O Harmagedo Yika Nena Esanju Voluali
ONDAKA “Harmagedo,” yopiwa kelimi lio Heveru, yi lomboloka ‘Omunda yo Megido.’ Ondaka yaco, yi sangiwa kelivulu Liesituluilo 16:16, li popia hati: ‘Ovo vongoluiwila kocitumãlo ci tukuiwa hati: Harmagedo velimi lio Heveru.’ Velie vongoluiwila kocitumãlo co Harmagedo? Kuenda momo lie? Kelivulu Liesituluilo 16:14 tu tangako ndoco: ‘Olosoma violuali luosi, via liongoluila ovita vieteke linene lia Suku Tõlo.’ Olondaka evi vi votola apulilo akuavo ndeci: ‘Olosoma’ viaco vika lingila pi uyaki? Ocitangi cipi va kasi oku sokiya? Kuenda vika yaka lelie? Anga hẽ, vika linga uyaki lovota anene ndeci omanu va siata oku sima? Kuli hẽ omanu vaka puluka kuyaki wo Harmagedo? Tu konomuisi etambululo li sangiwa Vembimbiliya.
Anga hẽ Embimbiliya poku tukula ‘Omunda yo Megido’ ci lomboloka okuti o Harmagedo yika pitila komunda yaco yi kasi kofeka yo Kutakelo? Sio hakoko. Momo cilo omunda yaco ka yi kasiko vali. Pocitumãlo caco, pa siala lika elundu lieseke okuti oku lepa kualio kua soka akũi avali kolometulu konele yekungu limue. Handi vali, ‘olosoma viosi violuali’ ka ci tava okuti vi lingilako uyaki. Momo ocitumãlo caco citito. (Esituluilo 19:19) O Megido ya kala ocitumãlo cimue covoyaki a enda oku lingiwa kosimbu kolofeka vio kutundilo. Omo liaco, ondaka Harmagedo, yi lomboloka ocindekaise cuyaki woku yula ovanyali. Tanga pokakasia kemẽla 5, losapi ya linga hati: “Megido, Ondaka Yocindekaise.”
O Harmageo, ka yi lomboloka uyaki wolofeka violuali luosi. Momo elivulu Liesituluilo 16:14, li popia hati: ‘Olosoma violuali luosi vika li kuata omunga oco vi yake leteke linene lia Suku Tõlo.’ Ocitumasuku ca Yeremiya ci popiavo hati, ‘ava vaka pondiwa la Yehova, ovivimbi viaco vika sangiwa kolonepa viosi violuali.’ (Yeremiya 25:33) Omo liaco, uyaki wo Harmagedo, ka uka lingiwa lomanu kocitumãlo cimue ci kasi kolofeka vio Kutundilo. Pole, u lomboloka uyaki wa Yehova kuenda uka pita voluali luosi.
Elivulu Liesituluilo 16:16, li tukula o Harmagedo okuti, ocitumãlo. Olonjanja vimue, Embimbiliya poku tukula ondaka ocitumalo, ci lomboloka ocitangi cimue. Omo liaco, olofeka viosi violuali, vika likuata omunga loku ñualelapo Yehova. (Esituluilo 12:6, 14) Keteke lio Harmagedo olosoma viosi vio kilu lieve, vika likuata omunga oco vi liyake “lolohoka viokilu” vika songuiwa la Yesu Kristu “Soma yolosoma haeye Ñala yoloñala.”—Esituluilo 19:14, 16.
Omanu vamue va siata oku popia hati, o Harmagedo yi lomboloka uyaki umue wovota anene uka lingiwa lolombiali violuali. Vakuavo hati, yi lomboloka ocilunga cimue cika pita voluali okuti, ekumbi lika kupukila vongongo. Anga hẽ ovisimĩlo viaco viocili? Yehova ukuacisola oka ecelela hẽ okuti omanu vosi kilu lieve va kunduiwa kumue lolonjo viavo, kuenda oluali? Sio kaka ecelela. Embimbiliya li popia okuti, Yehova ‘ka lulikile oluali oco lu kale upolokoso. Pole, wa lu lulika, oco mu kale omanu.’ (Isaya 45:18; Osamo 96:10) Keteke lio Harmagedo, Yehova kaka kundula oluali. Eye oka kundula lika omanu vana va kasi oku ‘nyõla ilu lieve.’—Esituluilo 11:18.
O Harmagedo yi Keya Otembo Yipi?
Vokuenda kuanyamo, omanu va siata oku li pula hati: Otembo yipi o Harmagedo yi keya? Nda tua konomuisa elivulu Liesituluilo kuenda olonepa vikuavo Viembimbiliya, tu kuata elomboloko liatiamẽla kotembo yuyaki waco. Elivulu Liesituluilo 16:15 litiamisilavo ondaka yaco koku tukuluka kua Yesu okuti, iya ndocimunu. Yesu wa tukulavo ondaka yaco eci a lombolola oku iya kuaye oco a nyole oluali lulo.—Mateo 24:43, 44; 1 Va Tesalonike 5:2.
Oku tẽlisiwa kuovitumasuku Viembimbiliya ku lekisa okuti, oloneke via sulako via fetika kunyamo wo 1914.a Noke, ku keya otembo yina Yesu a tukula hati, ‘yohali ya piãla.’ Embimbiliya ka li tukula etendelo lianyamo aka pita vokuenda kuotembo yaco. Pole, li lombolola okuti, ohali yaco yika pitahãla ovitangi viosi via siata oku pita voluali. Ohali yaco yika pua lika keteke lio Harmagedo.—Mateo 24:21, 29.
Omo okuti o Harmagedo, yi lomboloka ‘uyaki weteke linene lia Suku Tõlo,’ lomue o tẽla oku u tateka. Yehova wa sokiya ale ‘otembo’ yoku fetika uyaki waco. Otembo yaco ‘ka yi cilua.’—Havakuki 2:3.
Yehova Oka Linga Uyaki Wesunga
Momo lie Yehova aka lingila uyaki? O Harmagedo yi tiamisiwila kocituwa cimue ca Yehova okuti, esunga. Embimbiliya li popia hati: “Yehova o sole esunga.” (Osamo 37:28) Eye o lete evĩho lia siata oku lingiwa voluali vokuenda kuanyamo a lua. Ekalo liaco lia siata oku u sumuisa. Omo liaco, wa nõla Omõlaye oco a linge uyaki woku kundula evĩho li kasi voluali lulo.
Yehova oka linga uyaki wesunga. Eye, oka kundula lika olondingaĩvi kuenda oka popela vakuesunga. (Mateo 24:40, 41; Esituluilo 7:9, 10, 13, 14) Yehova eye lika o kuete omoko yoku viala ovina a lulika.—Esituluilo 4:11.
Ovimalẽho vipi Yehova aka kundula lavio ovanyali vaye? Etu ka tua vi kũlĩhĩle. Pole, tua kũlĩha okuti, Yehova o kuete epondolo lioku kundula olondingaĩvi viosi voluali. (Yovi 38:22, 23; Sofoniya 1:15-18) Omo liaco, omanu vaye ka vaka kuata onepa kuyaki waco. Elivulu Liesituluilo kocipama cekũi lecea, li lekisa okuti, Yesu kumue lolohoka viaye viokilu, ovo lika vaka kuata onepa kuyaki waco. Lomue pokati komanu va Yehova palo posi, oka kuata onepa kuyaki waco.—2 Asapulo 20:15, 17.
Suku Eca Elungulo Komanu Vosi
Nye ci popiwa catiamẽla komanu vaka puluka ko Harmagedo? Lomue o sesamẽla oku fa vuyaki waco. Upostolo Petulu wa popia hati: “[Yehova] ka yongola okuti umue o nyõleha, puãi o yongola okuti vosi va likekembela akandu avo.” (2 Petulu 3:9) Paulu wa popiavo hati: ‘Yehova o yongola okuti omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wocili oco va popeliwe.’—1 Timoteo 2:4.
Osimbu handi esulilo ka lieyile, Yehova o kasi oku ecelela okuti, “olondaka viwa viusoma,” vi kundiwa komanu vakualimi osi. Omanu vo kolofeka viosi, va kasi oku lunguiwa oco va puluke ko Harmagedo. (Mateo 24:14; Osamo 37:34; Va Filipoi 2:12) Vana va tava kolondaka viwa, vaka puluka. Kuenje, vaka kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi. (Esekiele 18:23, 32; Sofoniya 2:3; Va Roma 10:13) Eli olio ekalo liwa tu lavoka ku Suku ukuacisola.—1 Yoano 4:8.
Suku Ukuacisola o Pondola hẽ Oku Yaka?
Omanu valua va siata oku lipula esunga lieci Yehova ukuacisola aka lingila uyaki woku nyõla omanu valua. Ekalo lioluali, li sokisiwa lonjo yimue yi kuete olohiso. Oco muelianjo a teyuile uhayele wepata liaye, o sukila oku ponda olohiso viosi vi kasimo.
Cimuamue haco catiamẽla ku Yehova. Eye oka nena o Harmagedo omo liohenda a kuetele omanu vaye. Yehova oka pongolola oluali oco lu linge luokaliye okuti mu kala omanu va lipua. Kuenda vaka tungamo lombembua okuti “lomue o va lingisa usumba.” (Mika 4:3, 4; Esituluilo 21:4) Kuli omanu valua okuti va siata oku nyõla ombembua lekalo liwa lia vakuavo. Nye cika pita lavo? Yehova oka va nyola omo liocisola a kuetele vakuesunga.—2 Va Tesalonike 1:8, 9; Esituluilo 21:8.
Koloneke vilo uviali ũvi womanu kuenda olonepele violofeka, via siata oku nena olofa vialua voluali. (Ukundi 8:9) Olombiali, ka via siatele oku tava Kusoma wa tumbikiwa la Suku, omo lioku sanda ekemãlo. Handi vali, ka kuli uvangi u lekisa okuti olombiali vika pongolola ovisimĩlo viavo oco vi tave kuviali wa Yehova la Kristu. (Osamo 2:1-9) Olombiali viaco viosi vika kunduiwa. Kuenje, kuka kala lika uviali wesunga wa Yehova la Kristu. (Daniele 2:44) Omo liaco, o Harmagedo, yika tetulula ocitangi comoko ya Yehova yoku viala omanu.
O Harmagedo, yika nena esanju komanu vakuavitima via sunguluka. Cilo, oluali lueyuka ovitangi via lua. Pole, uviali wa Yehova uka eca komanu ovina viosi va sukila. Lekuatiso Liusoma waye, omanu vaka kuata ombembua kuenda ekalo liwa. Nda Suku ka nolelepo onjila yoku malako ekalo lĩvi, omanu vaka kala ndati? Nda ka cilingile, evĩho, ungangala, kuenda ovoyaki, aka amamako oku nena ohali komanu. Omo liaco, uyaki wo Harmagedo uka malako ovina viosi vĩvi kuenda uka nena ekalo liwa komanu.—Luka 18:7, 8; 2 Petulu 3:13.
Uyaki wa Yehova Uka Mãlako Ovoyaki Osi
O Harmagedo, yika malako ovoyaki osi ana olombiali via siata oku seteka oku imula. Vosi yetu tu lavoka otembo eci ovoyaki aco aka puako. Momo, olombiali ka vi tẽla oku mãlako ovoyaki. Ekambo liavo liepondolo lioku malako ovoyaki, lieca uvangi wolondaka via Yeremiya wa popia hati: “A Yehova, ndi ci okuti, okuenda kuomunu ka ku kasi povaka aye muẽle. Omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.” (Yeremiya 10:23) Catiamẽla kolohuminyo via Yehova, Embimbiliya li popia hati: ‘Eye oka imula ovita toke kolonepa viosi violuali. O teya ohonji. O teta pokati onjelia. O yoka akãlu vondalu.’—Osamo 46:8, 9.
Olofeka via siata oku liyaka pokati kuenda oku nyõla ovina vi kasi kilu lieve. Pole, keteke lio Harmagedo, Yehova oka lundula vosi va kasi oku koka ovoyaki. (Esituluilo 11:18) Uyaki waco uka tẽlisa elavoko liwa liomanu va sumbila Suku. Kuenda uka kemãlisa omoko ya Yehova yoku viala ovina viosi a lulika.
Omanu vosi va kolela Yehova, ka va kuete usumba lo Harmagedo. Momo yika va nenela esanju lia piãla. Uyaki waco uka malako evĩho liosi voluali kuenda ka kuka kala vali olondingaĩvi. Lekuatiso Liusoma wa Mesiya, kuka kala oluali luokaliye luesunga. (Isaya 11:4, 5) Omo liaco, o Harmagedo ka yi lomboloka ocilunga cimue cika nyola ilu lieve. Pole, yi lomboloka efetikilo liesanju komanu vana va lavoka oku kala voluali luokaliye.—Osamo 37:29.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Tanga elivulu Ukũlĩhĩso Utuala Komuenyo Ko Pui, kocipama 11. Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 7]
O Harmagedo, yika nena esanju komanu
[Elitalatu kemẽla 7]
Omanu voluali luosi va kasi oku tambula elungulo oco vaka puluke ko Harmagedo
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 5]
MEGIDO, ONDAKA YOCINDEKAISE
Kosimbu, olupale luo Megido lua kala pocitumãlo cimue ciwa kutakelo Wocimbota co Yesirele konano yo Isareli. Vocimbota caco, mua enda oku ima ovikulia vialua. Kuenda mua kala onjila yomanu vakualomĩlu kuenda yolohoka viasualali. Omo liaco, o Megido yeya oku linga ocitumãlo covoyaki alua. Ulongisi umue o tukuiwa hati Graham, Davies, wa popia hati: ‘Omanu vakualomĩlu kuenda vana va tunda kolofeka vikuavo, ca va lelukilile calua oku iñila volupale luo Megido. Kuenda, lua kemãlele calua omo liolomĩlu. Omo liaco, olosoma via enda oku liyakela pocitumãlo caco oco va ci tambule.’
Ulandu wolupale luo Megido, wa fetika kosimbu eci soma Tutmés, una wa vialele Kegito a lundula olosoma vio ko Kanana. Ovoyaki aco, a pita otembo yalua toke kunyamo wo 1918 eci Edmund allenby a lundula olohoka vio ko Turkia. Ko Megido oko Yehova a kuatisila Baraka una wa kala Onganji ya va Isareli. Kuenje, wa ponda Yavini soma yo Kanana. (Olonganji 4:12-24; 5:19, 20) Handi vali, konẽle yocitumãlo caco, oko Gideone una wa kalavo Onganji a yulila va Midiane. (Olonganji 7:1-22) Kuenda oko va pondelavo Soma Ahasiya la Yosiya.—2 Olosoma 9:27; 23:29, 30.
Omo liaco, ca sunguluka oku sokisa o Harmagedo locimbota co ko Megido. Momo ca kala ocitumãlo covoyaki alua. Kuenje, ca linga ocindekaise cuyaki wa Yehova woku yula ovanyali vaye.
[Ono Yelitalatu kemẽla 5]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.