Yehova Eye Oñuatisi Yetu
“Okukuatisiwa kuange ku tunda ku Yehova, U wa lulika ilu longongo.”—OSAMO 121:2.
1, 2. (a) Nye tu popela okuti vosi yetu olonjanja vimue tu sukila ekuatiso? (b) Yehova oñuatisi yimue ya soka ndati?
HELIE pokati ketu ka la sukila ekuatiso? Ocili okuti, vosi yetu olonjanja vimue, tu sukila ekuatiso lioku potolola ovitangi vietu, kuenda oku pandikisa kohali. Olonjanja vimue, eci omunu a sukila ekuatiso, enda ku umue ekamba liaye oco o kuatise. Oku sapuilako ekamba lietu ovitangi tu kasi oku liyaka lavio, ci kavuluisa utima. Pole, kuli ovitangi vimue okuti lomue omunu o tẽla oku tu kuatisa. Kuenda, olonjanja vimue vakuetu ka va kuete epondolo lioku tu kuatisa.
2 Pole, kuli Oñuatisi yimue okuti unene waye ka u sulila. Kuenda ekuatiso li tunda kokuaye ka li pui. Eye o tu likuminya okuti lalimue eteke a ka tu yanduluka. Ukualosamo wa tukula Omunu waco eci a popia lekolelo hati: “Okukuatisiwa kuange ku tunda ku Yehova.” (Osamo 121:2) Momo lie ukualosamo a kuatela ekolelo liokuti Yehova u kuatisa? Oco tu sange etambululo liepulilo eli, tu konomuisi Osamo 121. Kuenje, tuka limbuka esunga lioku sokisa Yehova Ndoñuatisi yetu.
Ono Yekuatiso ka li Pui
3. Kolomunda vipi ukualosamo a petuila ovaso aye? Kuenda momo lie?
3 Ukualosamo o fetika loku popia okuti, Yehova eye wa lulika ovina viosi. Omo liaco, tu kuete esunga lioku kolela kokuaye. Ukualosamo wa popia hati: “Metuila ovaso ange kolomunda. Oku kuatisiwa kuange ku tunda pi? Okukuatisiwa kuange ku tunda ku Yehova, U wa lulika ilu longongo.” (Osamo 121:1, 2) Ukualosamo ka petuilile ovaso aye komunda yimue ño a mõla. Eci olondaka evi via sonehiwa, onembele ya Yehova ya kala ko Yerusalãi. Olupale luaco luo Yerusalãi lua kala kolomunda vioko Yudea, kuna kua kala ndocitumãlo ca Yehova. (Osamo 135:21) Omo liaco, ukualosamo poku petuila ovaso aye kolomunda viaco, wa kuatele ekolelo lioku kuatisiwa la Yehova. Momo lie ukualosamo a kuatela ekolelo lioku kuatisiwa la Yehova? Momo Yehova eye “wa lulika ilu longongo.” Ukualosamo wa kala loku popia hati, ‘Ka kuli lacimue ci tẽla oku tateka Ululiki wovina viosi oku ñuatisa.’—Isaya 40:26.
4. Ndamupi ukualosamo a lekisa okuti Yehova otembo yosi o lava omanu vaye? Kuenda momo lie olondaka viaco vi tu kolisila?
4 Noke ukualosamo wa lekisa okuti, Yehova wa kũlĩha oku teyuila omanu vaye. Eye wa popia hati: “[Yehova] ka tava okuti omai yove yi siẽluha. U o ku lava lava ka suñila. Ocili, ukuakulava Isareli ka suñila, ndaño oku pekela.” (Osamo 121:3, 4) Yehova ka ecelela okuti, omanu vana vokolela va kupuka okuti ka va tẽla vali oku pasukapo. (Olosapo 24:16) Momo lie? Momo Yehova o kasi ndungombo una okuti otembo yosi o lavulula olomeme viaye. Eci hẽ ka ci tu lembeleka? Yehova koku kuatisa omanu vaye ka suñila ndaño ekukutu limosi. Eye o va lava utanya luteke.
5. Momo lie Yehova a tukuiwila okuti o kasi “kondio”?
5 Ukualosamo wa kolelele okuti Yehova otembo yosi o teyuila omanu vaye. Omo liaco, wa popia hati: “Yehova eye utati wove. Yehova eye ulembo wove kondio. Utanya ekumbi ka li ku valula, ndaño osãi kuteke.” (Osamo 121:5, 6) Omunu wosi o linga ungende vokati kutanya, o sanjuka calua eci a sanga ulembo. Cimuamue haico catiamẽla ku Yehova. Eye o kasi ndulembo komanu vaye. Momo o va teyuila kovitangi vina via soka ndutanya u kakula. Kũlĩhĩsa okuti Yehova wa tukuiwa okuti o kasi “kondio.” Kovoyaki o kosimbu, eka liondio liesualãli ka lia kuataile ociyepelo ci liteyuila ndeci eka liepĩli. Ekamba lina lia enda oku yakela konele yondio, olio lia enda loku teyuila eka liekamba liaye. Yehova o sokisiwa ndekamba liaco. Momo otembo yosi o kasi ocipepi lafendeli vaye oco a va kuatise.
6, 7. (a) Ukualosamo wa lekisa ndati okuti Yehova lalimue eteke a ka yanduluka omanu vaye? (b) Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo ndeli liukualosamo?
6 Anga Yehova eteke limue oka liwekapo oku kuatisa omanu vaye? Lalimue eteke aka ci linga. Ukualosamo wa sulako loku popia hati: ‘Yehova o ku vindikiya kuvi wosi, o vindikiya omuenyo wove. Yehova oku vindikiya, nda poku tunda nda poku iñila, tunde opo toke ka ku ci.’ (Osamo 121:7, 8) Kũlĩhĩsa okuti ukualosamo ka popele lika hati, Yehova oku tata cilo. Pole wa lekisavo okuti oka ku tata oloneke viosi. Kocinimbu 5, Eye wa popia hati, “Yehova eye utati wove.” Pole kovinimbu tua tanga ndeti, ukualosamo wa popia hati: ‘Yehova o ku vindikiya tunde opo toke ka ku ci.’ Omo liaco, afendeli va Yehova va kolela okuti, Yehova oka va kuatisa otembo ka yi pui. Ka kuli konepa layimue va enda, kuenda ka kuli ocitangi va liyaka laco okuti Yehova ka tẽla oku va kuatisa.—Olosapo 12:21.
7 Usonehi wosamo 121, wa kolelele okuti Suku ukuonene wosi, o lava omanu vaye. Eye o va tata locikembe ndeci ungombo a tata olomeme viaye. Kuenda o va lava ndondavululi ka yi suñila. Omo liaco, tu kuete esunga lialua lioku kuata ekolelo ndeli liukualosamo. Momo Yehova ka pongoloka. (Malakiya 3:6) Eci hẽ ci lomboloka okuti Yehova otembo yosi oka tu teyuila kovina viosi vi tu veta ketimba? Sio, hacoko. Pole, nda tua sandiliya ekuatiso liaye, eye oka tu teyuila kovitangi viosi vi kapa kohele ekalo lietu kespiritu. Omo liaco, ca sunguluka oku pula okuti, ‘Ndamupi Yehova a tu kuatisa?’ Tu konomuisi ovina vikuãla eye a siata oku tu kuatisa lavio. Vocipama cilo, tuka konomuisa ndomo Yehova a kuatisa omanu vaye kosimbu. Noke vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ndomo eye a siata oku kuatisa omanu vaye koloneke vilo.
Ekuatiso Liovangelo
8. Momo lie ovangelo va kuetele onjongole yoku kuatisa omanu?
8 Yehova o kuete olohoka vialua viovangelo. (Daniele 7:9, 10) Ovangelo vaco va siata oku likolisilako oku tẽlisa ocipango caye. (Osamo 103:20) Ovo va kũlĩha okuti Yehova o kuetele ocisola omanu vaye. Kuenda o kuete onjongole yoku va kuatisa. Ovangelo va kuetelevo ocikembe omanu va Yehova va kasi voluali. (Luka 15:10) Omo liaco, va kasi lonjongole yoku va kuatisa. Kosimbu, ndamupi Yehova a tumaile ovangelo oco va kuatise omanu vaye?
9. Tukula ulandu umue u lekisa ndomo ovangelo va kuatisile omanu va Suku kosimbu.
9 Ovangelo va tambuile unene ku Suku woku teyuila kuenda oku yovola omanu vaye. Lote lomãla vaye vafeko, vakuatisiwile lovangelo vavali oco va puluke koku nyoliwa kuo Sodoma la Gomora. (Efetikilo 19:1, 15-17) Ungelo umue wa pondelevo eci ci soka 185.000 kasuãlali va Suria va yonguile oku nyõla o Yerusalãi. (2 Olosoma 19:35) Eci Daniele a imbiwile veleva liolohosi, Yehova ‘wa tumĩle ungelo waye, kuenje wa yika ovimẽla violohosi.’ (Daniele 6:21, 22) Ungelo umue wa yovuile upostolo Petulu vokayike. (Ovilinga 12:6-11) Embimbiliya li tukulavo omanu vakuavo va kuatisiwa lovangelo. Ovolandu aco a lekisa uvangi wolondaka via sonehiwa Kosamo 34:7, vi popia hati: “Ungelo wa Yehova o ñuala ava vo sumbila ha va popela.”
10. Kepuluvi lipi Yehova a tumĩle ungelo oco a kolise uprofeto Daniele?
10 Kapuluvi amue Yehova wa tumaile ovangelo oco va kolise kuenda oku pamisa ekolelo liomanu vaye. Kelivulu lia Daniele kocipama 10, tu sangako ulandu watiamẽla kekuatiso Daniele a tambuile. Kotembo yaco, Daniele wa kala leci ci soka 100 kanyamo. Eye wa sumuile calua omo lio Yerusalãi ya sialele elunda. Kuenda wa sumuilevo omo lioku tatekiwa kuoku tumbuluiwa kuonembele ya Yehova. Handi vali, wa yokokelevo calua omo liocinjonde ci komõhisa a muile. (Daniele 10:2, 3, 8) Eci Suku a limbuka esumuo liaye, wa tuma ungelo kokuaye oco o kolise. Ungelo wo sapuila olonjanja vialua hati, a Daniele “wa soliwa calua” la Suku. Oco hẽ noke uprofeto wa liyeva ndati? Uprofeto wa sapuila ungelo hati: ‘wa ñolisa.’—Daniele 10:11, 19.
11. Ulandu upi u lekisa ndomo ovangelo va songuila upange woku kunda?
11 Yehova wa siatavo oku tuma ovangelo oco va songole upange woku kunda. Ungelo umue wa songuilile Filipu oco aka kundile kalei u Etiopia. Noke kalei kaco weya oku papatisiwa. (Ovilinga 8:26, 27, 36, 38) Eci pa pita otembo yimue, Suku wa yonguile okuti olondaka viwa vi kundiwilavo ku Vakualofeka. Eteke limue ungelo wa Yehova wa limõlehisile ku Korneliu ulume umue Ukualofeka haiye wa sumbile Suku. Kuenje wo wimba onumbi yoku tuma olomunga kupostolo Petulu oco eye kokuaye o kundile. Eci olomunga via Korneliu via sanga Petulu, vio sapuila hati: “Korneliu, wa lunguiwa lungelo umue o kola oku ku tumila okuti wenda konjo yaye, momo o yongola oku yeva ondaka yove.” Petulu wa tava oku enda ku Korneliu. Kuenje Korneliu weya oku linga omunu wa tete Ukualofeka oku tiamẽla kekongelo Liakristão. (Ovilinga 10:22, 44-48) Sokolola okuti ungelo wa Suku wa ku songuila komunu umue oyongola oku yeva ondaka Yaye. Eci hẽ nda ka ca ku kolisile?
Ekuatiso Liespiritu Sandu
12, 13. (a) Momo lie ovapostolo va Yesu va kuatela ekolelo liokuti espiritu sandu li va kuatisa? (b) Ndamupi espiritu sandu lia kuatisa Akristão vo kocita catete?
12 Yesu osimbu handi ka file, wa likuminyile olondonge viaye okuti va ka tambula ekuatiso. Eye wa va sapuila okuti Isiaye oka va tumisa ‘ñuatisi, okuti espiritu sandu.’ (Yoano 14:26) Ovapostolo va kala lesunga lioku kolela okuti espiritu sandu li va kuatisa. Momo Vovisonehua vi kola, mueyuka ovolandu alua a lekisa ndomo Yehova a kuatisa omanu vaye lespiritu sandu.
13 Olonjanja vialua espiritu sandu lia pamisa omanu oco va linge ocipango ca Yehova. Espiritu sandu lia ecavo unene kolonganji oco vi yovole va Isareli. (Olonganji 3:9, 10; 6:34) Espiritu liaco lia ecavo ongusu Kakristão vatete oco vamameko oku kunda olondaka viwa lutõi ndaño lelambalalo. (Ovilinga 1:8; 4:31) Oku litunda kuavo ciwa kupange waco, kua lekisa uvangi wekuatiso liespiritu sandu. Ocili okuti, ovo va kala “omanu vaño.” Pole, va tẽla oku kundila ondaka Yusoma komanu vosi va kala voluali kotembo yaco. Oco hẽ, nda va tẽla ndati oku ci linga nda ka ca kaile longusu yespiritu sandu?—Ovilinga 4:13; Va Kolosai 1:23.
14. Espiritu sandu lia kuatisa ndati omanu va Yehova oku kuata elomboloko Liondaka yaye?
14 Espiritu sandu lia kuatisavo omanu va Yehova oku kuata elomboloko Liondaka yaye. Lekuatiso liespiritu lia Suku, Yosefe wa tẽla oku situlula olonjoi via Fareo. (Efetikilo 41:16, 38, 39) Lekuatiso liespiritu sandu, Yehova wa situluila ocipango caye kambombe. Pole, vana vakuepela ka va tẽlele oku kuata elomboloko liaco. (Mateo 11:25) Upostolo Paulu poku tukula ovina Yehova angiliyila “ava vo sole,” wa popia hati: ‘Suku wa tu situluila ovina viaco lekuatiso liespiritu sandu.’ (1 Va Korindo 2:7-10) Ocili okuti, omunu o tẽla lika oku kuata elomboloko liocipango ca Suku nda wa kuatisiwa lespiritu sandu .
Ekuatiso Liondaka ya Suku
15, 16. Yehosua wa sukilile oku linga nye oco onjila yaye yi sumũlũhe?
15 Ovisonehua vi kola vi ‘silivila koku longisa.’ Kuenda vi kuatisa omanu va Suku oku ‘loñoloha, loku angiliyiwila ovopange osi awa.’ (2 Timoteo 3:16, 17) Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua a lekisa ndomo omanu va Suku kosimbu va kuatisiwa lovinimbu Viovisonehua vi kola, vina via kalako kotembo yaco.
16 Olonumbi vi sangiwa Vovisonehua vi kola, via kuatisavo omanu va Suku. Eci Yehosua a tambula ocikele coku songuila va Isareli, Yehova wo sapuila hati: “Elivulu eli liovihandeleko [lia sonehiwile la Mose] ka li ka tunde komela wove, puãi li sokolola utanya luteke, hu lingi lutate cosi ca sonehiwamo. Momo oco onjila yove yi sumuluha, leci o linga ci ku enda ciwa.” Ivaluka okuti, Suku ka likuminyile oku linga ocikomo coku eca olondunge ku Yehosua. Pole, Yehosua oco onjila yave yi sumuluhe, wa sukilile oku tanga ‘elivulu liovihandeleko.’ Kuenda oku sokolola lutate ovina viosi via sonehiwilemo.—Yehosua 1:8; Osamo 1:1-3.
17. Uprofeto Daniele la Soma Yosiya va kuatisiwile ndati Lovisonehua vi kola?
17 Ovisonehua vi kola via kuatisavo omanu va Suku oku kuata elomboloko liocipango caye. Daniele lekuatiso lieci ca sonehiwile kelivulu lia Yeremiya, weya oku limbuka anyamo o Yerusalãi nda yeya oku siala elunda. (Yeremiya 25:11; Daniele 9:2) Kũlĩhĩsavo eci ceya oku pita kotembo Soma Yosiya a vialele ko Yuda. Kotembo yaco, omanu va tindukile calua ku Yehova. Kuenda olosoma ka via lisonehelele elivulu Liovihandeleko loku pokola kolonumbi viaco. (Esinumuĩlo 17:18-20) Pole, eci va kala loku semulula onembele ya Yehova, va sanga “elivulu liovihandeleko” lina lia sonehiwile la Mose. Otembo yaco, pa pitile ale ci soka 800 kanyamo tunde eci lia sonehiwa. Soma Yosiya noke yoku yevelela olondaka via sonehiwilemo, weya oku limbuka okuti omanu va tindukile calua ku Yehova. Kuenje wa linga eliangiliyo lioku pokola kovina viosi via sonehiwilemo. (2 Olosoma 22:8; 23:1-7) Ulandu owu ka u lekisa hẽ okuti omanu va Suku kosimbu va kuatisiwa muẽle Lovisonehua vi Kola?
Ekuatiso li Tunda ku Vamanji
18. Nye tu popela okuti Yehova eye wa siata oku vetiya afendeli vaye oku li kuatisa pokati?
18 Ekuatiso lia Yehova olonjanja vimue liyilila ku vamanji. Eci ufendeli umue wocili a kuatisa manjaye, Suku eye wo vetiya oku ci linga. Nye tu popela ndoco? Tu ci popela omo liovina vivali. Catete, vekuatiso liaco mua kongela espiritu lia Suku. Espiritu sandu, li kuatisa omanu va Suku oku kuata apako alio, ndeci ocisola kuenda ohenda. (Va Galatia 5:22, 23) Omo liaco, eci umue Ukristão a vetiyiwa oku kuatisa ukuavo, ci lekisa okuti espiritu lia Yehova olio liokuatisa oku cilinga. Cavali, etu tua lulikiwa lesetãhalo lia Suku. (Efetikilo 1:26) Eci ci lomboloka okuti, tu kuete epondolo lioku lekisa ovituwa ndevi viaye. Ndeci: Ohenda kuenda ocikembe. Omo liaco, ufendeli wosi wa Yehova o kuatisa ukuavo, ci lekisa okuti o kasi oku setukula ovituwa Viululiki waye. Kuenje ci tava oku popia okuti ekuatiso liaco lia tunda ku Yehova.
19. Ndomo ca lomboluiwa Vembimbiliya, ndamupi Yehova a vetiya omanu vaye oku eca ekuatiso ku vakuavo?
19 Kosimbu ndamupi Yehova a vetiya omanu vaye oku likuatisa pokati? Olonjanja vimue, Yehova wa enda oku ci linga poku vetiya umue ufendeli waye oku eca elungulo kukuavo. Onjanja yimue Yeremiya wa lunguile Baruki. Kuenje wa popela omuenyo waye koku fa. (Yeremiya 45:1-5) Olonjanja vimue afendeli vocili va enda loku vetiyiwa oku eca ekuatiso ku vamanjavo. Kepuluvi limue Akristão vo ko Makedonia kuenda ko Akaia, va ecele ekuatiso ku vamanji va kala ko Yerusalãi. Upostolo Paulu wa lombolola okuti, eci vamanji va tambula ekuatiso liaco, “va pandula Suku.”—2 Va Korindo 9:11.
20, 21. Vepuluvi lipi vamanji ko Roma va kolisile upostolo Paulu?
20 Kuli ovolandu alua a lekisa ndomo omanu va Yehova kosimbu va likolisilako oku kolisa kuenda oku vetiya vakuavo. Kũlĩhĩsa ulandu umue wa pita lupostolo Paulu. Eci a kala oku enda ko Roma ndomandekua, wa pita vonjila yimue yi tukuiwa hati Ápiu. Onjila yaco ya kũlĩhĩwile calua la va Roma. Oku pita vonjila yaco ka ca lelukile momo mueyukile ovisave.a Eci vamanji ko Roma va yeva okuti Paulu o kasi oku iya, nye ovo va linga? Anga hẽ va tumãla kolonjo viavo oku u kevelela toke eci a pitila?
21 Luka usonehi Wembimbiliya, una wa endaenda kumosi la Paulu kovongende aye, wa popia hati: “Vamanji [ko Roma], eci va tu yeva, veya toke kocitanda ca Ápiu kuenda kolovenda vitatu oku ñualehela letu.” Ove hẽ o tẽla oku sokolola eci ca pitako? Eci vamanji ko Roma va yeva okuti Paulu o kasi oku iya, va enda oku ka ñualehela laye. Vamue vo talamẽla pocitanda co Ápiu. Oku tunda ko Roma toke pocitanda caco, pali ocinãla ci soka 74 kolokilometulu. Vakuavo vo talamela Polovenda Vitatu vocinala cimue ci soka 58 kolokilometulu lolupale luo Roma. Paulu hẽ wa linga ndati eci a va mõla? Luka wa popia hati: “Eci Paulu a va mola, wa pandula Suku yu wa kuata utõi.” (Ovilinga 28:15) Paulu poku mõla ndomo vamanji va enda ungende waco, co kolisa calua. Oco hẽ helie Paulu a pandula omo liekuatiso liaco? Eye wa pandula Suku. Momo, eye wa vetiya vamanji oku ci linga.
22. Cipi ocisonehua cetu Cembimbiliya cunyamo wo 2005? Kuenda nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
22 Ovolandu Embimbiliya a lekisa ciwa ndomo Yehova a kuatisa omanu vaye kosimbu. Ovolandu aco a tu kuatisa oku limbuka okuti Yehova Oñuatisi yimue ka yi sokisiwa. Omo liaco, Olombangi via Yehova vokuenda kunyamo wo 2005, ocipama cavo Cembimbiliya, copiwa Kosamo 121:2. Kocipama caco tu tanga hati: “Okukuatisa kuange ku tunda ku Yehova.” Pole, ndamupi Yehova a pondola oku tu kuatisa koloneke vilo? Epulilo eli lika tambuluiwa vocipama cikuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Onoño yimue yo ko Roma yi tukuiwa hati, Horácio (wa kala kunyamo 65-8) wa pitilevo vonjila yaco. Kuenje wa lombolola ohali yoku pita vonjila yaco. Eye wa lombolola okuti, kocitanda coko Ápiu kua kala “ocila comanu vakuakuendisa ovimbaluku. Kuenda kua kalavo olosinge vialua vioku landisila.” Eye wa liyeya okuti vovisave vionjila yaco mua kala ‘ovimboto vialua. Mua kalavo olohamue kuenda ovava a liña.’
Handi o ci ivaluka?
Ndamupi Yehova a siata oku eca ekuatiso
• loku tuma ovangelo?
• lespiritu sandu?
• Londaka yaye yi kola?
• loku vetiya vamanji?
[Elitalatu kemẽla 10]
Ocipama Cembimbiliya cunyamo ulo wo 2005, ca popia hati: “Okukuatisa kuange ku tunda ku Yehova.”—Osamo 121:2.
[Elitalatu kemẽla 12]
Paulu wa eca olopandu ku Suku omo liekuatiso a tambula ku vamanji va Roma