OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/2 kam. 15-18
  • Atosi Avelapo Velivulu Liocisungo ca Salomone

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Atosi Avelapo Velivulu Liocisungo ca Salomone
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • ‘KOKA TUÑUNYI OCISOLA CANGE’
  • (Ocisungo ca Salomone 1:1–3:⁠5)
  • Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
  • ‘NYE U TALELA U SULAMITA?’
  • (Ocisungo ca Salomone 3:6–8:⁠4)
  • ‘ULIENGE WA YEHOVA’
  • (Ocisungo ca Salomone 8:​5-14)
  • Anga hẽ Ocisola ka ci Tokoka ci Tẽliwa?
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • Sulamita​—Ongangu Yiwa tu Sukila Oku Kuama
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2016
  • Ove Hẽ o Kuama Ongangu Yaye Yiwa, Ale Ovituwa Viaye Vĩvi?
    Utala Wondavululi—2011
  • Ulandu Wocisungo ca Salomone
    Embimbiliya li Kola—Epongoluilo Lioluali Luokaliye
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/2 kam. 15-18

Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo

Atosi Avelapo Velivulu Liocisungo ca Salomone

SOMA Salomone wa popia hati: “Ndonẽlẽho yopokati kolosongo, haimo mua soka ukuacisola cange pokati kafeko vakuavo. Ndomaciera yopokati koviti viovusenge, haimo mua soka ukuacisola cange pokati kakuenje vakuavo.” Noke wamisako hati: “Helie o, o li loku tunda ndokuca kuomẽle, wa posoka ndosãi, o yela ndekumbi?” (Ocisungo ca Salomone 2:​2, 3; 6:​10) Olondaka evi vi komõhisa calua. Elivulu Liocisungo ca Salomone lia sonehiwa volondaka vimue viesivayo. Olio li tukuiwa hati, elivulu ‘liocisungo ca posoka.’​—⁠Ocisungo ca Salomone 1:⁠1.

Elivulu Liocisungo ca Salomone, lia sonehiwa la Salomone kunyamo wo 1020 vokuenda kuonepa yatete yeci ci soka 40 kanyamo wuviali waye ko Isareli. Elivulu liaco li lombolola ulandu wocisola ca kala pokati kukuenje umue ungombo kuenda ufeko Sulamita. Omanu vakuavo va tukuiwa vocisungo caco vava: Ina yufeko Sulamita, vamanjaye akuenje, “a feko [vo kelombe ko] Yerusalãi ” kuenda ‘afeko va Siono okuti, akãi voko Yerusalãi.’ (Ocisungo ca Salomone 1:5; 3:​11) Ka ca lelukile oku limbuka omanu vosi va popia olondaka vi sangiwa vocisungo ca Salomone. Pole, va limbukiwa lika poku kũlĩhĩsa eci va popia, ale ceci va va sapuila.

Elivulu Liocisungo ca Salomone, liatiamẽla Kondaka ya Suku yina yi kuete esilivilo volonepa vivali. (Va Heveru 4:​12) Catete, li tu longisa eci ci lomboloka ocisola cocili pokati kulume lukãi. Cavali, ocisungo caco ci lekisa ocisola ci kasi pokati ka Yesu kuenda ekongelo Liakristão olombuavekua.​—⁠2 Va  Korindo 11:2; Va Efeso 5:​25-31.

‘KOKA TUÑUNYI OCISOLA CANGE’

(Ocisungo ca Salomone 1:1–3:⁠5)

Sulamita wa popia hati: “A [ndi] sipule lasipulo omẽla waye, momo ocisola caye ca velapo, ovinyu vi sule.” (Ocisungo ca Salomone 1:⁠2) Ulandu Wocisungo ca Salomone, u fetika lolondaka evi viufeko umue embombe okuti wa tualiwa kelombe lia soma Salomone. Oco hẽ, wa tualiwako ndati?

Ufeko waco wa popia hati: “Va kota [liange] va funguila. Va ñundika oku tata oviumbo viayuva.” Va kota liaye va temẽle calua, momo ukuenje waye wo laleka oku enda koku ñuala ñuala. Omo liaco, poku u tateka vo wĩha ocikele coku vinga “otumbulu, tuna tu nyõla nyõla ayuva.” Noke upange waco wo tuala ocipepi locumbo ca Salomone. Eposo liaye lia muiwa eci a “lokila kocumbo colonendo,” kuenje wa iñila vepia.​—⁠Ocisungo ca Salomone 1:6; 2:​10-15; 6:⁠11.

Eci a lombolola ocisola a kuatela ukuenje waye ungombo, akãi vo kelombe vo vetiya oku sandiliya ukuenje waco loku ‘kuama volohoka vioviunda.’ Pole, Salomone ka tavele oku weca. Poku lekisa okuti, wa sola eposo liaye, wo likuminya oku u wiha olomota “viulu vioku posuisa, loku vi tokekisa latokekelo opalata.” Pole, ufeko ka komohẽle ovina viaco. Noke ukuenje waye wa enda toke kepia lia Solomone oku u sandiliya. Eci o sanga wa popia hati: “Okuacisola cange, wa posoka; wundambi muẽle.” Noke ufeko wa sapuila akãi vo kelombe hati: ‘Ko ka tuñunyi ocisola cange. Ko ka ci pasuli, toke eci ciya.’⁠—⁠Ocisungo ca Salomone 1:​8-11, 15; 2:7; 3:⁠5.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

1:​2, 3​—⁠Momo lie olondaka viocisola cungombo vi sokisiwila ndovinyu kuenda onduko yaye ndulela welemba liwa? Ndeci ovinyu yi sanjuisa utima kuenda ulela u posuisa utue, haico ca kala olondaka viocisola cukuenje kuenda onduko yaye. Momo via pamisa ufeko waye kuenda vio lembeleka. (Osamo 23:5; 104:​15) Akristão vocili capiãla enene olombuavekua, va siata oku pamisiwa kuenda oku lembelekiwa locisola ca Yesu.

1:5​—⁠Momo lie onekãvo ya Sulamita ya sokisiwila “ndolombalaka via Kedare”? Kosimbu ovonya olohombo va enda oku panga lavo ovina vialua. (Atendelo 31:​20) “Olonanga viovonya olohombo” va enda oku tunga lavio “ombalaka yi sikĩlĩla otavernakulu.” (Etundilo 26:⁠7) Koloneke vilo epata lia va Beduíno, lia siatavo oku tunga olombalaka ndevi via va Kedare okuti vi tungiwa lovonya atekãva olohombo.

1:15​—⁠Olondaka ukuenje a popia viokuti, “ovaso ove a soka ndovaso opomba,” vi lomboloka nye? Ukuenje wa lekisa okuti, ovaso ufeko waye a finile ndovaso opomba.

2:7; 3:5​—⁠Momo lie akãi vo kelombe va va handelekela vonduko ‘yolomunya kuenda olonusi viovanyãla’? Olomunya lolonusi viovanyãla, via kũlĩhĩwa okuti via posoka. Omo liaco, ufeko Sulamita wa handeleka akãi vo kelombe vonduko yovina viosi via fina oco ka vaka pasule ocisola caye.

Ceci tu Lilongisilako:

1:2; 2:⁠6. Omanu vana va kasi oku namulãla, va sukila oku lekisa ovituwa via sunguluka. Kuenda va sukilavo oku lunguka okuti ovituwa viavo vioku lilekisa ocisola, ka vi va tuala koku linga ukahonga.​—⁠Va Galatia 5:⁠19.

1:6; 2:​10-15. Va kota lia Sulamita, ka va tavele okuti manjavo ufeko enda lukuenje waye kocitumãlo cimue co pokolika kolomunda. Ovo ka va ci lingilile omo okuti, Sulamita wa kuatele ovituwa vĩvi ale ovisimĩlo vioku linga ukahonga. Pole, va cilingila oku u teyuila okuti, ka wila veyonjo. Koloneke vilo, omanu vana va kasi oku namulãla, va sukilavo oku lilongisa oku yuvula oku enda kavali kavo kovitumãlo vio pokolika.

2:​1-3, 8, 9. Ufeko Sulamita ndaño okuti wa finile calua, wa li tendele ‘ndonẽlẽho yaño yoko Sarone.’ Pole, omo lieposo liaye kuenda oku pokola ku Yehova ukuenje waye wo sokisile “ndonẽlẽho yo pokati kolosongo.” Nye ci popiwa catiamẽla kukuenje waco? Omo okuti wa finile calua, Sulamita wo sokisile ‘ndomunya.’ Eye wa kapeleko ovina viespiritu kuenda wa litumbikile koku vumba Yehova. Eye wa popia hati: “Ndomaciera yo pokati koviti viovusenge, haimo mua soka ukuacisola cange pokati kakuenje vakuavo.” Omanu vana va sandiliya u va yongola oku likuela laye, va sukila oku kũlĩhĩsa nda omunu waco wa kolela Yehova kuenda wa litumbika kokuaye.

2:7; 3:⁠5. Sulamita ka kuatele ocisola coku likuela la Salomone. Eye wa handeleka akãi vo kelombe oco va tuñunye lika ocisola a kuatela ukuenje waye ungombo. Omunu ka pondola lika oku sola wosi wa molẽha kokuaye. Akristão vana va yongola oku kuela va sukila oku sanda ava va vumba Yehova.​—⁠1 Va  Korindo 7:⁠39.

‘NYE U TALELA U SULAMITA?’

(Ocisungo ca Salomone 3:6–8:⁠4)

Kuli ocina cimue “ci li loku tunda kekalasoko, ndevonge liowisi.” (Ocisungo ca Salomone 3:⁠6) Eci akãi voko Yerusalãi va petula ovaso loku vanja kesinya, va mola nye? Va mola Salomone loloñuatisi viaye okuti, va kasi oku tiuka volupale. Kuenda wambata ufeko Sulamita.

Ukuenje ungombo wa kuama ufeko waye konyima, kuenje wa sandiliya onjila yoku u mola. Eci o sanga, wo sapuila ocisola o kuetele. Noke, ufeko wa lekisa onjongole yaye yoku tila volupale luaco. Eye wa popia hati: “Osimbu ka kua cile, osimbu muẽle ongula ka ya towile, ame ngenda komunda yamura lokowulu winsensu.” Noke, wa laleka ukuenje waye oco a “iñile vocumbo caye, ha li apako aco a velapo.” Ukuenje wa kumbulula hati: “Ndeya kocumbo cange, a manjange, a ndombua yange.” Akãi vo ko Yerusalãi va sapuila Sulamita lukuenje waye hati: “Akamba [vetu], li, nyui. Nyui calua, avakuacisola cetu [ale kolui olomapalo viocisola].”​—⁠Ocisungo ca Salomone 4:​6, 16; 5:⁠1.

Sulamita noke yoku lombolola onjoi yaye kakãi vo kelombe, wa va sapuila hati: ‘Ndi vela ocisola.’ Noke ovo vo pula hati: “Ukuacisola cove wa velapo ndati, okuti, vakuavo vosi va sule?” Eye wa kumbulula hati: “Ukuacisola cange ukuetimba liyela, o kusuka; pokati kekũi liolohũlũkãi eye fũ.” (Ocisungo ca Salomone 5:​2-​10) Eci Salomone o pandiya, wa kumbulula hati: ‘Nye u talela u Sulamita?’ (Ocisungo ca Salomone 6:​4-​13) Noke Salomone poku sanda epuluvi lioku u yonja, wo lama lonjila yimue yoku lekisa ocisola. Pole, Sulamita ka tavele keyonjo liaco. Momo utima waye wa u tiamisilile lika kukuenje waye ungombo. Omo liaco, Salomone wo weca.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

4:1; 6:5​—⁠Momo lie esinga liufeko Sulamita lia sokisiwila “ndocunda colohombo”? Oku sokisa kuaco ku lomboloka okuti esinga liaye lia finile calua kuenda lianinile ndovonya a tekãva olohombo.

4:11​—⁠Nye ci lomboloka olondaka viokuti, ‘kelimi lia Sulamita kuli owiki lasenjele’? Owiki u kasi volongalo, upepa kuenda u sõsa calua okuti, una u kasi vovikuata vikuavo u sule. Omo liaco, oku sokisa olondaka via Sulamita lowiki kuenda asenjele, ci lomboloka okuti, wa kala lesumbilo kuenda ocisola poku vangula lomanu.

5:12​—⁠Olondaka vi popia hati, ‘ovaso aye a soka ndolopomba vi kasi konele yokalui ndu okuti via lisukula lasenjele’ vi lomboloka nye? Ufeko wa kala oku popia catiamẽla koku posoka kuovaso ukuenje waye. Eye wa sokisa omõla wiso liukuenje waye ndolopomba vievala lietiko okuti viayua vasenjele.

5:​14, 15​—⁠Momo lie ovoko ukuenje kuenda ovolu aye a tukuiwila ndoco vovinimbu evi? Ufeko wa kala oku tukula ovimuine viukuenje waye okuti, via soka ndewe liopalata. Olonjala viaye via soka ndewe linina. Ovoko aye wa va sokisa ‘ndolongunji viewe liyela.’ Momo a pamẽle kuenda a posokele calua.

6:4​—⁠Momo lie ufeko a sokisiwila ndolupale luo Tirica? Olupale luo Tirica lua kala vocikanjo cofeka yo Kanana. Yehosua eye wa tambuile olupale luaco kuenje lua kala ombonge yuviali wapata ekũi a va Isareli kotembo ya soma Salomone. (Yehosua 12:​7, 24; 1 Olosoma 16:​5, 6, 8, 15) Elivulu limue, lia lombolola hati: ‘Ndomo ca lomboluiwa vulandu wasapulo, olupale luo Tirica lua finile calua.’

6:13​—⁠Nye ci lomboloka oku “pilukila pokati kovisoko vivali?” Ondaka yaco yi lombolokavo oku ‘piluka pokati kovilombo vivali.’ Ovilombo viaco via kala konele yo konano Yolui Yordão ocipepi lekungu lia Yaboke. (Efetikilo 32:​2, 22; 2 Samuele 2:​29) Oku ‘piluka pokati kovilombo vivali,’ ci lomboloka omiluko yimue ya enda oku lingiwa kovipito vovilombo viaco.

7:4​—⁠Momo lie Salomone a sokisila osingo ya Sulamita “ndongunji ya tungiwa lovayo onjamba”? Kefetikilo Salomone poku pandiya Sulamita wo sapuila hati: “Osingo yove ya soka ndelavelo [ale ndutala wa] Daviti.” (Ocisungo ca Salomone 4:⁠4) Ocili okuti, utala u lomboloka ocivundilo cimue ca lepa haico ca miuha. Ovayo onjamba, a posoka calua. Omo liaco, Salomone poku popia olondaka evi, wa kala oku komõha eposo liosingo yufeko Sulamita.

Ceci tu Lilongisilako:

4:​1-7. Ufeko Sulamita ndaño okuti, ka lipuile wa tamãlala layonjo a Salomone. Kuenje wamamako lesunguluko liaye. Epandi liaye lioku yuvula oku livĩhisa lovituwa vĩvi, lia vokiya eposo liaye. Eyi oyo ongangu vamanji akãi va sukila oku kuama.

4:12. Sulamita wa kala ndocumbo ca vindikiyiwa longumbo ale locimbaka. Momo ocisola caye wa citiamisilile lika kukuenje waye a lakele oku kuela. Omo liaco, Akristão vana ka va kuelele va sukilavo oku kuama ongangu yaco.

‘ULIENGE WA YEHOVA’

(Ocisungo ca Salomone 8:​5-14)

Eci Sulamita a kala oku tiuka konjo, vamanjaye va pula hati: “Helie o, o kasi loku tunda kekalasoko, loku kunamẽla kukuacisola caye?” Onjanja yimue umue pokati kavo wa popele hati: “Nda wa kaile ocimbaka nda tua tungilileko ombindikiyo yopalata. Nda epito nda tua sitikilepo lavaya ovinendele.” Noke yoku setekiwa, Sulamita wa popia hati: “Nda kala ocimbaka; avele ange a kala ndolombonge, yu nda kala kovaso aye ndu o sanga ombembua.”​—⁠Ocisungo ca Salomone 8:​5, 9, 10.

Ocisola cocili, ci lomboloka ‘ulienge wa Yehova.’ Momo lie? Momo Yehova eye ono yocisola. Eye wa tu ĩha epondolo lioku lekisa ocisola. Ocisola ci kasi ndulienge umue okuti, akala aco ka ami. Ocisungo ca Salomone ci lekisa okuti, ‘ongusu yocisola’ ci kasi pokati kulume lukãi ya lisoka longusu yoku fa.​—⁠Ocisungo ca Salomone 8:⁠6.

Ocisungo ca Salomone ci sitululavo ciwa ocisola ci kasi pokati ka Yesu Kristu kuenda Akristão olombuevekua vana va sokisiwa “ndondombua” yaye. (Esituluilo 21:​2, 9) Ocisola Yesu a kuetele Akristão olombuevekua, ca velapo ocisola ci kasi pokati kulume lukãi. Vakuacisoko ca ndombua va kasi oku amamako lepokolo liavo. Kuenda Yesu omo liocisola caye, wa ecavo omuenyo waye ‘kolomeme vikuavo.’ (Yoano 10:​16) Omo liaco, Akristão poku lekisa ocisola cavo lepokolo ku Yehova, va sukila oku kuama ongangu yufeko Sulamita.

[Elitalatu kemẽla 16]

Ocisungo ca Salomone ci tu longisa nye catiamẽla koku sanda omunu tu yongola oku kuela?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link