Olonumbi vi Kuatisa Olohueli Oku Sapela
CITAVA okuti, eteke limue noke yoku vangula ondaka yimue lukãi wove ale lulume wove, wa livela. Kuenje wa popia hati: ‘Nye nda popela ondaka eyi? Sia lomboluile ciwa ovisimĩlo viange.’ Oco omunu a sapele ciwa lukuanjo yaye, o sukila oku kuata uloño woku vangula. Ndeci ca siata lovoloño osi, omanu vamue va loñoloha lonjanga koku linga upange umue. Vakuavo va sukila oku pita otembo yalua. Pamue ove osima okuti, ku kuete esilivilo pokati ka vakuene. Pole, o pondola oku lilongisa uloño woku pitiya lesunguluko ovisimĩlo viove ku vakuene.
Olonjanja vimue, omanu poku tetulula ovitangi viavo violohuela, va siata oku kuama ovituwa viopocitumãlo. Ulume pamue vo sapuila hati: ‘Nda o yongola oku sumbiwa, yuvula oku vangula calua.’ Alume vana va vangula calua pamue va tendiwa okuti, olohembi. Ocili okuti, Embimbiliya li popia hati: “Omunu lomunu a kale lutima woku yevelela, a livale koku popia.” (Tiago 1:19) Elungulo eli li tiamisiwila komanu vosi, ci kale alume ale akãi. Momo li lekisa okuti, voku sapela ka mua kongelele lika oku vangula. Omanu vavali citava okuti va vangula vokuenda kuotembo yimue. Pole, ci lomboloka nye nda ka va liyevelela pokati? Ci lomboloka okuti, pokati kavo pali ovitangi. Ndomo ca lekisiwa vocinimbu eci Cembimbiliya, oku liyevelela pokati, owo uloño woku sapela.
Oku Limbuka Ovisimĩlo Viomunu
Kolofeka vimue, kuli ocituwa cokuti, akãi ka va kuete omoko yoku situlula ovisimĩlo viavo. Kuenda alume ka va kuete ocituwa coku sapela lepata liavo. Kuenje olohueli ka via kũlĩhĩle eci ci kasi vutima wukuavo. Omo liovituwa viaco, akãi vamue va siata oku kuata uloño woku kũlĩhĩsa ovisimĩlo viulume waye loku kũlĩha eci a yongola kuenda oku ci tẽlisa. Kuenje pokati kavo ka pali ocituwa coku sapela. Olonjanja vimue, umue pokati kavo, eye lika o kuete uloño woku limbuka eci ukuavo a sukila. Ukãi citava okuti, pamue o kuata uloño woku kũlĩha ovisimĩlo viulume waye kuenda eci a sukila. Pole, ulume ka kuata uloño woku limbuka eci ci kasi vutima wukãi waye.
Kolofeka vikuavo, alume va tẽla oku limbuka eci ukãi a sukila, kuenje va ci tẽlisa. Pole, ndaño okuti va kuete uloño waco, oku sapela ku pondola oku va kuatisa calua.
Oku Sapela ku Kuete Esilivilo Volohuela
Oku sapela, ku imula atatahãi lovisimĩlo vĩvi. Otembo yimue eci epata lia Ruvene leli lia Gade kuenda lia Manase va kala konano Yolui Yordão, ‘va tungile utala unene’ konele yolui luaco. Apata akuavo a kala kombuelo, ka va kuatele elomboloko liaco. Ovo va simĩle okuti, vamanjavo va kala oku fendela olosuku viesanda. Omo liaco, vangiliya olohoka viasualali oco va liyake la vamanjavo. Osimbu handi ka va fetikile uyaki, va tuma olomunga kokuavo oco va konomuise ocitangi caco. Ovo va kuamẽle onjila yimue ya sunguluka. Momo eci va pitila, va limbuka okuti, utala waco, ka wa kaile woku lumbila ovilumba vioku yoka. Pole, va u tungila omo lioku sima okuti, eteke limue apata akuavo vaka va sapuila hati, ene “lacimue vu likuetele la Yehova.” Kuenje utala waco wa kala ondimbukiso yokuti, ovo va kalavo afendeli va Yehova. (Yehosua 22:10-29) Noke va tukula utala waco hati, utala Wuvangi. Momo kokuavo wa kala uvangi wokuti, Yehova eye Suku yocili.—Yehosua 22:34.
Ovina va lombolola, via kuatisa apata ana a yonguile oku linga uyaki lapata avali a kala kesinya liolui. Ocili okuti, oku sapela, kua kuatisa oku yuvula ovitangi. Vokuenda kuotembo eci va Isareli va lueyela Yehova, eye wa va sapuila okuti, o vangula lavo lumbombe. (Hosea 2:14) Eyi oyo ongangu olohueli vi sukila oku kuama koloneke vilo. Olohueli vi sukila oku kuata uloño woku sapela, oco vi kũlĩhe eci ci kasi vutima wukuanjo yavo. Ca sunguluka oku kuama onjila eyi, ca piãla enene eci va liyaka lovitangi. Ulume umue ukuavikanda viasapulo kofeka yo Estados Unidos o tukuiwa hati Pattie Mihalik, wa popia hati: ‘Oku vangula kua leluka. Pole, olondaka citava okuti, vi nena ovitangi. Omanu valua ka va kuete utõi woku vangula eci ci kasi vutima wavo. Pole, onima yaco ovitangi.’
Kuata Uloño Woku Sapela
Omanu vamue va siata oku popia hati: ‘Olohuela vietu via fetika oku tatayala tunde eci tua kuela.’ Ovo va sima okuti, noke yolohuela ka va pondola vali oku mioñolola uloño wavo woku sapela. Sokolola ocituwa cokolofeka vina okuti, olonjali ovio vi sandela omõlavo u a sesamẽla oku kuela. Valua pokati kolohueli viaco, va siata oku kuata ocituwa coku sapela.
Olohueli vimue kofeka yo Kutundilo, via kuela lekuatiso liepata. Olonjali viulume via tumĩle upika wavo oku sanda ondombua yomõlavo. Tunde kotembo yavo toke cilo, papita ale ci soka 4.000 kanyamo. Olohueli viaco via kuatele uloño woku sapela lesumbilo. Ulume waco o tukuiwa hati, Isake. Eye wa ñualẽhela lupika waco vusenge okuti wambata ufeko. Noke, ‘upika wa sapuila Isake ovina viosi a linga.’ Embimbiliya liamisako hati: “[Noke] Isake wa tuala Rebeka kombalaka, yu wo kuela kuenje Rebeka wa linga ukãi waye. Isake wo sola.”—Efetikilo 24:62-67.
Ocili okuti, Isake tete wa yevelela ulandu watiamẽla ku Rebeka, kuenje noke wo kuela. Upika una va tumile kepata liufeko, wa koleliwile calua. Momo wa kalavo ufendeli wa Yehova Suku ya Isake. Kuenje, Isake wa kuatele esunga lioku kolela kokuaye. Omo liaco, Isake wa lekisile ocisola kukãi waye Rebeka.
Anga hẽ Isake la Rebeka va kuatele ocituwa coku sapela? Eci omõlavo Esau a kuela afeko vavali va Hiti, vonjo yavo mua pitile ovitangi. Rebeka wa vangula la Isake hati: ‘Omuenyo wange wa ñuma omo ñasi lakãi vaco va Hiti. Nda Yakoba o kuelavo ukãi u Hiti omuenyo wange u sumũlũha ndati?’ (Efetikilo 26:34; 27:46) Rebeka wa lekisa esunguluko poku situlula eci ci kasi vutima waye.
Isake wa sapuila Yakoba manji a Esau, oco a yuvule oku kuela afeko voko Kanana. (Efetikilo 28:1, 2) Rebeka, wa lekisavo ocisimĩlo caye. Ovo va enda oku sapela catiamẽla kovitangi viepata liavo. Kuenje va sia ongangu yiwa kolohueli violoneke vilo. Nye va sukila oku linga nda pokati kolohueli pali olonamalãla?
Ceci Olohueli Viliyaka Locitangi Coku Lipatãla
Nda ove lukuanjo yove u kasi oku lipatãla ondaka yimue, yuvula oku popia ondaka yĩvi. Nda wa popia ondaka yĩvi, ci lomboloka okuti, kua sanjukile. Kuenda o yongola okuti, ukuene o sumuavo. Momo citava okuti, pamue ukuene ka kuete elomboloko lieci ci kasi vutima wove kuenda eci oyongola.
Ene ulohueli, u sukila oku kuata ocituwa coku sapela. Pole, nda pokati kene pali ocitangi, ka ca lelukile oku sunguluka. Avirahama la Sara va liyakelevo lovitangi. Omo okuti Sara wa kala osĩsu, wa kuama ocituwa co kotembo yavo. Eye wa eca Hagare ku Avirahama oco o citile omõla. Kuenje, Hagare wa cita omõla va luka hati, Isameli. Pole, noke Sara wa minavo kuenje wa cita Isake. Eci Isake vo sumũla, Sara wa limbuka okuti Isameli wa fetika oku yola epembe omõlaye. Omo liaco, wa popia la Avirahama oco a tundise Hagare konjo yavo kumue lomõlaye. Ocili okuti, Sara wa situlula ovisimĩlo viaye lesunguluko. Pole, Avirahama ka solele ondaka yaco.
Ocitangi caco va ci tetulula ndati? Embimbiliya li popia hati: “Suku . . . wa popia la Avirahama hati: Ka ci ka ku puiye ño ndaño o sole omõlaco, kuenje o sole ukama wove. Cosi ca popia love Sara tava ño kondaka yaye. Momo, ku Isake ku tukuiwila ombuto yove.” Avirahama wa kuama olonumbi via Yehova, kuenje va tetulula ocitangi caco.—Efetikilo 16:1-4; 21:1-14.
Citava okuti ove o popia ndoco: ‘Nda tua yevele ondaka ya Suku, nda ca leluka oku lisunguluisa.’ Ondaka eyi yi tu kuatisa oku kũlĩha onumbi yikuavo yoku potolola ocitangi coku lipatãla pokati kolohueli. Citava okuti olohueli vi yeva ondaka ya Suku. Oco hẽ, ondaka yaco va yi yeva ndati? Va pondola oku cilinga poku tangela kumosi Embimbiliya kuenda oku pokola kueci va lilongisa.—1 Va Tesalonike 2:13.
Manji umue ukãi okuti wa loñoloha kespiritu wa popia hati: ‘Olonjanja vimue vamanji akãi veya kokuange oku sanda olonumbi vioku tetulula ovitangi viavo violohuela. Kuenje nda siata oku va pula nda va sole oku tangela kumosi Embimbiliya lalume vavo. Valua pokati kavo, va kuete ovitangi volohuela omo okuti, ka va siatele oku tangela kumosi Embimbiliya.’ (Tito 2:3-5) Etu tu pondolavo oku kuama olonumbi via manji wa tukuiwa ndeti. Omo liaco, tangeli kumosi Embimbiliya. Nda wa ci lingi, Ondaka ya Suku yika ku songuili kovina viosi u linga. (Isaya 30:21) Pole, kuka tende Embimbiliya ndombueti yoku songuila ulume wove ale ukãi wove. Momo, vamue eci va liyaka lovitangi va tukula ocinimbu cimue Cembimbiliya loku sapuila ukuanjo yavo hati, ku kasi oku ci kapako. Pole, kũlĩhĩsi ndomo u pondola oku kuama olonumbi Viembimbiliya wa siati oku lilongisa.
Nda o yongola oku tetulula ovitangi via tĩla, kuama olonumbi via sandekiwa vo Índice das Publicações da Torre de Vigia.a Citava okuti vepata liove muiya ovitangi omo lioku tekula olonjali via kuka. Ene ulohueli yuvuli oku litatamisa pokati omo liovina vimue ukuene ka kasi oku tẽlisa. Pole, Sandiliyi ekuatiso velivulu lia tukuiwa ndeti. Tete, kũlĩhĩsa kemẽla kuli osapi ya linga hati: ‘Olonjali.’ Noke sandiliyavo osapi ya popia hati: ‘Oku Tata Olonjali Viakuka.’ Tangeli kumosi olonumbi vi sangiwa valivulu a sandekiwa Lolombangi via Yehova. Nda wa ci lingi, uka tambula ekuatiso li tunda Vembimbiliya. Momo lia siatavo oku kuatisa vamanji valua va liyaka lovitangi.
Konomuisi alivulu a sandekiwa lukuenje wa lunguka. Kuenda tangeli kumosi olonumbi viaco oco vi ku kuatisi oku kũlĩha ciwa ovitangi viene. Kuenje, uka sanga ovinimbu Viembimbiliya vi ku kuatisi oku limbuka ndomo Yehova a tenda ocitangi cene. Kũlĩhĩsi ovinimbu viaco Vembimbiliya kuenda vi tangeli kumosi. Nda wa ci lingi, Yehova oka ku lekisi onumbi yoku tetulula ovitangi viene.
Amamako Locituwa Coku Sapela
Anga hẽ wa setekele ale oku yulula epito limue lia pita otembo yalua okuti ka li yuluiwa? Nda wa likolisilako, citava okuti li yuluka levando. Pole, nda epito liaco va siata oku li yulula, ca leluka oku liyulula. Cimuamue haico catiamẽla koku sapela. Nda wa likolisilako oku sapela locisola, ci leluka oku sapuila ukuanjo yove eci ci kasi vutima wove. Capiãla enene eci u liyaka locitangi coku lipatãla.
Amamako loku lekisa uloño woku sapela. Likolisilako oku ci linga ndaño okuti, ka ca lelukile. Nda wa ci linga, oka kuata ukamba lohueli yove kuenda ukamamako lesanju liene otembo ka yi pui.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 7]
Eci vu liyaka locitangi coku lipatãla, u kuama hẽ olonumbi Viembimbiliya?