Va Kava Pole Ka Va Liwekapo
“Yehova eye Suku ka pui haeye Usovoli wilu lieve liosi. . . . O kolisa ava va [kava] o vokiya olohõlo ku ka vi kuete.”—ISAYA 40:28, 29.
1, 2. (a) Elaleko lipi lia eciwa komanu vosi va yongola oku fendela Yehova? (b) Nye ci pondola oku kapa kohele ekalo lietu kespiritu?
ETU tu londonge via Yesu tua kũlĩha ciwa evetiyo liaye. Eye wa popia hati: “Enjui kokuange, vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi. . . . Momo okanga yange ya sunguluka, locitele cange ca leluka.” (Mateo 11:28-30) Akristão va lavokavo ‘oloneke viekavuluko li tunda ku Yehova.’ (Ovilinga 3:19) Ocili okuti, ove wa sanga ale ekavuluko omo lioku lilongisa Embimbiliya. Handi vali, omo lioku pokola kolonumbi Viembimbiliya, o kuete elavoko liomuenyo wesanju.
2 Omanu vamue va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vialua vi nena esumuo. Olonjanja vimue esumuo liaco li kala otembo yitito. Pole, pamue liamamako otembo yalua. Omo liesumuo liaco, vamanji vamue va siata oku sima okuti ovikele viavo viekongelo via linga ocilemo. Kuenda ka vi eci vali ekavuluko. Esumuo liaco li pondola oku kapa kohele ukamba Ukristão a kuete la Yehova.
3. Momo lie Yesu a ecela elungulo li sangiwa kelivulu lia Yoano 14:1?
3 Osimbu handi Yesu ka file, wa sapuila olondonge viaye hati: “Ovitima viene ka vi ka tokotelue, koleli Suku, ñolelivo ame.” (Yoano 14:1) Yesu poku lombolola olondaka evi wa kũlĩhile okuti, olondonge viaye vika liyaka lovitangi vialua. Kuenda vovitangi viaco mu ka kongela elambalalo. Yesu wa kũlĩhĩlevo okuti, vamue pokati kavo vaka konyoha kespiritu omo liesumuo. (Yoano 16:1) Kuenje vaka hongua kuenda vaka pua ekolelo ku Yehova. Cimuamue haico ci pondola oku pita Lakristão koloneke vilo. Esumuo lialua li nena ohali kuenda ocilemo kutima. (Yeremiya 8:18) Omo liovitangi viaco, citava okuti tu hongua kespiritu. Kuenje ka tu kuata vali esanju lioku vumba Yehova.
4. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku lava utima wetu kekavo liespiritu?
4 Embimbiliya li tu lungula hati: “Lava utima wove lepandi, omo kokuawo oko ku tunda olono viomuenyo.” (Olosapo 4:23) Embimbiliya li tu ĩhavo olonumbi vi tu kuatisa oku lava utima wetu kesumuo kuenda ekavo kespiritu. Catete, tu sukila oku kũlĩha eci ca siata oku enena ekavo liaco.
Oku Kala Ukristão Wocili Hacilemoko
5. Olondaka vipi vi molẽha ndu via litepa catiamẽla koku kala Ukristão?
5 Oco omunu amameko oku kala Ukristão wocili, o sukila oku likolisilako. (Luka 13:24) Yesu wa popia hati: “U ka ambata [uti waye] ha ñuama, . . . ka tẽla oku linga ondonge yange.” (Luka 14:27) Olondaka evi vi molẽha ndu okuti via li tepa levi eye a popele tete. Momo wa popele okuti ame ndicinyi kuenda ndeca ekavuluko. Pole, pokati kolondaka viaco ka pali etatamiso.
6, 7. Momo lie tu popela okuti upange tu lingila Yehova ka u nena ekavo?
6 Oku pokuisa etimba kuenda oku linga upange umue wa tĩla, ci nena ekavo lialua. Pole, nda ovina viaco tua vi linga locimãho ciwa, tu kuata ekavuluko lesanju. (Ukundi 3:13, 22) Cimuamue haico konepa yoku sapuila vakuetu ocili Cembimbiliya. Upange waco u kuete esilivilo liocili haiwo u nena ekavuluko. Alikolisilo etu oku pokola kolonumbi via Yehova, ka a sokisiwa lasumũlũho eyililako. (Olosapo 2:10-20) Citava okuti tu tala ohali lelambalalo omo Liusoma wa Suku. Pole, tu sukila oku ci tenda ndesumũlũho lia velapo.—1 Petulu 4:14.
7 Oku kala ondonge ya Yesu ci nena ekavuluko liocili. Ekavuluko liaco ka li sokisiwa lekalo liomanu vana va kasi vowelema wespiritu. Momo va siata oku kembiwa lalongiso atavo esanda. Yehova o tu kuetele ocisola calua kuenda ka tu kisika oku linga eci ka tu tẽla. ‘Ovihandeleko via Yehova ka vi lemi.’ (1 Yoano 5:3) Omo liaco, Embimbiliya li lekisa okuti, oku kala Ukristão wocili hacilemoko. Upange tu lingila Yehova ka u nena ekavo ndaño esumuo.
‘Tu Liupi Ovilemo Viosi’
8. Nye ca siata oku tu nenela ekavo kespiritu olonjanja vimue?
8 Olonjanja vimue tu yeva ekavo kespiritu omo liocilemo coku sakalala lovina violuali. Omo okuti, ‘oluali lu kasi povaka Eliapu,’ tua ñualiwa lovina vialua vi tu kokela ekavo konepa yespiritu. Kuenje tu fetika oku tepulula ombili yetu kupange wa Yehova. (1 Yoano 5:19) Oku sakalala lovina violuali, ku pondola oku nyõla ekalo lietu kespiritu. Ovilemo viaco, vi tu nenela ekavo lialua. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Tu liupi ovinjangatela viosi.”—Va Heveru 12:1-3.
9. Ndamupi oku sanda ovokuasi ku pondola oku tu kokela ocilemo?
9 Omanu voluali va sakalala lika loku sanda ekemãlo, olombongo, kuenda olomapalo. Ovo va sakalalavo loku enda kovitumãlo vikuavo viesanju. Kuenje olonjanja vimue tu vetiyiwavo oku kuata ovisimĩlo viaco. (1 Yoano 2:15-17) Akristão vamue kocita catete omo lioku sanda ovokuasi, veya oku tatamisa omuenyo wavo. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Ava va yongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, va fa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha. Momo ocisola coku sola olombongo oco olumbombo luavĩho osi. Vamue oku pindamua laco va yapuka vekolelo, kuenje va litoma lohali ya lua.”—1 Timoteo 6:9, 10.
10. Catiamẽla kovokuasi, nye tu pondola oku lilongisa volusapo lua Yesu?
10 Olonjanja vimue kupange wa Yehova tu yeva ekavo lesumuo. Ci tava okuti asakalalo etu oku sanda ovokuasi ovo va kasi oku totomisa ekalo lietu kespiritu. Yesu wa lombolola ciwa ondaka yaco volusapo luaye luatiamẽla kulume wa waya ombuto. Eye wa lombolola okuti: ‘Oku sakalala lovina violuali lulo, leliaño liovokuasi, kuenda oku livela ovina vikuavo, ci pondola oku totomisa ondaka ya Suku vovitima vietu.’ (Marko 4:18, 19) Omo liaco, Embimbiliya li tu lungula hati: “Ko ka kali locipululu colombongo. Tẽli lovina vu kuete, momo eye muẽle wa linga hati, Ame lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku ku sia.”—Va Heveru 13:5.
11. Ndamupi tu pondola oku liupa ovina vi tu nenela ocilemo?
11 Olonjanja vimue oku sanda ovina vialua hacoko ca siata oku tatamisa omuenyo wetu. Pole, ovina tu kuete, ovio via siata oku tatamisa ekalo lietu. Vamue va siata oku sumua calua omo lioku vela kuenda oku fisa vangandiavo. Ovo va siata oku limbuka esilivilo lioku pongolola ekalo liavo. Vamanji vamue olohueli, veya oku limbuka esilivilo lioku tepulula ovina vimue va kala lavio. Kuenda va tepululavo ovopange amue okuti ka a kuete esilivilo. Ovikuata viosi viatiamẽla kovopange aco veya oku vinaisi. Olonjanja vimue tu sukilavo oku kũlĩhĩsa ovituwa vietu kuenda ovina tu kuete. Nda tua ci linga, tuka tẽla oku liupa ovilemo viosi vi tu nenela ekavo kespiritu.
Esunguluko Lumbombe vi Kuete Esilivilo
12. Nye tu sukila oku limbuka catiamẽla kakandu etu?
12 Akandu etu ndaño muẽle kovina vitito, a pondolavo oku tatamisa omuenyo wetu. Soma Daviti wa popia hati: “Ovakandu ange a pitahãla utue wange, a nema enene ndocitele ci lema.” (Osamo 38:4) Omo liaco, tu sukila oku pongolola omuenyo wetu. Nda tua cilinga, tu sanga ekavuluko.
13. Ndamupi esunguluko li tu kuatisa oku kũlĩhĩsa upange wetu woku kunda?
13 Embimbiliya li tu vetiya oku kuata ‘olondunge kuenda uloño woku sokolola.’ (Olosapo 3:21, 22) Olio li popia hati: “Olondunge viokilu . . . via sunguluka.” (Tiago 3:17) Akristão vamue va siata oku sakalala calua eci va sokisa upange wavo woku kunda lowu wa vakuavo. Pole, Embimbiliya li tu lungula hati: “Omunu omunu a kũlĩhise upange waye, oco a lipandiye eye muele, oku lipandiyila ukuavo hacoko. Momo omunu omunu ambata ocitele caye muele.” (Va Galatia 6:4, 5) Ocili okuti, ongangu yiwa ya vamanji, yi pondola oku tu kuatisa oku vumba Yehova lutima wetu wosi. Pole, oku kuata olondunge lesunguluko, ci tu kuatisa oku tumbika ovimãho viwa komuenyo kuenda oku kũlĩhĩsa ekalo lietu.
14, 15. Ndamupi tu pondola oku lekisa olondunge oco tu tate uhayele wetimba lietu?
14 Esunguluko lietu li tu kuatisavo oku yuvula ovina vimue vitito okuti vi kokavo ekavo. Anga hẽ tua siata oku lekisa esunguluko kovituwa vimue viecelela oku kuata uhayele? Tu konomuisi ulandu ukuavo watiamẽla kolohueli vimue vi kasi oku talavaya Kombetele yimue Yolombangi via Yehova. Ovo va siata oku limbuka esilivilo lioku lekisa olondunge. Momo olondunge viaco vi kuatisa oku yuvula ekavo. Ukãi waco wa popia hati: ‘Oloneke viosi ndaño okuti tua linga upange walua ale utito, tua siata oku pekela kelivala limuamue. Tua siatavo oku linga olomapalo vioku pokuisa etimba, momo vi tu kuatisa calua. Tua siata oku kũlĩhĩsa ovina tu tẽla oku linga. Ka tu sokisa upange wetu lowu wa vakuetu vana va kuete ongusu yalua.’ Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Anga hẽ tu kuete ocituwa ciwa cokulia kuenda coku puyuka ciwa kuteke? Oku kũlĩhĩsa ciwa uhayele wetu, ci pondola oku tepulula ekavo lietimba kuenda ekavo kespiritu.
15 Etu Tuakristão tu kuete ovitangi vialua via litepa. Kuli ulandu ukuavo wa manji umue ukãi wa litumbika kupange wakundi votembo yosi. Eye wa siata oku tambula ovikele vialua viupange. Kuenda wa kalavo luvei wo Kancer. Nye cokuatisa oku liyaka locitangi caco? Eye wa popia hati: ‘Nda limbuka esilivilo lioku sanda otembo yoku kala pokolika. Eci ndi yeva esumuo lekavo, nda siata oku sanda otembo yoku tanga ovipama vimue kuenda oku puyuka.’ Ocili okuti, oku lekisa olondunge kuenda uloño woku sokolola, ci tu kuatisa oku kapako ovina vi sukila etimba lietu. Kuenda ci tu kuatisavo oku yuvula ekavo kespiritu.
Yehova o tu Ĩha Ongusu
16, 17. (a) Momo lie oku tata uhayele wetu kespiritu ku kuetele esilivilo? (b) Nye tu pondola oku kongela vesokiyo lietu lieteke leteke?
16 Oku tata uhayele wetu kespiritu oco ocina cavelapo. Nda tu kuete ukamba la Yehova, tu pondola oku kavuluka ketimba. Kuenda lalimue eteke tu yeva ekavo lioku u fendela. Yehova “o kolisa ava va lenda, o vokiya olohõlo ku ka vi kuete.” (Isaya 40:28, 29) Upostolo Paulu wa limbuka ocili colondaka evi. Eye wa popia hati: ‘Etu ka tu konyoha. Ndaño etimba li kasi loku nyõleha, haimo utima u tumboluawa eteke leteke.’—2 Va Korindo 4:16.
17 Upostolo Paulu wa tukula ondaka yoku popia hati, ‘oku tumboluawa eteke leteke.’ Ondaka eyi yi lomboloka okuti, tu sukila oku tambula ovina viespiritu Yehova a siata oku tu ĩha. Manji umue ukãi o kasi loku talavaya kupange wumisionaliu vokuenda kueci ci soka 43 kanyamo. Ndaño okuti wa siata oku liyaka lovitangi viekavo kuenda esumuo pole, kaliwekelepo kupange waco. Eye wa popia hati: ‘Nda siata oku pasuka selo. Osimbu handi sia fetikile upange wange, ndi likutilila ku Yehova kuenda ndi tanga Embimbiliya. Ocituwa caco, ci kasi loku ndi kuatisa oku pandikisa kupange wa Yehova toke cilo.’ Omo liaco, tu pondola oku kolela kunene wa Yehova nda tua likutilila kokuaye olonjanja viosi. Tu sukilavo oku sokolola kovituwa viaye lolohuminyo viaye. Momo poku ci linga ci tu ĩha ongusu yoku pandikisa kovitangi.
18. Elembeleko lie tu sanga Vembimbiliya liatiamẽla komanu vana va kuka lava va vela va kasi oku vumba Suku lekolelo?
18 Vamanji vosi va sumua omo lioku kuka kuenda ekambo liuhayele, va pondolavo oku kuatisiwa lolonumbi evi. Olonjanja vimue esumuo liavo ka li tundi koku sokisa upange wavo lowu wa vakuavo. Pole, li tunda koku sokolola upange va lingaile konyima. Vamanji ava va pondola oku sanga elembeleko poku kũlĩha okuti Yehova wa kapako ava va kuka. Embimbiliya li popia hati: “Owele ocifuto culamba ci sangiwa vomuenyo wesunga.” (Olosapo 16:31) Yehova wa kũlĩha okuti ka tu pondola oku linga ovina vialua, momo ka tua lipuile. Pole, wa kapako upange wosi tu linga lutima wetu wosi. Eye ivaluka ovopange osi tua siata oku u lingila. Embimbiliya li tu likuminya okuti, “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke opo.” (Va Heveru 6:10) Tu kuete esanju lialua omo okuti pokati ketu pasangiwa vamanji valua vakuekolelo. Ovo va siata oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua.
Ka Tuka Liwekipo
19. Ndamupi tu pondola oku kuatisiwa poku linga eci ciwa?
19 Omanu valua va siata oku limbuka okuti olomapalo vioku pokuisa etimba vi nena ekavuluko. Cimuamue haico ci kasi lovopange espiritu. Momo a pondola oku tu kuatisa oku yuvula esumuo. Embimbiliya li popia hati: “Ka tu ka kavi oku linga eci ciwa, momo kotembo yaco tu lombola nda ka tua leñelele. Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:9, 10) Olondaka evi viupostolo Paulu vi lekisa okuti, tu sukila oku lingila vakuetu ovina viwa. Momo poku ci linga ci tu kuatisa oku yuvula ekavo kupange wa Yehova.
20. Oco tu yuvule esumuo, akamba vapi tu sukila oku yuvula?
20 Oku kuata ukamba loku linga olomapalo lomanu vana ka va pokola kovihandeleko via Suku, ci nena ekavo. Embimbiliya li popia hati: “Ewe li lema, eseke ocitele, puãi onyeño yeveke ya velapo viosi kokulema.” (Olosapo 27:3) Oco tu yuvule esumuo, tu sukilavo oku yuvula akamba vãvi. Momo akamba vaco va kuete ovisimĩlo ka via sungulukile haivo va sandiliya lika oku popia lãvi vakuavo.
21. Ndamupi tu pondola oku lembeleka vakuetu kolohongele Viusoma?
21 Olohongele Viusoma, ombanjaile yimue ya Yehova. Momo vi tu pamisa kespiritu. Eci tu kala kolohongele tu kuata epuluvi liwa lioku li kolisa pokati lolonumbi via Yehova. (Va Heveru 10:25) Omo liaco, vamanji vosi vekongelo va sukila oku eca atambululo ana a pamisa vakuavo kespiritu. Va pondolavo oku ci linga eci va tambula ocipama cimue coku longisila kembumbua. Vamanji vana va kuete esumũluho lioku longisa, va kuetevo ocikele coku lembeleka vakuavo kespiritu. (Isaya 32:1, 2) Eci va kuata ocikele coku vetiya loku lungula vakuavo, va sukila oku ci linga lesunguluko kuenda oku eca elembeleko. (Va Galatia 6:1, 2) Ocisola tu kuetele vakuetu, ci tu kuatisa oku vumba Yehova kuenda oku yuvula ekavo.—Osamo 133:1; Yoano 13:35.
22. Ndaño okuti ka tua lipuile, momo lie tu sukilila oku kuata epandi?
22 Oku vumba Yehova koloneke vilo via sulako ka ca lelukile. Pole, tu sukila oku likolisilako. Akristão va pondolavo oku yeva ekavo, esumuo, kuenda oku liyaka lasakalalo akuavo omuenyo. Omo okuti, ka tua lipuile, atimba etu ka a kuete ongusu yalua. Embimbiliya li popia hati: “Ukuasi ulo puãi, tu kasi lawo volombia viotuma, oku lekisa okuti unene wa piãla wa Suku, hawetuko.” (2 Va Korindo 4:7) Ci tava okuti tu kava pole, lalimue eteke ka tuka konyohi kupange wa Yehova. Omo liaco, tu amamiko lepandi kuenda tu popi hati: ‘Yehova eye oñuatisi yetu.’—Va Heveru 13:6.
Oku Pitulula
• Ovilemo vipi tu sukila oku liupa?
• Ndamupi tu pondola oku lingila vamanjetu ovina viwa
• Ndamupi Yehova a pondola oku tu kuatisa eci tu yeva ekavo ale esumuo?
[Elitalatu kemẽla 19]
Yesu wa kũlĩhĩle okuti esumuo li pondola oku konyuisa ovapostolo
[Elitalatu kemẽla 20]
Vamue volonjo viavo va siata oku tepululamo ovina vimue kuenda ovopange amue ka a kuete esilivilo
[Elitalatu kemẽla 22]
Ndaño okuti ka tua lipuile pole, Yehova wa kapako upange tu u lingila lutima wetu wosi