“Apingilo Ene a Sapuiwe ku Suku”
“Kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku lolopandu volohutililo viene lalombelo ene.”—VA FILIPOI 4:6.
1. Etu tu kuete esumũlũho lioku vangula lelie? Ondaka yaco momo lie yi komõhisila?
NDA wa linga epingilo limue lioku vangula lombiali yofeka yove, etambululo lipi o tambula? Citava okuti etambululo liaco, liyilila vonduko yepalanga liaye. Pole, nda wa kuatele omoko yoku vangula lombiali yaco, nda wa kuatisiwa vali calua. Ocituwa eci ca litepa loku vangula la Yehova Ombiali Yoluali Luosi. Etu tu pondola oku vangula laye povitumãlo viosi, kuenda kapuluvi osi. Eye o yeva olohutililo viosi via sunguluka. (Olosapo 15:29) Ondaka eyi yi komõhisa calua. Eci hẽ ka ci tu vetiya oku likutilila ku Yehova “ukuakuyeva olohutililo”?—Osamo 65:2.
2. Nye ci sukiliwa oco olohutililo vi taviwe la Yehova?
2 Pamue omunu o pula ndoco? ‘Olohutililo vipi vi taviwa la Suku?’ Embimbiliya li tukula eci tu sukila oku linga nda tu yongola okuti, olohutililo vietu vi taviwa la Yehova. Olio li popia hati: “Oku sunguluka ku Suku ka ku tẽliwa te lekolelo. Momo wosi o yongola oku kokela ku Suku, co sesamẽla oku kolela okuti kuli Suku, kuenda okuti Suku eca onima kuava vo sanda.” (Va Heveru 11:6) Ndomo ca lomboluiwa vocipama catete, ekolelo olio li tu kuatisa oku amẽla ku Suku. Eye o tava olohutililo viomanu vosi vamẽla kokuaye. Pole, va sukila oku ci linga lekolelo, loku lekisa ovilinga viwa kuenda utima wa sunguluka.
3. (a) Ndomo ca lekisiwa vulandu womanu va Yehova vokosimbu, ovina vipi tu sukila oku kongela volohutililo vietu? (b) Olonjila vipi tu kuama poku likutilila?
3 Upostolo Paulu kocita catete, wa vetiya Akristão hati: “Lacimue ko ka ci kuateli ohele, puãi kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku lolopandu volohutililo viene lalombelo ene.” (Va Filipoi 4:6, 7) Embimbiliya li lombolola ovolandu vomanu valua va enda oku likutilila ku Yehova catiamẽla kasakalalo avo. Vamue pokati kavo, Hana, Eliya, Esekiya, kuenda Daniele. (1 Samuele 2:1-10; 1 Olosoma 18:36, 37; 2 Olosoma 19:15-19; Daniele 9:3-21) Tu sukila oku kuama ongangu yavo. Olondaka via Paulu vi lekisa okuti, tu pondola oku likutilila ku Yehova volonepa vialua. Eye wa tukula olohutililo violopandu vi eciwa ku Yehova omo liovina viwa a siata oku tu lingila. Olohutililo viaco vi lingiwavo lesivayo. Wa tukulavo alombelo okuti, a lomboloka umbombe omunu a lekisa poku likutilila. Handi vali, tu pondolavo oku linga ohutililo yepingilo poku tukula ocina cimue tu yongola. (Luka 11:2, 3) Yehova o tava lesanju olohutililo vi lingiwa loku kuama olonumbi evi.
4. Nda Yehova wa kũlĩha ovina tu sukila, momo lie tu pingila vali kokuaye vohutililo?
4 Omanu vamue va pondola oku pula ndoco: ‘Anga hẽ Yehova ka kũlĩhĩle ovina tu sukila?’ Ocili okuti, Yehova wa kũlĩha ovina viosi tu sukila. (Mateo 6:8, 32) Oco hẽ, momo lie a yonguila okuti, tu amẽla kokuaye vohutililo lapingilo etu? Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Omunu umue o kuete ovenda, citava okuti eca ombanjaile yimue komanu va siata oku landa vovenda yaye. Pole, oco omanu vaco va tambule ombanjaile yavo, va sukila oku enda kokuaye loku pinga. Vana ka va yongola oku ci linga, va eca uvangi wokuti, ka va sole ombanjaile yaco. Cimuamue haico ci pita letu. Nda ka tua sapuile ku Suku apingilo etu, tu eca uvangi wokuti ka tu sole ovina a siata oku tu lingila. Yesu wa popia hati: “Pingi, kuenje vu ci tambula.” (Yoano 16:24) Nda tua pinga ku Yehova ovina tu sukila, tu eca uvangi wekolelo lietu kokuaye.
Tu Amẽla Ndati ku Yehova Vohutililo?
5. Momo lie tu sukilila oku likutilila ku Yehova vonduko ya Yesu?
5 Yehova ka tumbikile ovihandeleko via tĩla vioku likutilila kokuaye. Pole, tu sukila oku lilongisila kovolandu vomanu va tukuiwa Vembimbiliya ndomo va enda oku amẽla kokuaye vohutililo. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda vu pinga cimue ku Isia, u cihĩli vonduko yange.” (Yoano 16:23) Etu tu likutilila ku Yehova vonduko ya Yesu. Momo tua kũlĩha okuti, vokuaye omo Yehova a ecela asumũlũho komanu vosi.
6. Tu kala ndati poku likutilila?
6 Tu kala ndati poku likutilila? Embimbiliya ka li lombolola ndomo tu kala poku likutilila. (1 Olosoma 8:22; Nehemiya 8:6; Marko 11:25; Luka 22:41) Oku kala ukuacili loku lekisa utima wa sunguluka, oco ocina ca velapo ku Yehova.—Yoeli 2:12, 13.
7. (a) Ondaka “amene” kesulilo liohutililo, yi lomboloka nye? (b) Momo lie ca sungulukila oku popia ondaka yaco?
7 Ondaka “amene” vohutililo, yi lomboloka nye? Embimbiliya li lekisa okuti, ondaka yaco oyo ya sunguluka poku malusula ohutililo yi lingiwa powiñi. (Osamo 72:19; 89:52) Kelimi lio Heveru, ondaka yokuti amene, yi lomboloka ‘oku tava.’ Elivulu limue li lombolola okuti, ondaka “Amene” kesulilo liohutililo, ‘yi lomboloka oku tava olondaka viosi via popiwa vohutililo.’ Omunu poku popia hati: “Amene” kesulilo liohutililo, o lekisa ocili caye kolondaka a popia. Eci manji umue a linga ohutililo vekongelo, poku malusula londaka yaco, vamanji vosi vekongelo va popiavo hati, “Amene.” Poku ci linga va lekisa okuti, va tava kolondaka viosi manji a popia.—1 Va Korindo 14:16.
8. Olonjanja vimue olohutililo vietu vi kala ndati ndevi via Yakoba la Avirahama? Kuenda eci ci lekisa nye kokuetu?
8 Olonjanja vimue Yehova ecelela okuti, tu lekisa esakalalo kovina tu pinga vohutililo. Kuenje tu kala nda Yakoba wa liyaka lungelo uteke wosi oco a tambule esumũlũho. (Efetikilo 32:24-26) Pamue tu kala nda Avirahama wa pinga olonjanja vialua ku Yehova oco a kuatise Lote lomanu vakuavo vakuesunga va kala vo Sondoma. (Efetikilo 18:22-33) Omo liaco, tu sukilavo oku pinga ku Yehova olonjanja viosi catiamẽla kovina viomuenyo wetu. Momo eye ukuesunga, ukuacisola, haeye ukuahenda.
Nye tu Sukila Oku Pinga Vohutililo?
9 Upostolo Paulu wa popia hati: “Kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku.” (Va Filipoi 4:6) Volohutililo vietu tu pondola oku kongelamo ovina viosi viatiamẽla komuenyo wetu. Pole, catete tu sukila oku tiamisila olohutililo vietu kovina viespiritu. Uprofeto Daniele, wa tu sila ongangu yiwa. Eci va Isareli va kala oku yambuiwa omo liakandu avo, Daniele wa likutilila ku Yehova oco a vakuatele ohenda. Eye wa popia hati: “Ku ka taluke, mekonda lionduko yove muẽle a Suku yange.” (Daniele 9:15-19) Omo liaco, poku likutilila ku Yehova tu sukila oku lekisa okuti, tua velisapo oku kemãlisa onduko Yaye kuenda oku tẽlisiwa kuocipango caye.
10. Tua kũlĩha ndati okuti, ca sunguluka oku pinga ovina viatiamẽla komuenyo?
10 Oku pinga ovina tu sukila komuenyo wetu, ci kuetevo esilivilo. Vohutililo tu sukila oku pinga elomboloko liovina viespiritu ndeci ukualosamo a linga. Eye wa likutilila hati: “Nyihe olondunge oco mokole kovihandeleko viove loku vi tata lutima wosi.” (Osamo 119:33, 34; Va Kolosai 1:9, 10) Yesu “wa lomba lomba loku likutalaila, loku liyula lasuẽlela ku [Yehova una] wa tẽla oku u popela kokufa.” (Va Heveru 5:7) Poku ci linga, wa lekisa esilivilo lioku sanda ekuatiso eci tu liyaka lovitangi. Eci Yesu a longisa kolondonge viaye ndomo va likutilila, wa kongelamo ovina viatiamẽla komuenyo ndeci: Ongecelo yakandu kuenda okulia kueteke leteke.
11. Ohutililo yi tu kuatisa ndati oku yuvula oku wila veyonjo?
11 Yesu vohutililo yaye wa kongelamo epingilo liokuti: “Ku ka tu songuile veyonjo, puãi tu popele [kondingaĩvi].” (Mateo 6:9-13) Noke wa sapuila olondonge viaye hati: “Lavululi kuenda likutilili okuti, eyonjo ka liu sangi.” (Mateo 26:41) Eci tu liyaka layonjo, tu sukila oku likutilila ku Yehova. Olonjanja vimue kupange wetu woku sanda eteku ale kosikola, tu yonjiwa oco tu lueye olonumbi Viembimbiliya. Omanu vana okuti Halombangiko via Yehova, pamue va tu laleka oku linga ovitalukilo ka via sungulukile. Kapuluvi aco, tu sukila oku pokola konumbi ya Yesu yatiamẽla koku likutilila. Kuenje tu pinga ku Suku oco a tu kuatise okuti ka tu wila veyonjo.
12. Ovitangi vipi vi tu vetiya oku likutilila? Nye tu kevelela ku Yehova?
12 Koloneke vilo, omanu va Yehova va siata oku liyaka lovitangi vialua vi nena esakalalo. Evĩho li kasi voluali, li nena esumuo lialua. Uhũkũi wa siata oku nena ohali komanu. Oku kũlĩha okuti, Yehova o yevelela olohutililo viomanu vaye eci va liyaka lovitangi viaco, ci lembeleka calua. Osomo 102:17 yi popia hati: “[Yehova] o yeva ohutililo yolosuke. Ka pembula alombelo avo.”
13. (a) Ovina vipi tu sukila oku kongela vohutililo yetu? (b) Lombolola ulandu umue watiamẽla kohutililo.
13 Vohutililo yetu, tu sukila oku kongelamo ovitangi viosi tu liyaka lavio viatiamẽla kupange wa Yehova, kuenda viukamba wetu laye. (1 Yoano 5:14) Nda o kasi oku liyaka lovitangi vimue ndeci: Oku sandiliya omunu o yongola oku likuela laye, upange woku sanda eteku, kuenda oku amisako upange wove ku Yehova, pinga olonumbi kokuaye. Manji umue ufeko kofeka yo Filipina, wa pita lulandu umue. Eye wa yonguile oku iñila kupange wakundi votembo yosi. Pole, ka kuatele upange woku sanda eteku. Eye wa popia hati: ‘Eteke limue Casapalo, nda likutilila ku Yehova catiamẽla kocitangi cange. Keteke liaco, eci nda kala kupange woku kunda, nda eca elivulu kumalẽhe umue ufeko. Noke ufeko waco wa ndi sapuila hati: ‘Sengunda komẽle, kuende kosikola yetu.’ Noke ndo pula hati: ‘Momo lie? Eye wa ndi tambulula hati, kuli upange umue u sukila omunu umosi. Eci nda pitĩla kosikola yaco, haico nda fetika oku talavaya.’ Olombangi vialua via Yehova voluali luosi, via siatavo oku pita lovolandu aco. Omo liaco, kuka kuate ohele yoku pinga ku Yehova ovina o sukila komuenyo wove.
Nye tu Sukila Oku Linga Nda Tua Lueya?
14, 15. (a) Omunu una wa lueya, momo lie ka sukilila oku kuata ohele yoku likutilila ku Yehova? (b) Ndaño okuti, wa likutilila ku Yehova, nye ci pondola oku u pamisa kespiritu?
14 Ohutililo yi kuatisa ndati omunu nda wa lueya? Nda omunu wa lueya pamue ka likutilila vali omo liosõi. Pole, tu sukila oku yuvula ocituwa caco. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Omanu vana vakuakuendisa ombalãu, va kũlĩha okuti, nda va nyelela, va pondola oku pinga ekuatiso komunu wa siala vocila combalãu lomakina yoku kũlĩhĩsa oku ombalãu yi kasi. Oco hẽ, nye ci pita lavo nda va nyelela, pole, va kuete ohele yoku pinga ekuatiso komunu waco? Citava okuti va pesela omuenyo wavo. Cimuamue haico ci pita lomunu wa lueya okuti, ka yongola oku pinga ekuatiso ku Yehova. Eye ci tava okuti o liyaka lovitangi vialua. Pole, o sukila oku yuvula osõi yoku vangula la Yehova. Suku o laleka omanu vosi va linga akandu oco va likutilile kokuaye. Uprofeto Isaya wa vetiya omanu vakuakandu va kala kotembo yaye oco va likutilile ku Yehova. Momo ‘Yehova ecela calua.’ (Isaya 55:6, 7) Pamue omunu o sukila oku livondela ku Yehova poku lieca kokuaye lutima waye wosi. Kuenje o tinduka kekandu liaye loku likekembela.—Osamo 119:58; Daniele 9:13.
15 Nda umue wa linga ekandu, kuli esunga likuavo lioku likutilila ku Yehova. Ndonge Tiago wa lombolola eci catiamelã komunu wosi o sukila ekuatiso konepa yespiritu. Eye wa popia hati: “[Omunu waco] a kovonge akulu vekongelo kuenje vo likutilile . . . kuenje Yehova u pindula.” (Tiago 5:14, 15) Ocili okuti, omunu wosi wa lueya, o sukila oku likekembela akandu aye ku Yehova. Pole, o sukilavo oku pinga kakulu vekongelo oco va linge ohutililo yoku u kuatisa. Ohutililo yaco, yi pondola oku u pamisa konepa yespiritu.
Etambululo Kolohutililo
16, 17. (a) Yehova o tambulula ndati olohutililo? (b) Ovolandu api a lekisa okuti, olohutililo lupange woku kunda vi kuete elitokeko?
16 Olohutililo vi tambuluiwa ndati? Kuli olohutililo vimue vi tambuluiwa lonjanga, kuenda ca leluka oku limbuka etambululo liaco. (2 Olosoma 20:1-6) Pole, kuli olohutililo vimue okuti etambululo liaco, liambata otembo. Kuenda ka ca lelukile oku limbuka etambululo liaco. Ndomo ca lekisiwa volusapo lua Yesu luatiamẽla kocimbumba ca lipilikile oku pinga ekuatiso konganji, haico tu sukila oku linga poku likutilila ku Yehova. (Luka 18:1-8) Pole, tu sukila oku kolela okuti, nda tua likutilila ku Yehova locipango caye, lalimue eteke a tu sapuila hati: ‘Kuka ndi sakalaise.’—Luka 11:5-9.
17 Omanu va Yehova va kuete ovolandu alua a lekisa ndomo olohutililo viavo via tambuluiwa. Uvangi waco tua siata oku u mola kupange woku kunda. Vamanji vamue vavali kofeka yo Filipina, va kala oku kundila kocikanjo cimue loku eca alivulu. Ukãi umue noke lioku tambula otratadu, wa fetika oku lila. Eye wa popia hati: ‘Uteke wa pita, nda likutilila ku Yehova oco a ndi tumise umue o ndi longisa Embimbiliya. Ndi sima okuti ohutililo yange ya tambuluiwa.’ Eci papita otembo yimue, ukãi waco wa fetika oku endaenda kolohongele. Kofeka yikuavo yocifuka co Asia, manji umue ulume wa kuatele ohele yoku kundila kolonjo viomanu va kemãla. Noke wa likutilila ku Yehova. Kuenje wa kuata utõi woku iñila kolonjo viaco. Eci a totola kepito limue, kueya umalẽhe umue ufeko. Manji wo lomboluila esunga lieci eyilila konjo yavo. Noke ufeko wa fetika oku lila. Eye wa lombolola hati, nda kala oku sandiliya Olombangi via Yehova. Kuenje nda likutilila ku Yehova oco a ndi kuatise oku va sanga. Manji lesanju lialua, wo kuatisa oku sandiliya ekongelo Liolombangi via Yehova pocitumãlo caye. Kuenje wa li sanga.
18. (a) Eci Yehova a tambulula olohutililo vietu, nye tu sukila oku linga? (b) Nye tu sukila oku kolela eci tu likutilila ku Yehova?
18 Ohutililo, ombanjaile yimue yi komõhisa. Yehova o yevelela olohutililo kuenda o vi tambulula. (Isaya 30:18, 19) Pole, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso woku limbuka ndomo Yehova a tambulula olohutililo vietu. Olonjanja vimue olohutililo, ka vi tambuluiwa ndomo tu yongola. Pole, eci tu sokolola olonumbi via Yehova, tu sukila oku eca olopandu kuenda esivayo kokuaye. (1 Va Tesalonike 5:18) Omo liaco, amamako oku ivaluka olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Kovina viosi apingilo ene a sapuiwe ku Suku lolopandu volohutililo viene lalombelo ene.” Kuata ocituwa coku vangula la Suku olonjanja viosi. Nda wa cilinga, oka limbuka ocili colondaka via Paulu viatiamẽla komanu Yehova a tambulula olohutililo viavo. Eye wa popia hati: “Ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi, yi lava ovitima viene lovisimĩlo viene.”—Va Filipoi 4:6, 7.
O Tẽla Oku Tambulula Eci Tua Lilongisa?
• Olonjila vipi tu sukila oku kuama poku likutilila?
• Tu likutilila ndati?
• Ovina vipi tu kongela volohutililo vietu?
• Ohutililo yi kuete esilivilo lie nda umue wa linga ekandu?
9. Eci tu likutilila, nye tu sukila oku velisapo?
[Elitalatu kemela 29]
Olohutililo vi tu kuatisa oku yuvula oku wila veyonjo
[Alitalatu kemela 31]
Lekuatiso liohutililo, tu eca olopandu ku Suku, loku u sapuila asakalalo etu kuenda apingilo etu