Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Lia Ester
ULUME umue wa kuatele ovisimĩlo vioku ponda va Yudea veteke limosi, vana va tunda ko India oku enda ko Etiopia. Eye wa simĩle okuti, onjongole yaye yi tẽlisiwa. Pole, ka ivalukile okuti Suku yokilu o pondola oku yovola omanu vaye. Elivulu lia Ester li lombolola ulandu woku yovuiwa kua va Yudea kovitangi.
Elivulu lia Ester lia sonehiwa la Mordekai ulume umue u Yudea. Olio li lombolola ulandu wa pita vokuenda kueci ci soka 18 kanyamo kotembo yuviali wa Soma Ahasuero. Ulandu waco u lekisa ndomo Yehova a yovola omanu vaye kovanyali ndaño okuti, omanu vaco va lisanduilile kolonepa viosi viofeka. Koloneke vilo, ulandu waco u pamisa ekolelo liomanu va Yehova vana va kasi oku linga upange waye kueci ci soka 235 kolofeka. Velivulu lia Ester mu sangiwavo ulandu wongangu tu sukila oku kuama kuenda ongangu tu sukila oku yuvula. Momo, ‘ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, kuenda yi kuete unene.’—Va Heveru 4:12.
NASOMA WA TATEKA OVITANGI
Kunyamo wo 493 eci Soma Ahasuero a tẽlisa anyamo atatu komangu yusoma, wa linga ocipito cimue cinene. Nasoma wa liposuisa, pole, soma ka solele ovituwa viaye. Kuenje wa nyõla omangu yaye yunasoma. Ufeko umue u Yudea o tukuiwa hati, Hadasa wa noliwa pokati kafeko vosi va posoka vofeka oco a piñainye pomangu yaye. Loku kuama onumbi yepalume liaye Mordekai, wa pongolola onduko yaye yu Yudea. Kuenje wa lukiwa onduko yoko Persia okuti, Ester.
Vokuenda kuotembo ulume umue ukuepela o tukuiwa hati, Hamana wa linga epalanga liatete vofeka. Eye wa temẽlele Mordekai omo lioku likala oku u ‘kekamẽla oco o fendele.’ Kuenje wa sokiyile oku kundula omanu vosi va Yudea vatiamẽlele Kuviali wa va Persia. (Ester 3:2) Noke wa vetiya soma Ahasuero oku tava kovisimĩlo viaco oco a tẽlise ocipango caye. Mordekai “wa wala ikelei loku lisieketa etiko.” (Ester 4:1) Ester wa sukilile oku tateka ovitangi viaco. Eye wa laleka soma lepalanga liaye liatete oco va kale kocipito cimue a sokiyile. Eci va tava kelaleko liaco, Ester wa va pinga oco va kale vali kocipito ceteke likuavo. Hamana wa sanjukilile elaleko liaco. Pole, wa temelele calua Mordekai omo lioku likala oku u kekamẽla. Omo liaco, wa sokiya oku u pondela pocipito caco.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:3-5—Anga hẽ ocipito ca lingiwa ndeti ca pita ocita lakũi ecelãla koloneke? Embimbiliya ka li lombolola okuti, ocipito caco ca pita otembo eyi. Olio, li lombolola okuti, soma wa lekisa ukuasi waye lulamba kapalanga vakuavo vokuenda kueci ci soka 180 koloneke. Citava okuti, soma wa kuata otembo yalua yoku lekisa ukuasi lulamba waye kakombe vana va kemãla oco va komohe. Kuenje, akombe nda va kuatavo epuluvi lioku kũlĩha okuti, eye o kuete unene woku tẽlisa ovisimĩlo viaye. Pole, ocinimbu catatu leci catãlo, via tukula lika oloneke epanduvali viocipito ca lingiwa kesulilo lioloneke akũi ecelãlã.
1:8—Olondaka viokuti, ‘lomue wa tateka ukuavo okunyua ndomo ca lekisiwile vocihandeleko ca soma,’ vi lomboloka nye? Soma Ahasuero wa ecele elianjo limue lia litepele locituwa ca va Persia catiamẽla konjongo yoku nyua povipito. Elivulu limue lia lombolola okuti, ‘ovo va sukilile okunyua eci ca soka lonjongo yavo.’
1:10-12—Momo lie Nasoma Wasiti ka tavelele oku enda ku soma? Elivulu limue lia lomboloka okuti, Wasiti ka tavele oku enda ku soma omo lioku yuvula ‘oku likutisa osõi kovaso yakombe va soma vana va kolua.’ Handi vali, citava okuti, nasoma Wasiti wa kala ukuesino. Embimbiliya ka li lombolola esunga lieci Wasiti ka tavelele oku enda ku soma. Pole, ovolandu a lekisa okuti kotembo yaco, epokolo liakãi kalume vavo lia kuatele esilivilo liocili. Omo liaco, ongangu yĩvi ya Nasoma Wasiti, nda ya vetiya akãi vosi volupale luo Persia oku sinila alume vavo.
2:14-17—Anga hẽ Ester wa lipekelele la soma? Sio ka lipekelele laye. Ulandu u lekisa okuti, komẽle akãi vana valale la soma, va tualiwa konjo yavali la ‘enuku ya Soma, ukuakulava akãi vaye.’ Kuenje, ukãi wosi wa lale la soma, o linga ukãi waye. Pole, Ester noke yoku tunda kelombe, ka tualiwile konjo yakãi va soma. Eci Ester a tualiwa ku soma Ahasuero, eye ‘wo sola calua okuti akãi vakuavo ci sule. Kuenda wo sanjukila calua okuti afeko vakuavo ci sule.’ (Ester 2:17) Ester wa soliwa ndati la soma Ahasuero loku sanga ohenda kokuaye? Eye wa soliwa ndeci a soliwile lomanu vakuavo. Embimbiliya li lombolola okuti, ‘Hegai wa sanjukila ufeko waco kuenje wo linga ohenda.’ (Ester 2:8, 9) Hegai wo linga ohenda omo liovina a mola kokuaye ndeci: eposo liaye kuenda ovituwa viwa. Omo liaco, “omanu vosi va mola Ester, vo sanjukila.” (Ester 2:15) Cimuamue haico ca pita la soma Ahasuero. Ovina a mola ku Ester, vio komõhisa calua. Kuenje wo sola.
3:2; 5:9—Momo lie Mordekai ka tavelele oku kekamẽla Hamana oco o fendele? Kotembo ya va Isareli oku lekisa esumbilo ale oku kekamẽla omunu umue o kasi pomangu yavelapo, ka ca kaile ekandu. Pole, vocitangi coku kekamẽla Hamana mua kongelele ovina vialua. Hamana wa kala u Agagi, ukuepata lia va Amaleke, vana Yehova a likuminyile oku kundula. (Esinumuĩlo 25:19) Mordekai oku kekamẽla Hamana ci lomboloka oku tomba Yehova. Omo liaco, eye wa likala oku lekisa okuti, u Yudea.—Ester 3:3, 4.
Ceci tu Lilongisilako:
2:10, 20; 4:12-16. Ester wa kuama olonumbi kuenda elungulo liomunu umue wa loñoloha kupange wa Yehova. Etu tu sukilavo oku ‘pokola kakulu vekongelo loku linga eci va tuma.’—Va Heveru 13:17.
2:11; 4:5. Ka tuka ‘sokololi lika ovina vietu muẽle. Pole, tu sokololivo ovina via vakuetu.’—Va Filipoi 2:4.
2:15. Ester wa lekisa esunguluko loku likandangiya. Momo ka pingile ku Hegai ulu ukuavo luwalo wa fina woku liposuisa. Eye wa “posuisa omunu wovutima luwalo ka u pongoloka wespiritu, haiwo wusima kuenda wumbombe.” Kuenje wa sanga ohenda kovaso a soma.—1 Petulu 3:4.
2:21-23. Ester la Mordekai, va tu sila ongangu yiwa yoku ‘pokola kolombiali.’—Va Roma 13:1.
3:4. Olonjanja vimue tu sukila oku limbika usitue wetu ndeci Ester a linga. Pole, eci tu liyaka locitangi coku teyuila uviali wa Yehova lekolelo lietu, ka tu sukila oku kuata usumba woku kũlĩhĩwa okuti, Tulombangi via Yehova.
4:3. Eci tu liyaka lovitangi, tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a tu pamise loku tu ĩha olondunge.
4:6-8. Mordekai wa sandiliya onjila ya sunguluka yoku liteyuila kungangala wa Hamana.—Va Filipoi 1:7.
4:14. Tu sukila oku kuama ongangu ya Mordekai yoku lekisa ekolelo ku Yehova.
4:16. Ester omo lioku kolela ku Yehova wa pandikisa loku lekisa utõi poku liyaka locitangi cimue nda cotuala kolofa. Omo liaco, tu sukilavo oku kolela ku Yehova okuti, ka tu likolela etu muẽle.
5:6-8. Ester poku sanda oku taviwa la Soma Ahasuero, wo laleka kocipito cavali. Kuenje wa lekisa ovituwa via sunguluka. Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yaye.—Olosapo 14:15.
OVITANGI VIA LIVOKIYA
Vokuenda kuotembo ekalo lia ñualapo. Hamana epalanga liatete vofeka, wa valeliwa kuti una a pongiyilile Mordekai. Nye ci popiwa catiamẽla kovisimĩlo vioku ponda va Yudea? Ocitangi caco ca ñualapo.
Ester lutõi wocili, wa vangula onjanja yavali. Eye loku kapa omuenyo waye kohele, wa enda ku soma. Kuenje wa sandiliya onjila yoku pinga kokuaye oco a yuvule ovisimĩlo via Hamana vioku ponda va Yudea. Soma Ahasuero wa kũlĩhĩle eci a sukilile oku linga. Omo liaco, eci eteke lioku ponda va Yudea lia pitĩla, ovo havoko va pondiwa. Pole, kua pondiwa vana va yonguile oku va ponda. Noke Mordekai wa handeleka okuti, Ocipito coku ivaluka eyovo lia va Yudea ci lingiwa unyamo lunyamo. Omo okuti, Mordekai eye wa kala omunu wavali vofeka, ‘wa sandiliya oku linga eci ciwa komanu vaye. Kuenje wa popia lombembua lepata liaye liosi.’—Ester 10:3.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
7:4—Oku pondiwa kua va Yudea nda kua nena ndati epese ku soma? Ester poku lombolola ku soma ovisimĩlo via Hamana vioku landisa va Yudea kupika, wa tukulavo epese a pondola oku kuata nda omanu vaco va pondiwa. Hamana wa likuminyile oku eca ku soma ci soka 10.000 kolosiekele viopalata nda wa landisa va Yudea. Ocili okuti, olombongo viaco ka vi sokisiwa lukuasi wa soma. Pole, nda omanu vaco va pondiwile, soma nda wa pita lepese lialua. Handi vali, eye nda wa peselavo ukãi waye nasoma.
7:8—Momo lie asongui velombe va sitikila ocipala ca Hamana? Hamana vo sitikile kocipala omo liosõi ale oku lekisa okuti, o laika oku pondiwa. Elivulu limue lia lombolola okuti, ‘kosimbu omanu vosi va tualiwa kolofa, va enda oku va sitika kovipala.’
8:17—Ndamupi ‘omanu valua va kala vofeka va litukula hati, va Yudea’? Omanu valua va Persia va linga olomongoloke via va Yudea. Kuenje va sima okuti, ondaka ya soma ya kala ocindekaise cekuatiso Yehova a eca ku va Yudea. Onumbi yaco yi kasivo oku tẽlisa ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Sakariya ci popia hati: “Koloneke viaco alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi. Va kuata konanga yu Yuda umosi, vati, Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.”—Sakariya 8:23.
9:10, 15, 16—Momo lie va Yudea ka va tavelele oku pokola kocihandeleko coku punda ovanyali vavo? Oku likala kuavo oku punda ovanyali kua lekisa okuti, va kuata lika onjongole yoku teyuila omuenyo wavo. Ovo ka va kuatele onjongole yoku sanda ovokuasi.
Ceci tu li Longisilako:
6:6-10. “Kovaso yepela ku iya oku nyolẽha, kovaso yutima unene ku iya oku kupuka.”—Olosapo 16:18.
7:3, 4. Anga hẽ tua siata oku lilekisa okuti, Tulombangi via Yehova ndaño okuti, poku cilinga ci nena elambalalo?
8:3-6. Eci tu lambalaliwa lovanyali vetu, tu sukila oku sanda ekuatiso kolombiali.
8:5. Ester lutate walua ka lomboluile ku soma ovitangi a pondola oku kuata nda wa tava oku ponda va Yudea. Cimuamue haico tu sukila oku linga poku eca uvangi kolombiali. Tu sukila oku vangula lutate.
9:22. Tu sukila oku ivaluka olosuke vi kasi pokati ketu.—Va Galatia 2:10.
Yehova Oka Nena ‘Epopelo Leyovo’
Mordekai wa kuatisa koku tẽlisa ocipango ca Yehova poku kuatisa Ester oco a kale nasoma. Va Yudea eci omuenyo wavo wa kala kohele, va pinga lonjanga ekuatiso. Nasoma wa laleka soma kuenje wa kuatisiwa vepuluvi liaco. Vuteke waco, soma ka pekelele. Elivulu lia Ester, li lombolola ovilinga vi komõhisa via Yehova vioku kuatisa omanu vaye.
Ulandu u sangiwa velivulu lia Ester, u pamisa ekolelo lietu ‘kotembo yilo ya sulako.’ (Daniele 12:4) ‘Koloneke via sulako,’ Satana Eliapu okuti eye Goge vofeka ya Magoge, oka katukila omanu va Yehova. Eye oka kuata ovisimĩlo vioku va kundula. Pole, Yehova oka nena ‘epopelo leyovo’ ndeci a linga koloneke via Ester.—Esekiele 38:16-23; Ester 4:14.
[Elitalatu kemẽla 6]
Ester la Mordekai, veya kelombe lia soma Ahasuero