila epito linene lioku linga upange.” (1 Va  Korindo 16:⁠9) Anga hẽ ekalo liove liecelela okuti ovokiya kupange wove woku kunda? Ukundi wotembo yosi o sukila oku eca 70 kolowola. Kuenda ukundi wa sokamo o sukila oku eca 50 kolowola. Vamanji vekongelo va sole calua upange wakundi votembo yosi. Pole, eci ka ci lomboloka okuti akundi vaco va velapo vakuavo vekongelo. Ovo va pokola kolondaka via Yesu wa popia hati: “Tuapika vaño. Tua linga ño eci ca tu sesamela.”​—⁠Luka 17:⁠10.

16 Oku litumbika kupange wakundi votembo yosi, ku sukila oku sokiya ciwa otembo kuenda oku likolisilako. Omo liaco, manji umue Tamita, wa litumbika kupange wakundi votembo yosi wa popia hati: ‘Oku loñoloha koku kunda Ondaka ya Suku, ku nena asumũlũho alua.’ Umue ukundi wotembo yosi o tukuiwa hati Mica, wa popia hati: ‘Omunu eci a litumbika kupange wakundi votembo yosi o kuata apuluvi alua voku tangela omanu Embimbiliya. Eci ndi kundila vonjo lanjo, ndi sokolola ocinimbu Cembimbiliya ndika tangela omunu ndika sanga. Ndi sanjuka calua eci ndi limbuka okuti omanu nda longisa va kasi oku linga apongoloko vomuenyo wavo.’ (2 Timoteo 2:​15) Umalẽhe ukuavo o tukuiwa hati Matthew, wa popia hati: ‘Ndi sanjuka calua eci ndi mõla umue o kasi oku lilongisa Embimbiliya.’

17. Ocisimĩlo cipi ka ca sungulukile manji umue a kuata catiamẽla koku kala ukundi wotembo yosi?

17 Ci tava hẽ okuti o kala ukundi wotembo yosi? Ove pamue o sima hati, ku tẽla oku linga upange waco. Manji umue Kenyatte wa popia hati: ‘Nda simĩle okuti si tẽla oku linga upange waco. Momo nda simĩle okuti si tẽla oku fetika ombangulo kupange woku kunda.’ Omo liaco, Akulu vekongelo vo nõlele oco a talavaye la umue ukundi wotembo yosi wa loñoloha. Noke Kenyatte wa popia hati: ‘Nda sola calua oku talavaya lamanji. Kuenje ndeya oku kuatavo onjongole yoku kala ukundi wotembo yosi.’ Nda wa kuatisiwa, oka kuatavo onjongole yoku kala ukundi wotembo yosi.

18. Ava va iñila kupange wolomisionariu va siata oku kuata esanju lie?

18 Upange wakundi votembo yosi, u yulula epuluvi liupange ukuavo. Manji umue lukãi waye okuti olomisionariu va lilongisa olonumbi vioku ka kundila kolofeka vikuavo. Momo omunu wosi okuti o misionariu o sukila oku kala ciwa vofeka yikuavo. Eye o sukilavo oku lilongisa elimi liaco, loku tava kekalo liomanu vaco kuenda oku sola okulia kuavo. Omo liesanju va yevite, ka va kapiko ovitangi viofeka yaco. Manji umue o tukuiwa hati Mildred wa kala o misionariu kofeka yo Mesiku wa popia hati: ‘Lalimue eteke nda livelele onjila nda nõla yoku kala o misionariu. Onjongole yaco ya ndi fetika eci nda kala umalẽhe.’ Esanju lie a kuata? Eye wamisako lolondaka viaye hati: ‘Eci nda kala kofeka yange, ka ca lelukile oku sanga omanu oco ndi va longise Embimbiliya. Puãi kulo ko Mesiku ndi kuete olondonge vikuãla okuti via fetikila kumosi upange woku kunda.’

19, 20. Esanju lie liyilila koku lieca kupange Wombetele, woku talavaya kolofeka vikuavo, kuenda Wosikola Yoku Pindisa Olondingupange?

19 Oku talavaya Kombetele Yolombangi via Yehova ku nenavo esanju lialua. Manji umue o tukuiwa hati Sven, o kasi oku talavaya Kombetele yo ko Alemanya wa popia hati: ‘Upange ndi kasi oku linga u kuete esilivilo liocili. Uloño wange nda nda u pesila ño voluali. Pole, upange ndi kasi oku linga u sokisiwa lomunu wa seleka olombongo kombango.’ Upange wo Kombetele ka u kuete ofeto. Omunu o sanjukila lika eci a kuete. Pole, kuiyilila esanju lialua. Eye wamisako lolondaka viaye hati: ‘Noke liupange eci omunu aka puyukapo, wa kũlĩha okuti, upange waco wosi wa u lingila Yehova. Kuenje o sanjuka calua.’

20 Vamanji vamue va siata oku sanjuka calua omo lioku talavaya kolofeka vikuavo. Manji umue lukãi waye okuti va talavaya kolofeka ecelãla va popia hati: ‘Vamanji vosi tua talavaya lavo va sanjuka calua. Kuenje, eci tu tambula ukanda woku enda kofeka yimue yikuavo, tu sumua calua poku liusika la vamanji.’ Osikola Yoku Angiliya Olondingupange, ya siata oku pindisa vamanji alume okuti ka va kuelele, oco va loñolohe koku kunda. Manji umue wa pita kosikola yaco wa popia hati: ‘Si kuete olondaka ndi popia omo liesanju ndi kuete. Momo nda lilongisa ovina vi komohĩsa vosikola yaco. Nda limbuka okuti, ka kuli ocisoko cimue cikuavo ci pondola oku eca elongiso lia soka ndeli.’

21. Nye ci tateka Akristão oku vokiyako upange wavo woku sivaya Suku?

21 Kuli apuluvi alua oku linga upange. Valua pokati ketu ka tu pondola oku talava Kombetele ale kolofeka vikuavo. Momo Yesu wa popia hati, Akristão ka va pondola oku linga upange umuamue. Pole ci tava okuti va ‘ima apako.’ (Mateo 13:​23) Etu Tuakristão tu sangiwavo lovitangi viñi viñi vi tu tateka oku litumbika kupange wetu woku kunda. Pole, nda tua likolisilako, ci lekisa okuti tu kasi oku sivaya Yehova. Kuenda tua kolela okuti, eye o sanjukila upange wetu. Manji umue ukãi o tukuiwa hati Ethel, wa lekisa ongangu yiwa kupange woku kunda. Ndaño wa kuka, eye wa siata oku kundila omanu va kasi laye vonjo yoku tata ava va kuka. Kuenda wa siatavo oku ecela uvangi vo telefone. Upange waco o kasi oku u linga lutima waye wosi.​—⁠Mateo 22:⁠37.

22. (a) Kovina vipi tu sivayavo Yehova? (b) Otembo ye yiwa tu lavoka?

22 Upange woku kunda hawoko lika weca esivayo ku Yehova. Pole, tu sukilavo oku lekisa ovituwa viwa koku wala, kupange, kosikola kuenda konjo. Nda tua ci linga tu sanjuisa utima wa Yehova. (Olosapo 27:​11) Elivulu Liolosapo 28:20 li popia hati: “Ngendevando o sanga asumũluho a lua.” Etu tu sukika oku ‘kũla’ kupange wetu wokukunda lelavoko liokuti, tu kongula calua. (2 Va  Korindo 9:⁠6) Omo liaco, tu lavoka oku kala voluali luokaliye eci ‘ovina viosi vi fuima’ vika sivaya Yehova.​—⁠Osamo 150:⁠6.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Elivulu Os Jovens Perguntam​—⁠Respostas Práticas, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Afendeli vocili va vumba ndati Yehova ‘utanya luteke’?

• Epata lia va Gadi lia liyaka lovitangi vipi? Kuenda nye Akristão va pondola oku li longisila kulandu waco?

• Upange woku kunda u kuatisa ndati oku li teyuila kolonjanjo via Satana?

• Vamanji vamue va siata oku li tumbika kupange we? Kuenda esanju lie va siata oku kuata?

[Elitalatu kemẽla 31]

Upange wakundi votembo yosi, u yulula epuluvi liovopange ukuavo ndeci:

1. Oku talavaya kolofeka vikuavo

2. Kombetele

3. Kupange wumisionariu

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link