Ene Alonjali, Ekalo Lipi U Yonguila Omãla Vene Kovaso?
“Akuenje, afeko, . . . vosi [yene] sivayi onduko ya Yehova.”—OSAMO 148:12, 13.
1. Esakalalo lie olonjali via siata oku lekisa komãla vavo?
ONJALI yipi ka yi sakalala lekalo liomõla waye? Osimbu handi omõla ka citiwile olonjali via siata oku sakalala lekalo liaye. Olonjali via siata oku lipula ndoco: Anga hẽ omõletu eci a citiwa, oka kuata uhayele? Oka kula ciwa? Osimbu omõla amamako oku kula olonjali via siata oku sakalala lekalo liaye lioko vaso. Momo vo yonguila ekalo liwa.—1 Samuele 1:11, 27, 28; Osamo 127:3-5.
2. Koloneke vilo, momo lie olonjali vimue via siatela oku sakala calua lekalo liwa liomãla vavo?
2 Voluali lulo ka ca lelukile olonjali oku sokiya ekalo liwa liomãla vavo. Olonjali vialua via siata oku liyaka lovitangi vi tunda kovoyaki, kopulitika, uhukũi, oku vela, kuenda ovina vikuavo. Omo liaco, ka vi yongola okuti, omãla vavo va pitavo lovitangi viaco kovaso yoloneke. Kolofeka vina kuli ukuasi, olonjali via siata oku limbuka okuti, akamba vomãla vavo va kasi oku tangela kolosikola vimue via kemãla kuenda va kuete ekalo liwa. Omo liaco, olonjali via siata oku likolisilako oku linga ovina viosi va tẽla oco omãla vavo vaka kuatevo ekalo liwa eci va kula.—Ukundi 3:13.
Oku Nõla Omuenyo Uwa
3. Akristão va nõlapo omuenyo upi?
3 Akristão vocili va nõlapo oku tumbika omuenyo wavo ku Yehova. Ovo va pokola kolondaka via Yesu wa popia hati: “Omunu nda o yongola oku ñuama, ka ka litende vali eye muẽle, a tikule [uti waye] eteke leteke, a ñuame.” (Luka 9:23; 14:27) Voku kala Ukristão mua kongela oku linga alikosilo alua. Pole ka ci lomboloka oku ambata omuenyo umue wohali. Oku kala Ukristão ku nena esanju lialua komuenyo. Momo mua kongela oku eca ndomo Yesu a ci popia hati: “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”—Ovilinga 20:35.
4. Yesu wa vetiya olondonge viaye oku linga nye?
4 Koloneke via Yesu, omanu va liyakele lovitangi vialua komuenyo wavo. Momo va vialiwile luviali wa va Roma una wa va talisile ohali yalua. Handi vali, va talavo ohali peka liasongui vakuatavo vana va va kisikile oku pokola koviholo viavo. (Mateo 23:2-4) Pole, valua eci va yeva ulandu wa Yesu, va siapo ovopange avo, kuenje va nõlapo oku linga olondonge viaye. (Mateo 4:18-22; 9:9; Va Kolosai 4:14) Anga hẽ poku siapo ovina viavo viosi, va kapele kohele ekalo liavo lio kovaso? Kũlĩhĩsa olondaka via Yesu. Eye wa popia hati: “Vosi va sia olonjo, pamue vamanjavo, pamue vamukãi wavo, pamue va isiavo, pamue vainavo, pamue omãla, pamue [ovambo avo], mekonda lionduko yange, va mola eci ca velapo kuenje va piñala omuenyo ko pui.” (Mateo 19:29) Yesu wa sapuila olondonge viaye okuti, Yehova wa kũlĩha ovina va sukila. Omo liaco, wa va vetiya hati: “Tete vanjiliyi usoma [wa Yehova] kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.”—Mateo 6:31-33.
5. Nye olonjali vimue via siata oku sima catiamẽla kohuminyo ya Yesu yokuti Yehova o tata omanu vaye?
5 Cimuamue haico ciatiamẽla koloneke vilo. Yehova wa kũlĩha ovina viosi tu sukila. Omanu vana va pitisa kovaso upange waye, va kolela okuti, Eye o va kuatisa. Ca piãla enene vamanji vana va litumbika kupange wakundi votembo yosi. (Malakiya 3:6, 16; 1 Petulu 5:7) Pole, olonjali vimue via siata oku kuata ocitangi catiamẽla kondaka eyi. Ovio vi yongola okuti, omãla vavo vamamako kespiritu kuenda va litumbika kupange wakundi votembo yosi. Pole, eci va sokolola ocitangi catiamẽla kuhukũi, lovopange oku sanda eteku, va kuata ovisimĩlo viokuti, tete omãla va sukila oku lilongisa calua kosikola oco va sange ovopange a velapo. Momo va sima okuti, oku lilongisa calua oyo onjila ya velapo komãla yoku kuata omuenyo uwa kovaso.
Oku Angiliya Ekalo Liwa Lio Kovaso
6. Ondaka ‘elilongiso liavelapo’ yi lomboloka nye ndomo ya tukuiwa vocipama cilo?
6 Catiamẽla kelilongiso, ofeka lofeka yi kuete onjila yavo. Kofeka yo Estados Unidos, omãla va pondola oku lilongisa ci soka 12 kanyamo kosikola ya sokamo. Noke yoku mãla elilongiso liaco, olondonge ovio vi nõla nda vi yongola oku amisako elilongiso liavo kolosikola via velapo vokuenda kuanyamo akuãla ale ceci ci pitahãla anyamo akuãla. Kuenje vamue va siata oku nõlapo elilongiso liuloño woku sakula. Vakuavo elilongiso lioku teyuila ovihandeleko viofeka kuenda ovoloño akuavo avelapo. Olosikola viaco ovio vi lomboloka ‘elilongiso liavelapo’ ndomo lia tukuiwa vocipama cilo. Handi vali, kulivo olosikola vikuavo vioku lilongisa ovoloño amue a pita pokati. Pole, ovoloño aco ka a sukila oku pita anyamo alua elilongiso. Noke yoku pita kosikola yaco, omunu o tambula ukanda wuvangi. Kuenje o fetika oku talavaya kupange umue.
7. Catiamẽla kelilongiso ocitangi cipi olondonge via siata oku li yaka laco?
7 Koloneke vilo, omanu va tiamisila lika utima kelilongiso lio kolosikola vinene. Omo liaco, olosikola vimue via siata oku longisa olondonge ovipama vi va kuatisa oku iñila kolosikola viavelapo. Pole, ka va longisa ovoloño a va kuatisa oku sanga upange. Cilo, olondonge via siata oku vetiyiwa lalongisi kuenda akamba vavo oco va iñile kolosikola viavelapo. Ovo va siata oku va sapuila okuti, omunu wosi wa pita kosikola yavelapo, oka sanga upange uwa okuti o fetiwa olombongo vialua.
8. Ovitangi vipi olonjali via siata oku liyaka lavio poku nõla elilongiso liomãla vavo?
8 Olonjali Akristão vi sukila oku linga nye? Ovio, vi yongola okuti, omãla vavo va lilongisa ciwa kosikola. Kuenda va lilongisa ovoloño ana aka va kuatisa komuenyo wavo. (Olosapo 22:29) Pole, vi sukila oku kuatisa omãla vavo okuti ka va tiamisila lika utima koku sanda ovokuasi lekemãlo. Oco hẽ ovimãho vipi va sukila oku vetiya komãla vavo? Olonjali vimue via siata oku talavaya calua oco vi kuate olombongo vioku tuma omãla vavo kolosikola viavelapo. Vakuavo, va siata oku levala olombongo oco va tẽlise ocimãho caco. Pole, ovitangi viyililako, ka viatiamẽlele koku pesela olombongo. Oco hẽ nye ca kongela velilongiso liavelapo?—Luka 14:28-33.
Ceci ca Kongela Velilongiso Liavelapo
9. Nye ci popiwa catiamẽla kolombongo vioku iñila kolosikola viavelapo?
9 Olonjanja vimue eci tu sokolola eci ca kongela velilongiso lia velapo, tu sima lika olombongo. Kolofeka vimue, oku lilongisa kosikola yavelapo, ka ci sukila olombongo. Momo ombiali yofeka oyo yi feta elilongiso liaco. Pole, kolofeka vikuavo elilongiso liaco lia tĩla calua. Ukanda umue wasapulo kofeka yo Nova Yorke wa lombolola hati: ‘Koloneke vilo omanu va siata oku lilongisa calua oco va sange epuluvi lioku linga ovina vialua komuenyo wavo. Momo cilo, elilongiso liavelapo, olio li tepisa olohukũi lolohuasi.’ Omo liaco, olonjali vina okuti olohuasi via siata oku tuala omãla vavo kolosikola viavelapo. Momo va yongola okuti, kovaso yoloneke omãla vavo va kalavo olohuasi kuenda oku kemãla vofeka. Anga hẽ, olonjali vina okuti Akristão vi sukilavo oku kuama onjila yaco?—Va Filipoi 3:7, 8; Tiago 4:4.
10. Elilongiso lia velapo lia siata oku vetiya omanu oku linga nye?
10 Kolofeka vina okuti, elilongiso lia velapo lieciwa ocali, kulivo ovitangi vikuavo. Ukanda umue wasapulo wa lombolola okuti: Kofeka yimue yo Asia olombiali via siata oku vetiya olondonge oco vi loñolohe calua kosikola. Momo nda va ci linga, vaka iñila kolosikola vimue via velapo vi sangiwa ko Inglaterra kuenda ko Amerika. Oco hẽ, momo lie olombiali via siatela oku ci lingila? Ukanda waco wamisako hati: ‘Olombiali viaco vi yongola okuti, eci olondonge vi mãla oku li longisa kolosikola viaco, vika kuatisa ofeka oku kuata ukuasi walua.’ Pole, omanu valua omo lioku pita kolosikola viaco, va siata oku tiamisila lika utima koku sanda ovina violuali. Anga hẽ ovina evi ovio olonjali Akristão vi yonguila omãla vavo?—Yoano 15:19; 1 Yoano 2:15-17.
11. Ndomo ovikanda viasapulo vi lombolola, ovitangi vipi via siata pokati kamalẽhe va tangela kolosikola viavelapo?
11 Ocitangi cikuavo coku lilongisila kolosikola via velapo, oku ambata omuenyo ũvi. Kolosikola viavelapo, kuli ovituwa vimue vĩvi ndeci: Oku sipa eliamba, uholua, ukahonga, uhembi, elaviso, kuenda ovituwa vikuavo vĩvi. Kũlĩhĩsa eci catiamẽla kovoholua. Ukanda umue wasapulo wa lombolola okuti: ‘Kofeka yo Estados Unidos onepa yalua yolondonge vi tangela kolosikola viavelapo, oloholua.’ Ocitangi caco haico ci kasi kofeka yo Australia, ko Inglaterra, ko Rusia, kuenda kolofeka vikuavo. Catiamẽla kukahonga, ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: ‘Amalẽhe va tangela kolosikola viavelapo, va siata oku vangula lika ovina viatiamẽla koku lipekela kuenda koku lisipula. Ovo ka va kuete ohele yoku vangula ovina viaco pokati komanu vana ka va lingainga ovina viaco.’ Ovolandu a lekisa okuti, valua pokati kolondonge viaco va siata oku linga ovina evi. Ulongisi umue wa popia hati: ‘Nda ove o kasi oku tangela kosikola ya velapo, kuenda o kuete ukamba lomanu vana va sole ovina via vĩha, o pondolavo oku vi linga.’—1 Va Korindo 5:11; 6:9, 10.
12. Ovitangi vipi amalẽhe va tangela kolosikola viavelapo va siata oku liyaka lavio?
12 Catiamẽla kelilongiso, olondonge via siatavo oku liyaka locitangi cikuavo. Catete olondonge vi sukila oku lilongisa kuenda oku tẽlisa ovipama va tambula kosila oco viñile vocisoko cikuavo. Handi vali, vamue pokati kavo va kasivo oku talavaya kovopange oku sanda eteku. Ovina evi vi sukila otembo kuenda ongusu. Oco hẽ, otembo yipi omunu a pesila kupange wa Yehova? Eci ovitangi viomuenyo vi livokiya, nye cika siala konyima? Anga hẽ oka tẽla muẽle oku pitisa kovaso upange wa Yehova? Ale oka liwekapo oku linga upange waco? (Mateo 6:33) Embimbiliya li lungula Akristão hati: “Endaendi lutate nda vakualondunge. Kolisiko oku yukisa oloneke viene leci cesunga lika, momo oloneke vilo via vĩha.” (Va Efeso 5:15, 16) Ci sumuisa calua omo okuti, amalẽhe vamue va siata oku nyõla ekalo liavo kespiritu omo lioku kuama ovituwa vĩvi via siata kolosikola viavelapo.
13. Apulilo api olonjali vi sukila oku konomuisa lutate?
13 Ovituwa vĩvi lukahonga, ka vi sangiwa lika kolosikola via velapo. Amalẽhe valua va siata oku sima okuti, ovina evi viatiamẽla kelilongiso kuenda ka vi nena ovitangi komunu. Olonjali vina okuti Akristão, via kũlĩha okuti ovituwa evi via siata calua kolosikola viavelapo. Anga hẽ viecelela vali omãla vavo oku tangela kolosikola viaco anyamo akuãla ale ceci ci pitahãla otembo eyi? (Olosapo 22:3; 2 Timoteo 2:22) Anga hẽ kolosikola viaco ku tunda ekuatiso liavelapo okuti ka li sokisiwa lovitangi viaco? Oco hẽ nye va kasi oku lilongisa kolosikola viaco okuti, oco va sukila oku pitisa kovaso?a (Va Filipoi 1:10; 1 Va Tesalonike 5:21) Olonjali poku tuma omãla vavo kolosikola vio kolupale ukuavo ale kolofeka vikuavo, vi sukila oku konomuisa lutate apulilo ava. Vi sukilavo oku kũlĩha ovitangi omãla va siata oku liyaka lavio.
Nye o Sukila Oku Nõla?
14, 15. (a) Ndaño lovisimĩlo violuali, elungulo lipi Liembimbiliya li kuete esilivilo koloneke vilo? (b) Apulilo api amalẽhe va sukila oku linga?
14 Koloneke vilo, omanu va kuete lika ovisimĩlo viokuti, oco omãla va kale ciwa kovaso, va sukila oku pita kolosikola viavelapo. Pole, Akristão va sukila oku yuvula ovisimĩlo violuali. Ondaka ya Suku yi tu vetiya hati: “Ko ka lisetahãisi loluali lulo, puãi kuati ovitima viokaliye okuti ovimuenyo vi pongoluiwa, kuenje vu limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, [kuenda] ca pua eko.” (Va Roma 12:2) Oco hẽ koloneke vilo via sulako, nye Yehova a yonguila omanu vaye, amalẽhe kuenda akulu? Paulu wa vetiya Timoteo hati: “Lilava kovina viosi. Pandikisa kohali. Linga ukundi wondaka yiwa. Tẽlisa ocikundi cupange wove.” Olondaka evi vi kuete esilivilo kokuetu vosi.—2 Timoteo 4:5.
15 Tu sukila oku yuvula onjongole yoku tiamisila utima kovokuasi oco tu teyuile ekalo lietu kespiritu. Nda ove umalẽhe, o sukila oku lipulisa ndoco: ‘Ndi kasi hẽ oku likolisilako oco ndi loñolohe kupange woku kunda Ondaka ya Suku? Nye nda sokiya oku linga oco ndi tẽlise ocikundi cupange waco? Ndi kuete hẽ ovisimĩlo vioku litumbika kupange wakundi votembo yosi?’ Nda ove umalẽhe, ka ca lelukile oku tambulula apulilo alo. Capiãla enene eci o limbuka okuti akamba vove va kasi oku sanda ovina vialua violuali. Momo va sima okuti, ovina viaco vika va iha ekalo liwa kovaso. (Yeremiya 45:5) Olonjali, vina okuti Akristão, via siata oku longisa omãla vavo olonumbi Viembimbiliya tunde vutila.—Olosapo 22:6; Ukundi 12:1; 2 Timoteo 3:14, 15.
16. Ndamupi olonjali vi pondola oku vetiya omãla vavo lolonumbi Viembimbiliya?
16 Umalẽhe umue wa li tumbika kupange wakundi votembo yosi vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: ‘Ina yetu wa siata oku kũlĩhĩsa akamba vetu. Etu ka tu kuete ukamba la vana tu tangela kosikola yimuamue. Tu kuete lika ukamba la vamanji vekongelo vana va kuete ovituwa viwa. Ina yetu, wa siata oku laleka konjo yetu vamanji vana va kasi kupange wakundi votembo yosi ndeci: Olomisionaliu, olomitavaso vi nyula akongelo, vamanji va talavaya Kombetele, kuenda akundi votembo yosi. Oku yevelela ovolandu avo ca tu vetiya oku li tumbikavo kupange wakundi votembo yosi.’ Cilo, amalẽhe vaco vatatu va iñilavo kupange wakundi votembo yosi. Umue o kasi oku talavaya Kombetele. Ukuavo wa pita Kosikola Yoku Angiliya Akundi. Ukuavo, wa litumbika kupange wakundi va velapo.
17. Ndamupi olonjali vi pondola oku kuatisa omãla vavo poku nola elilongiso va sukila oku kuama? (Tanga pokakasia kemẽla 31.)
17 Olonjali, vi sukilavo oku kuatisa omãla vavo oco va nole ovimaho vina vi va ecelela oku litumbika kupange wa Yehova. Umalẽhe umue okuti, cilo o kasi oku talavaya Kombetele wa popiavo hati: ‘Olonjali vietu osimbu handi ka via kuelele, via kala ale kupange wakundi votembo yosi. Noke lioku kuela viamamako lupange waco. Kuenje eci tua citiwa, via tu vetiyavo oku iñila kupange waco. Poku nõla onjila yatiamẽla kelilongiso ale kovina vikuavo, ovo va enda oku tu vetiya oku nõla onjila yina yi tu ecelela oku sanga upange wa sunguluka. Omo liaco, olonjali lomãla ka va sukila lika oku tiamisila utima kovoloño ana a longisiwa kolosikola via velapo. Pole, va sukila oku nõla ovopange ana a va kuatisa oku pesela otembo yalua kupange wa Yehova.b
18. Ovopange api amalẽhe va sukila oku konomuisa?
18 Ovolandu amue a lekisa okuti, kolofeka vimue kuli ovopange alua a sukila olonalavayi. Pole, ovopange aco ka a sukila olonalavayi vina via pita kolosikola viavelapo. Ukanda umue wasapulo kofeka yo Estados Unidos, wa lombolola okuti, kovaso yoloneke olonalavayi vialua ka vika sukila oku lilongisa anyamo akuãla kolosikola viavelapo. Pole, vaka sukila lika oku pita kolosikola via pita pokati vina vi longisa ovoloño amue okuti va tambula ukanda wuvangi. Vialua pokati kolosikola viaco vi longisa uloño woku semũlula ovikuata, ndeci: olokomputador, alove ovava o volonjo, upange woku tata esinga, kuenda ovina vikuavo. Anga hẽ ovopange ava a sunguluka? Omanu vamue citava okuti ka va kapeleko ovopange aco. Pole, a pondola oku kuatisa vana va yongola oku tumbika otembo yalua kupange wa Yehova.—2 Va Tesalonike 3:8.
19. Upange upi u nena esanju komuenyo?
19 Embimbiliya li vetiya hati: “Akuenje, afeko, . . . Vosi [yene] sivayi onduko ya Yehova, momo onduko yaye oyo lika ya kemãla. Ulamba waye wa tulamẽla ongongo lilu.” (Osamo 148:12, 13) Voluali lulo oku litumbika kupange wa Yehova lutima wosi, oco lika ci nena esanju lialua. Kuenda esanju liaco, ka li sokisiwa lovina vikuavo via velapo voluali lulo. Embimbiliya li popia hati: “Esumũlũho lia Yehova li muisa ukuasi, hailio ka li vokiya . . . ohali.”—Olosapo 10:22.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Nda o yongola oku kũlĩha ovolandu akuavo atiamẽla ku vamanji vamue va velisapo upange wa Yehova okuti elilongiso lia velapo lisule, tanga Utala Wondavululi, 1 wa Kupemba wo 1982 kemẽla 3 toke 6. Kuenda 15 wa Mbalavipembe wo 1979, kemẽla 5 toke 10, o Despertai! 22 Yenyenye Linene yunyamo wo 1978, kemẽla 17. Kuenda o Despertai! 8 ya Kayovo, yunyamo wo 1975, kemẽla 3 toke 6.
b Tanga o Despertai! 8 yosãi ya Mbalavipembe yunyamo wo 1998 kemẽla 4 toke 6. Osapi yaco ya linga hati: “Em busca de segurança na vida.” Tangavo o Despertai! 8 yosãi ya Kupemba yunyamo wo 1989, kemẽla 12 toke 14.
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Catiamẽla kekalo liomuenyo, pi Akristão va tiamisila ekolelo liavo?
• Catiamẽla koku sokiya ekalo liomãla lio kovaso, ovitangi vipi olonjali via siata oku liyaka lavio?
• Poku konomuisa esilivilo lielilongiso liavelapo lovitangi viyililako, nye tu sukila oku linga?
• Nye olonjali vi sukila oku linga oco vi kuatise omãla vavo oku kuata ocimãho coku vumba Yehova lutima wosi?
[Okakasia kemẽla 31]
Elilongiso Lia Velapo li Kuete Esilivilo Lie?
Omanu valua va kasi oku tangela kolosikola viavelapo, va yongola oku sanga upange umue uwa okuti va fetiwa olombongo vialua. Asapulo olombiali a lekisa okuti, onepa yalua yomanu va tangela kolosikola viavelapo, va siata oku sanga lonjanga upange uwa. Anga hẽ, eci ci lomboloka okuti va siata oku sanga upange u va kuatisa komuenyo wavo? Kũlĩhĩsa ulandu wovikanda viasapulo.
Kofeka yo Estados Unidos kuli osikola yimue yavelapo yi tukuiwa hati, Harvard okuti, ya kemãla calua. Pole, ukanda umue wasapulo wa lombolola eci catiamẽla kosikola yaco, hati: ‘Oku tangela kosikola ya velapo, hacoko cecelela omunu oku sanga lonjanga upange uwa loku fetiwa olombongo vialua. Momo cilo, vacime covopange, ka va kũlĩhĩsa ovina vialua viatiamẽla kamalẽhe va yongola oku talavaya. Ukanda wuvangi citava okuti ukomõhisa cime caco. Pole, ocina ca velapo, oku kũlĩha upange omunu a tẽla oku linga.’
Ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: ‘Koloneke vilo kovopange va siata oku kisika ovoloño a velapo kolonalavayi okuti, kosimbu ci sule ndeci: Uloño woku linga olokonda, woku tanga ciwa, kuenda woku soneha komakina. Pole, ondonge ka yi sukila oku tangela kosikola ya velapo oco yi lilongise ovoloño aco. Momo ovina evi via siata oku longisiwa kolosikola via pita ño pokati.’
Ukanda ukuavo wa sapulo wa lombololavo hati: ‘Koloneke vilo olondonge via siata oku vetiyiwa oku lilongisila kolosikola viavelapo oco vi sange upange wa kemãla voluali. Cilo, olosikola vioku lilongisa ovoloño, via livokiya calua. Etendelo liava va tangelako lia livokiya vali enene okupisa kunyamo wo 1996 toke wo 2000. Pole, ovikanda viuvangi womanu vana va tangela kolosikola viavelapo, ka via siatele oku kuata esilivilo kovopange.’
Ukanda umue wasapulo wa lombololavo okuti: ‘Onepa yalua yomanu va pita anyamo akuãla oku lilongisa kolosikola viavelapo, ka va siatele oku sanga ovopange a sesamẽla elilongiso liavo.’
Omo liovolandu aco, cilo alongisi va kuete atatahãi atiamẽla kesilivilo lioku tangela kolosikola viavelapo. Ulume umue ukuasapulo wa lisiõsiõla hati: ‘Tu kasi oku longisa omanu onjila yĩvi.’ Pole, catiamẽla ku Suku Embimbiliya li popia hati: “Ame ndi Yehova Suku yove, hu longisa eci cu ku kuatisa, hu songuila vonjila ya ku sungulukila. Nda wa yevelile ovihandeleko viange, nda ombembua yove ya linga ndolui, kuenda esunga liove [nda lia linga ndakimba] okalunga.”—Isaya 48:17, 18.
[Elitalatu kemẽla 28]
Ovo va sia ovopange avo, kuenje va kuama Yesu