‘Sanjuka Lutima Wove Wosi’
“Oloneke epanduvali o lingila Yehova [ocipito,] . . . kuenje o sanjuka ocili lutima wove wosi.”—ESINUMUĨLO 16:15.
1. (a) Ovitangi vipi Satana a votola? (b) Nye Yehova a popia noke liusuanji wa Adama la Heva?
ECI Satana a vetiya Adama la Heva oku lueyela Ululiki wavo, wa katula ovitangi vivali vinene tu sukila oku konomuisa. Catete, wa popia hati, Yehova ohembi kuenda wa patãla omoko ya Yehova yoku viala lesunga. Cavali, wa lundila omanu hati, va fendela lika Yehova omo liovina viwa va tambula Kokuaye. Ocitangi eci ca sulako, Satana wa ci votola koloneke via Yovi. (Efetikilo 3:1-6; Yovi 1:9, 10; 2:4, 5) Pole, ocitangi caco Yehova wa ci tetulula lonjanga. Ndaño okuti Adama la Heva va kala handi vocumbo Cendene, Yehova wa tukula onjila a nõlapo oco a tetulule ovitangi via votuiwa. Eye wa tukula okuiya ‘kuombuto’ yika sasõla utue wa Satana, noke yoku lumaniwa kocisendamãhi.—Efetikilo 3:15.
2. Elomboloko lipi Yehova a eca lioku tẽlisiwa kuocitumasuku celivulu Liefetikilo 3:15?
2 Vokuenda kuotembo, Yehova wa situlula ocitumasuku poku lekisa ovolandu atiamẽla koku tẽlisiwa kuaco. Noke, wa sapuila Avirahama hati, “ombuto” a likuminya, yi tunda kovitumbulukila viaye. (Efetikilo 22:15-18) Yakoba, onekulu ya Avirahama, eye njali yapata ekũi la avali a va Isareli. Kunyamo wo 1513, eci apata aco a linga ofeka, Yehova wa va ĩha Ovihandeleko mua kongelele ovipito va enda oku linga unyamo lunyamo. Upostolo Paulu wa popia hati, ovipito viaco, via kala ‘ulembo wovina vi laika oku iya.’ (Va Kolosai 2:16, 17; Va Heveru 10:1) Vovipito viaco, mua kongelele ovina vioku tẽlisa ocipango ca Yehova catiamẽla kokuiya Kuombuto. Oku linga ovipito viaco, kua enda oku nenela esanju va Isareli. Oku konomuisa ovipito viaco, ci pamisa ekolelo lietu kolohuminyo via Yehova.
Oku Molẽha Kuombuto
3. Helie ombuto Yehova a likuminyile kuenda ya lumaniwa ndati kocisendemãhi?
3 Ombuto yina Yehova a likuminyile, ya molẽha lika eci papita ci pitahãla olohulukãi vikuãla vianyamo. Yesu Kristu eye ombuto yaco. (Va Galatia 3:16) Omo okuti Yesu omunu umue wa lipua, wa pandikisa toke kolofa. Kuenje, wa eca uvangi wokuti alundi a Satana uhembi. Omo liaco, olofa viaye via linga ocisembi cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Vonduko yocisembi caco, Yesu wa yovola ovitumbulukila via Adama la Heva kekandu kuenda kolofa. Yesu poku fila kuti, ci lomboloka oku lumaniwa kocisendemãhi Combuto Yehova a likuminyile.—Va Heveru 9:11-14.
4. Ocilumba cocisembi ca Yesu ca lekisiwa ndati?
4 Yesu wa fa keteke 14 kosãi ya Nisana yunyamo wa 33.a Ko Isareli, eteke liaco, lia kala liocipito Copaskua. Unyamo lunyamo veteke liaco, va Isareli va enda oku ponda okameme kamue ka kuete uhayele, kuenda oku lila pamosi ondalelo yaco. Pocipito caco, ovo va enda oku ivaluka esilivilo liosonde yokameme yina ya yovola olonuñulu via va Isareli eci ungelo a ponda olonuñulu via va Egito keteke 14 kosãi ya Nisana yunyamo wo 1513. (Etundilo 12:1-14) Okameme va enda oku ponda pocipito Copaskua, ka kala ndocindekaise ca Yesu una Paulu a tukula hati: “Kristu, eye Okameme ketu ko Paskua ka lumbiwa ale.” (1 Va Korindo 5:7) Osonde yokameme va enda oku eca ndocilumba pocipito Copaskua, yi lomboloka osonde ya Yesu ya peseka oco yi yovole omanu valua.—Yoano 3:16, 36.
‘Apako Atete Pokati Komanu va fa’
5, 6. (a) Yesu wa pinduiwa otembo yipi, kuenda ulandu waco wa lekisiwa ndati Vocihandeleko? (b) Epinduko lia Yesu lia ecelela ndati oku tẽlisiwa kuelivulu Liefetikilo 3:15?
5 Yesu wa pinduiwa eci papita oloneke vitatu noke lioku fa kuaye, kuenje wa eca ku Isiaye esilivilo liocisembi caye. (Va Heveru 9:24) Epinduko liaye lia lekisiwila vocipito cikuavo va Isareli va enda oku linga. Noke lieteke 14 kosãi ya Nisana, ovo oco va enda oku fetika Ocipito Colombolo ka vikuete Etumbisa. Keteke 16 kosãi ya Nisana, va Isareli va enda oku nena kovitunda ovitungu viapako atete onguiwa vepia oco a eciwe ku Yehova. (Ovisila 23:6-14) Omo liaco, keteke 16 kosãi ya Nisana, yunyamo wa 33, Yehova wa tateka onjongole ya Satana ka yonguile epinduko lia Yesu Kristu ‘ombangi ya Yehova.’ Momo, Yehova wa pindula Yesu, kuenje wa linga ukuetimba liespiritu okuti ka fi vali.—Esituluilo 3:14; 1 Petulu 3:18.
6 Yesu wa linga ‘epako liatete pokati komanu va fa.’ (1 Va Korindo 15:20) Epinduko lia Yesu lia litepa leli liomanu vamue va pindukile kosimbu, momo eye ka file vali. Noke, wa enda kilu, kuenje wa tumãla kondio ya Yehova kuna a kevelela toke eci a linga Osoma Yuviali wa Yehova. (Osamo 110:1; Ovilinga 2:32, 33; Va Heveru 10:12, 13) Omo okuti Yesu wa linga Osoma, o kuete unene woku sasõla utue wa Satana kuenda oku kundula ombuto yaye.—Esituluilo 11:15, 18; 20:1-3, 10.
Omanu va Vokiyiwa Kombuto ya Avirahama
7. Ocipito Colosemana ca kuata elomboloko lie?
7 Yesu eye Ombuto Yehova a likuminyile Vocumbo Cendene. Kuenje, vonduko yaye, Yehova oka “nyõla ovilinga Vieliapu.” (1 Yoano 3:8) Eci Yehova a vangula la Avirahama, wa lekisa okuti, ‘ombuto’ yaye ka yi kala lika omunu umosi. Pole, yi linga ‘ndolombungululu viokilu, ale ndeseke li kasi kongongo.’ (Efetikilo 22:17) Oku molẽha kuomanu vakuavo vatiamẽla ‘kombuto,’ kua lekisiwila vocipito cikuavo. Noke liakũi atãlo koloneke, okupisa keteke 16 kosãi ya Nisana, va Isareli va enda oku linga Ocipito Colosemana. Ocihandeleko caco ci popia hati: “Toke keteke lia kuama Esambata liepanduvali, oco wu tenda akũi atãlo koloneke, kuenje wu lumbila ku Yehova ocilumba colomema viokaliye. Wu tundi volonjo viene loku nena olombolo vivali vioku yangelisa, haivio vi tungiwa lolonepa vivali viekũi liefa; vi kale viosema ya fina, vi yokiwe letumbisa ndovaima atete a lumbiwa ku Yehova.”b—Ovisila 23:16, 17, 20.
8. Nye ca pita keteke Liopendekoste yunyamo wa 33?
8 Eci Yesu a kala palo posi, Ocipito Colosemana ca kũlĩhĩwile ndocipito Copendekoste. Keteke Liopendekoste yunyamo wa 33, Ocitunda Cavelapo okuti Yesu Kristu, wa lowila espiritu sandu kocimunga ci soka 120 kolondonge, via liongoluile vo Yerusalãi. Noke, via linga olombuavekua via Suku kuenda va manji ya Kristu. (Va Roma 8:15-17) Ovo va linga ofeka yokaliye okuti, va ‘Isareli ya Suku.’ (Va Galatia 6:16) Noke, etendelo liaco lieya oku tẽla ci soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi.—Esituluilo 7:1-4.
9, 10. Ekongelo Liakristão olombuavekua, lia lekisiwa ndati keteke Liopendekoste?
9 Olombolo vivali vi kuete etumbisa via enda oku eciwa ndocilumba ku Yehova keteke lio Pendekoste, vi lomboloka Akristão olombuavekua. Omo okuti olombolo viaco via kuatele etumbisa, ci lomboloka okuti Akristão olombuavekua va piñala ekandu. Kuenje, va pondola oku amẽla ku Yehova vonduko yocisembi ca Yesu. (Va Roma 5:1, 2) Momo lie va sokiyilile olombolo vivali? Momo Akristão olombuavekua va tunda kovimunga vivali. Ocimunga catete, ca va Yudea. Cavali, ca vakualofeka.—Va Galatia 3:26-29; Va Efeso 2:13-18.
10 Olombolo vivali vi kuete etumbisa va Isareli va enda oku eca ndocilumba keteke lio Pendekoste, vi tunda kapako atete onguiwa vepia. Omo liaco, olombuavekua via Kristu vi tukuiwa hati, ‘ovilulikilo via Yehova.’ (Tiago 1:18) Olombuavekua, ovio via kuata tete esumũlũho lioku tambula ongecelo yakandu vonduko yosonde ya Yesu ya peseka. Eliangiliyo liaco, lia va ĩha epondolo lioku ka viala la Kristu Vusoma waye wokilu okuti ka va fi vali. (1 Va Korindo 15:53; Va Filipoi 3:20, 21; Esituluilo 20:6) Ovo, ndopo vaka viala olofeka “lepangati liutale.” Kuenje, vaka kelekesa utue wa Satana vemẽhi liolomãhi viavo. (Esituluilo 2:26, 27; Va Roma 16:20) Upostolo Yoano wa popia hati: “Ovo haivo vakuakukuama Kameme kuosi a endaenda. Va yowiwa komanu kuenje va linga apako atete a eciwa ku Suku la Kameme.”—Esituluilo 14:4.
Eteke Limue li Lombolola Catiamẽla Keyovo
11, 12. (a) Nye va Isareli va enda oku linga Keteke Lioku Tuvika Akandu? (b) Ekuatiso lie va enda oku tambula kovilumba violongombe kuenda violohombo?
11 Keteke liekũi liosãi ya Etanim ale ya Tirsi,c va Isareli va enda oku linga ocipito ci lekisa ndomo ocilumba ca Yesu ci kuatisa omanu. Keteke Lioku Tuvika Akandu, apata osi a va Isareli a enda oku nena ovilumba oco va tambule ongecelo yakandu avo.—Ovisila 16:29, 30.
12 Keteke Lioku Tuvika Akandu, ocitunda cinene ca enda oku ponda onãle. Noke, onepa yimue yosonde yaco o yi pesila olonjanja epanduvali kotamba yocikasia ca kala Vohondo yi Kola. Elinga liaco, li lomboloka ocilumba cosonde ca eciwa ku Yehova. Ocilumba caco ca kala coku ecela akandu ovitunda vinene lapata avo, kuenda va Lewi lovitunda vikuavo. Noke, ocitunda cinene ci kuata olohombo vivali. Yimue o yi ponda oco yeciwe ndocilumba coku tuvika akandu omanu. Onepa yimue yosonde yaco, o yi pesilavo kotamba yocikasia ca kala Vohondo yi Kola. Noke, ocitunda cinene ci kapa ovaka aye kilu liutue wohombo yavali, kuenje, olikekembela akandu osi a va Isareli. Noke, ohombo yaco o yeca peka liomunu wa nõliwa, kuenje, o yi tuala vekalasoko oco yambate akandu a va Isareli.—Ovisila 16:3-16, 21, 22.
13. Ovipito Vieteke Lioku Tuvika Akandu via lekisile nye catiamẽla kocikele Yesu a kuete?
13 Ovipito tua konomuisa ndeti, vi lekisa okuti osonde ya Yesu oyo lika ya tẽla oku ecela akandu omanu. Catete, esilivilo liosonde yaye, litiamisiwila Kakristão olombuavekua va soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi. Kuenje, va linga omanu va lipua kovaso a Yehova. (1 Petulu 2:5; 1 Va Korindo 6:11) Eci ca lekisiwa locilumba congombe va Isareli va enda oku eca. Kuenje, ca va yuluila onjila yoku enda kilu kuna vaka tambula ocipiñalo cavo. Cavali, esilivilo liosonde ya Kristu, litiamisiwilavo komanu valua va kuete ekolelo Kokuaye, ndomo ca lekisiwa poku eca ocilumba cohombo. Omanu vaco, vaka tambula esumũlũho lioku piñala oluali luokaliye palo posi, luna Adama la Heva va pumba. (Osamo 37:10, 11) Osonde ya Yesu, oyo ya imula akandu omanu. Ocili okuti, ovitunda via enda oku tuala vekalasoko ohombo yimue yi kasi lomuenyo oco yambate akandu a va Isareli. Cimuamue haico osonde ya Yesu ya linga lakandu omanu vosi.—Isaya 53:4, 5.
Sanjukila Yehova
14, 15. Nye va Isareli va enda oku linga Pocipito Colosinge, kuenda nye va enda oku ivaluisiwa?
14 Noke Lieteke Lioku Tuvika Akandu, va Isareli va enda oku linga Ocipito Colosinge. Ocipito caco, ca va nenela esanju lia piãla. (Ovisila 23:34-43) Ovo va enda oku fetika ocipito caco keteke 15 toke 21 kosãi ya Etanim, kuenda ci malusuiwa lohongele yinene keteke 22 kosãi yaco. Va Isareli va enda oku linga ocipito caco kesulilo liokungula ovikulia vovapia. Ocipito caco, ca kala ondimbukiso yolopandu ku Yehova omo liovina viwa a va lingila. Omo liaco, Yehova wa tumile va Isareli oku linga ocipito poku va sapuila hati: “Yehova, Suku yove, o ku sumũluĩsa kovaima ove osi, lokupange wosi wovaka ove, kuenje o sanjuka ocili lutima wove wosi.” (Esinumuĩlo 16:15) Kotembo yaco, va Isareli va enda oku kuata esanju lia piãla.
15 Poku linga ocipito caco, va Isareli va enda oku kala volosinge oloneke epanduvali. Poku ci linga, ca va ivaluisa otembo va kala volosinge vekalasoko. Ocipito caco, ca enda oku va ĩha epuluvi lioku ivaluka ndomo Yehova a va tata locisola. (Esinumuĩlo 8:15, 16) Ndaño okuti pokati kavo pa kala olohuasi lolohukũi, ovo va enda oku ivaluisiwa okuti, eci va kala pamosi volosinge, pokati kavo ka pa kaile la umue wa velapo ukuavo, pole, vosi yavo va lisoka.—Nehemiya 8:14-16.
16. Ocipito Colosinge ca lombolokele nye?
16 Ocipito colosinge ca kala ocipito cokungula ovikulia. Epuluvi liaco liesanju, lia kala ocindekaise comanu vana va kuete ekolelo ku Yesu Kristu. Oku kongeliwa kueci ci soka 120 kolondonge via Yesu, kua fetika kunyamo wa 33, eci via wavekiwa lespiritu lia Yehova, kuenje via linga “ovitunda vi kola.” Ocili okuti, va Isareli va enda oku kala lika oloneke vimue volosinge. Cimuamue haico ci pita lolombuavekua okuti, voluali lulo luevĩho, va kasimo ño ndovingendeleyi, momo va kuete elavoko lioku enda kilu. (1 Petulu 2:5, 11) Oku kongeliwa Kuakristão olombuavekua kilu ku kasi oku lingiwa vokuenda kuoloneke vilo via sulako. Pole, kuka tẽlisiwa lika eci olombuavekua via siala palo posi vi puapo.—2 Timoteo 3:1.
17, 18. (a) Nye ci lekisa okuti ocisembi ca Yesu ka ca tiamelẽle lika kolombuavekua? (b) Koloneke vilo, velie va kasi oku kuatisiwa Locipito Colosinge, kuenda cika tẽliwa otembo yipi?
17 Vokuenda Kuocipito Colosinge, ovitunda via enda oku ponda akũi epanduvali kolongombe oco vieciwe ndocilumba. (Atendelo 29:12-34) Etendelo liakũi epanduvali, li lomboloka ekũi li pituluiwa olonjanja epanduvali. Vembimbiliya, etendelo liaco, li lomboloka oku lipua kuovina viokilu levi vioposi. Ocisembi ca Yesu, cika kuatisavo akũi epanduvali kapata okupisa kocitumbulukila ca Noha. (Efetikilo 10:1-29) Omo liaco, koloneke vilo ku kasi oku kongeliwa omanu va tunda kolofeka viosi va kuete ekolelo ku Yesu. Ovo, va lavoka oku kala otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi.
18 Upostolo Yoano vocinjonde a kuata, wa mola omanu vaco va kasi oku kongeliwa. Catete, wa yeva esapulo lioku tẽlisiwa kuetendelo liolombuavekua via soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi. Noke, wa “mola owiñi wakahandangala okuti, oku va tenda lomue o ci tẽla.” Ovo, va kasi kovaso ya Yehova kuenda ya Yesu, kuenje, ‘vambata ovianja vieva povaka.’ Omanu vaco, “va tunda kohali ya piãla,” vaka iñila voluali luokaliye. Voluali lulo lua vĩha, va kasimo otembo yimue yitito, momo, va lavoka otembo ‘Yesu aka va songuila kolono viovava omuenyo. Kuenje, Suku oka puenya asuelẽla osi vovaso avo.’ (Esituluilo 7:1-10, 14-17) Ocipito Colosinge, cika tẽlisiwa lika kesulilo Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, eci owiñi wakahandangala kumue lomanu vaka pinduiwa vaka lipua.—Esituluilo 20:5.
19. Ekuatiso lie tu tambula poku konomuisa ovipito va Isareli va enda oku linga?
19 Etu tu pondolavo oku “sanjuka” poku sokolola elomboloko liocipito Colosinge va Isareli va enda oku linga. Tu sanjuka calua poku konomuisa ovina Yehova a siata oku linga vi lekisa ndomo ocitumasuku a ecele Vocumbo Cendene ci kasi oku tẽlisiwa. Kuenda tu sanjukavo poku limbuka okuti tu kasi oku kuata elomboloko liaco vokuenda kuotembo. Koloneke vilo, tua kũlĩha okuti, Ombuto Yehova a likuminyile ya molẽha, kuenda ya lumaniwa ale kocisendamãhi. Cilo yi kasi kilu. Tua kũlĩhavo okuti, onepa yalua yolombuavekua, via lekisa ekolelo liavo toke kolofa. Nye cika lingiwa noke? Ocitumasuku caco cika tẽlisiwa ndati? Vocipama cikũaimo, tuka konomuisa apulilo a votuiwa ndeti.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Koloneke vilo, osãi ya Nisana, yi lomboloka osãi Yelombo ale ya Kupupu.
b Ocitunda cinene, poku eca olombolo vivali vi kuete etumbisa, o vi kapa peka noke o tumula ovoko kuenje o vi ñualisila kondio lo kepĩli. Elinga liaco, lia lombolokele oku eca ovilumba ku Yehova.—Tanga velivulu liatatu lio Estudo Perspicaz das Escrituras kemẽla 123, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
c Koloneke vilo, osãi ya Etanim, ale ya Tirsi yi likuata losãi Yenyenye Linene ale ya Mbalavipembe.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Okameme ka enda oku pondiwa pocipito Copaskua, ka lombolokele nye?
• Ovipito va Isareli va enda oku linga Keteke lio Pendekoste via kuata elomboloko lie?
• Ovina va Isareli va enda oku linga Keteke Lioku Tuvika Akandu, vi tiamisiwila ndati kocisembi ca Yesu?
• Ocipito Colosinge, ci tiamisiwila ndati koku kongeliwa Kuakristão?
[Etondongolo kemẽla 24]
Esapulo:
Ocitumasuku:
Opaskua
Ocipito Colombolo ka vi Kuete Etumbisa (15 toke 21 ya Nisana)
14 yosãi ya Nisana
15 yosãi ya Nisana
16 yosãi ya Nisana
◀
50 koloneke
Omeme yi pondiwa po Paskua
Esambata
Ocilumba cosevata
Ocisembi ca Yesu
Yesu wa pinduiwa
▸
Ocipito Colosemana (Opendekoste)
6 yosãi ya Siwana
Ocilumba colombolo vivali
Yesu wa eca ku Yehova olombuavekua viaye
Eteke Lioku Tuvika Akandu
10 yosãi ya Tirsi
Ongombe kuenda olohombo via eciwa ndocilumba
Yesu wa eca esilivilo liosonde yaye yoku yovola omanu vosi
Ocipito Colosinge (Va enda oku ci lingila Volosinge)
15 toke 21 yosãi ya Tirsi
Va Isareli eci va kala volosinge, va sanjukilile oku eca ku Yehova apako kuenda akũi epanduvali kolongombe
Oku kongeliwa kuolombuavekua kuenda ‘kuowiñi wahakandangala’
[Elitalatu kemẽla 23]
Ndeci osonde yokameme Kopaskua ya kuata esilivilo, osonde ya Yesu yi yovola omanu valua
[Elitalatu kemẽla 24]
Apako atete va Isareli va enda oku eca keteke 16 kosãi ya Nisana, a lomboloka epinduko lia Yesu
[Elitalatu kemẽla 25]
Olombolo vivali va Isareli va enda oku eca keteke lio Pendekoste, vi lomboloka ekongelo Liakristão olombuavekua
[Elitalatu kemẽla 26]
Ocipito Colosinge, ci lomboloka oku kongeliwa kuolombuavekua kuenda ‘kuowiñi wakahandangala’ u tunda kolofeka viosi