Kuka Tepulule Ombili Yove Yoku Eca Olopandu
“A Suku, ovisimĩlo viove ndi vi sole ca lua. Oku vi tenda via lua muẽle.” —OSAMO 139:17.
1, 2. Momo lie tu sukilila oku sola Ondaka ya Yehova? Soma Daviti, wa lekisa ndati ocisola kondaka yaco?
VA ISARELI va kuatele esanju lialua. Momo osimbu va kala oku semulũla onembele ya Yehova ko Yerusalãi, Hilikiya Ocitunda Cinene, wa sanga ‘elivulu liovihandeleko via Yehova, vina Mose a ecele’ kokuavo. Otembo yaco pa pitile ale ci soka 800 kanyamo tunde eci elivulu liaco lia malusuiwa oku sonehiwa. Eci Soma Yosiya vo wĩha elivulu liaco, wa kuata esanju lia piãla. Noke, wa lieca ku Siafane usonehi oco a li tange lolukandi.—2 Asapulo 34:14-18.
2 Koloneke vilo, onepa yalua yomanu citava okuti, va tanga Embimbiliya liosi. Pole, vamue va siata oku tanga lika olonepa vimue. Anga hẽ, eci ci lekisa okuti, Ondaka ya Suku ka yi kuete esilivilo lialua? Sio, yi kuete esilivilo. Momo mu sangiwa ovisimĩlo via Yehova vina via sonehiwila oku tu kuatisa. (2 Timoteo 3:16) Soma Daviti poku lekisa ocisola a kuatela Ondaka ya Suku, wa popia hati: “A Suku, ovisimĩlo viove ndi vi sole ca lua. Oku vi tenda via lua muẽle.”—Osamo 139:17.
3. Nye ci lekisa okuti Daviti wa velisilepo ovina viespiritu?
3 Daviti ka tepuluile ocisola a kuatela Yehova, Londaka yaye kuenda efendelo liaye. Olosamo vimue eye a soneha, vi lekisa ndomo a solele Ondaka ya Suku. Kosamo 27:4, eye wa popia hati: “Cimosi nda lomba ku Yehova, oco [ndi] sandiliya, ceci, cokuti ñala vonjo ya Yehova oloneke viosi viomuenyo wange, si tala tala unumbu wa Yehova, loku likutilila vonembele yaye.” Kosimbu ondaka ‘oku tala,’ kelimi lia va Heveru, ya lombolokele oku amamako oku vanja, oku kũlĩhĩsa, oku tulukila kocina cimue lesanju, kuenda oku komõha. Daviti omo lioku sola ovina viespiritu, wa kapeleko aliangiliyo a Yehova atiamẽla kovina vi pamisa ekolelo liaye. Kuenda wa kapeleko ovina Yehova a enda oku situlula. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye.—Osamo 19:7-11.
Eca Olopandu Omo Lioku Kũlĩha Ocili Cembimbiliya
4. Nye ca vetiya Yesu ‘oku yuka esanju liespiritu sandu’?
4 Oku kuata elomboloko Liondaka ya Suku ka ku tundi kukũlĩhĩso wovina violuali vi vetiya lika epela. Pole, u tunda koku kuatisiwa lohenda ya Yehova yina a siata oku lekisa kambombe, kuenda komanu va sunguluka haivo vakuosuke wovutima. (Mateo 5:3; 1 Yoano 5:20) Eci Yesu a ivaluka okuti, olonduko viomanu vamue ka va lipuile via sonehiwa kilu, co vetiya oku “yukililua lesanju liespiritu sandu, [kuenje] wa popia hati: Pandu, pandu kokuove, a Tate, a Ñala yokilu loposi, omo wa sitikila ovina evi kolonoño kuenda ku vakualondunge, kuenje wa vi situluila koloñaña.”—Luka 10:17-21.
5. Momo lie olondonge via Yesu ka via sukilile oku tenda ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku ndombanjaile?
5 Yesu noke liohutililo a linga, wa sapuila olondonge viaye hati: “Ovaso a lete eci ene vu lete a sumũlũha. Momo mopia lene siti, Ovaprofeto va lua lolosoma va yonguile oku mola eci ene vu lete, kuenje ka va ci muile, va yonguile oku yeva eci ene vu yevite kuenje ka va ci yevele.” Noke wa vi vetiya oco ka vika tende ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku ndombanjaile yimue. Momo ukũlĩhĩso waco Yehova ka u situluile komanu vaye vokosimbu. Eye ka u situluilevo “kolonoño kuenda ku vakualondunge” va kala koloneke via Yesu.—Luka 10:23, 24.
6, 7. (a) Esunga lie tu kuete lioku sola ovina vi kola? (b) Oku litepa kupi ku kasi pokati kefendelo liocili latavo esanda?
6 Koloneke vilo, tu kuete esunga lioku sola calua ovina vi kola. Momo Yehova lekuatiso ‘liukuenje wa lunguka’ wa siata oku eca komanu vaye ukũlĩhĩso wa longa u sangiwa Vondaka yaye. (Mateo 24:45; Daniele 12:10) Catiamẽla koloneke via sulako, uprofeto Daniele, wa popia hati: “Valua va enda oko loko, kuenda ukũlĩhĩso wa suapo u lua.” (Daniele 12:4) Ove hẽ, ku tava okuti koloneke vilo ukũlĩhĩso wa Suku ‘walua,’ kuenda omanu Vaye va kasi oku tekuiwa ciwa konepa yespiritu?
7 Ekalo liwa liomanu va Yehova konepa yespiritu lia litepa lombuanja yi sangiwa vo Bavulono Yinene. Kuenje, omanu vana va sumua omo liovina vĩvi vi kasi oku lingiwa vatavo esanda, va kasi oku iñila vocisoko ca Yehova. Ovo ka va yongola ‘oku litenga vakandu o Bavulono Yinene, kuenda ka va yongolavo oku kuatiwa lafengi ayo.’ Omo liaco, Yehova kumue lomanu vaye, va kasi oku laleka vosi oco veye vekongelo Liakristão vocili.—Esituluilo 18:2-4; 22:17.
Vakualopandu va Iñila Vocisoko ca Yehova
8, 9. Olondaka vielivulu lia Hagai 2:7, vi kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?
8 Yehova poku lombolola eci catiamẽla konembele yaye yespiritu wa popia hati: “Ndi tuñunya olofeka viosi okuti kuiya ovina via velapo vi tunda kolofeka viosi, lame njukisa onjo yilo lulamba.” (Hagai 2:7) Ocitumasuku eci, ca tẽlisiwa kotembo ya Hagai eci omanu va Yehova vana va tunda kumandekua va semulula onembele yo ko Yerusalãi. Koloneke vilo, olondaka via Hagai, vi kasivo oku tẽlisiwa vonembele ya Yehova yespiritu.
9 Cilo, olohuluwa viomanu, va kasi oku kongeliwa vonembele yespiritu oco va fendele Yehova ‘lespiritu locili.’ Kuenje, unyamo lunyamo “ovina via velapo vi tunda kolofeka viosi,” vi kasi oku iñila vonembele yaco. (Yoano 4:23, 24) Ulandu wupange woku kunda wa lingiwa voluali vokuenda kunyamo wo 2006, u lekisa okuti, kua papatisiwa eci ci soka 248.327 komanu va litumbika ku Yehova. Eci ci lekisa okuti, eteke leteke, kua papatisiwa eci ci soka 680 komanu. Ocisola va kuetele ondaka ya Yehova kuenda onjongole yavo yoku u fendela, vieca uvangi wokuti, Yehova eye wa va koka.—Yoano 6:44, 65.
10, 11. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo omanu va siata oku sola Ondaka ya Suku.
10 Omanu valua vakuavitima via sunguluka, va tava Kondaka ya Suku omo okuti va tẽla oku “tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, loku tepisavo pokati ku o vumba Suku lu ko vumbi.” (Malakiya 3:18) Kũlĩhĩsa ulandu wulume umue o tukuiwa hati, Wayne lukãi waye Virginia, va kala ketavo lio Postande. Ovo va kuatele apulilo alua atiamẽla ketavo liavo, pole ka va sangele atambululo. Handi vali, va suvukilevo uyaki kuenda va sumuile calua eci va limbuka okuti, ocitunda cetavo liavo ca sumũlũisa asualali lovota avo. Osimbu va kala oku kuka, va limbuka okuti vakuetavo liavo va fetika oku va kapela ponele, ndaño okuti Virginia wa pita anyamo alua loku longisa vetavo liaco Calumingu komẽle. Ovo va popia hati: ‘Lomue wa enda oku tu pasuisa ale oku kũlĩhĩsa ekalo lietu kespiritu. Vakuetavo lietu va kapeleko lika oku tambula olombongo vietu. Kuenje tua sumuile calua.’ Ovo veya oku sumua vali calua eci vetavo liavo va fetika oku ecelela alume oku lipekela lalume.
11 Vokuenda kuotembo, onekulu yavo ufeko kuenda omõla wavo ukãi, va linga Olombangi via Yehova. Ndaño okuti, Wayne lukãi waye Virginia tete va sumuile, noke va fetika oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Kuenje va tavavo oku lilongisa Embimbiliya. Manji Wayne wa popia hati: ‘Vokuenda kuolosãi vitatu tua lilongisa calua catiamẽla Kembimbiliya okuti ka ci sokisiwa leci tua lilongisa vokuenda kuakũi epanduvali kanyamo. Momo lalimue eteke tua kũlĩhĩle okuti Suku onduko yaye Yehova. Ka tua kuatele ukũlĩhĩso watiamẽla Kusoma wa Suku kuenda Koluali Luokaliye palo posi.’ Eci papita otembo yimue, va fetika oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda. Manji Virginia wa popia hati: ‘Tu yongola oku sapuila omanu vosi catiamẽla kocili Cembimbiliya.’ Ovo va papatisiwa kunyamo wo 2005 eci va kuata ci pitahãla 80 kanyamo. Omo liaco, va popia hati: ‘Cilo tua sanga etavo liocili.’
Sanjukila Oku “Angiliyiwila Ovopange Osi Awa”
12. Nye Yehova a siata oku lingila omanu vaye kuenda nye tu sukila oku linga oco tu kuatisiwe laye?
12 Yehova olonjanja viosi wa siata oku kuatisa omanu vaye oco va linge ocipango caye. Noha wa tambuile olonumbi vioku tunga ocimbaluku. Upange waco wa sukilile oku lingiwa kotembo ya sokiyiwa. Kuenje wa tẽlisiwa. Momo lie? Momo ‘Noha wa linga cosi Suku o sapuila.’ (Efetikilo 6:14-22) Koloneke vilo, Yehova wa siatavo oku kuatisa omanu vaye oco va linge ocipango caye. Tu kuete upange wa velapo, okuti, oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku, una wa tumbikiwa ale kilu. Tu kuetevo ocikele coku kuatisa omanu vakuavitima via sunguluka oco va linge olondonge via Yesu Kristu. Nda tua pokola ku Yehova ndeci Noha a linga, tuka tẽlisa ciwa upange wetu. Omo liaco, tu sukila oku pokola kolonumbi Yehova a siata oku tu ĩha Vondaka yaye kuenda vocisoko caye.—Mateo 24:14; 28:19, 20.
13. Yehova wa siata oku tu pindisa ndati?
13 Oco tu tẽlise upange wetu, tu sukila oku talavaya ciwa Londaka ya Suku. Momo oyo yi silivila “oku longisa, loku lungula, loku pindisa, loku ikisa esunga, okuti omunu wa Suku o loñoloha, haeye angiliyiwila ovopange osi awa.” (2 Timoteo 2:15; 3:16, 17) Yehova wa siata oku tu ĩha epindiso vocisoko caye ndeci a lingile kocita catete. Koloneke vilo, ci soka 99.770 kakongelo voluali luosi, osemana losemana, va siata oku linga ohongele Yosikola Yupange Wakristão kuenda Ohongele Yupange Wetu Wusoma. Olohongele viaco, vi tu ĩha uloño woku talavaya ciwa kupange woku kunda. Ove hẽ wa siata oku eca olopandu kolohongele viaco? Olopandu viaco vi lekisiwa lika poku endaendako olonjanja viosi kuenda oku pokola kovina wa siata oku lilongisa.—Va Heveru 10:24, 25.
14. Omanu va Yehova va siata oku eca ndati olopandu kesumũlũho liavo lioku vumba Yehova? (Kongelamo ovolandu a sangiwa kemẽla 27 toke 30.)
14 Olohuluwa viomanu va Yehova, voluali luosi, va kasi oku eca olopandu omo liepindiso va siata oku tambula. Olopandu viaco va kasi oku vi lekisa poku litumbika kupange woku kunda. Vokuenda kunyamo wo 2006, ci soka 6.741.444 kakundi Vusoma, va talavaya eci ci soka 1.333.966.199 kolowola. Kuenda va endisa eci ci soka 6.286.618 kalilongiso Embimbiliya a lingiwila kolonjo viomanu. Ulandu wupange woku kunda wa lingiwa voluali luosi, u vetiya ovitima vietu. Kocita catete, vamanji va pamisiwile lovolandu a lekisa oku amamako kupange woku kunda. Omo liaco, tu ku lalekavo oku tala ulandu wupange wa lingiwa voluali luosi oco o vokiye ombili yove kupange woku kundila omanu.—Ovilinga 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7.
15. Momo lie ka tu sukilila oku pua epandi kupange tu lingila Yehova lutima wosi?
15 Esivayo omanu va Yehova va kasi oku eca unyamo lunyamo, li lekisa olopandu viavo Kokuaye. Ovo va sanjukila esumũlũho liavo lioku u kũlĩha kuenda oku eca uvangi watiamẽla kokuaye. (Isaya 43:10) Pokati ketu pali vamanji valua va kuka, kuenda ava va vela. Kuenje ovilumba viavo viesivayo, via lisoka lovingagu via cimbumba una osuke. Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, Yehova la Yesu, va sanjukila omanu vosi va vumba Yehova lutima wosi okuti, va linga upange wa lisoka lepondolo liavo.—Luka 21:1-4; Va Galatia 6:4.
16. Ovimalẽho vipi Yehova a tu ĩha kanyamo a sulako ndeti?
16 Yehova ka tu ĩha lika epindiso lioku linga upange woku kunda. Pole, lekuatiso liocisoko caye, wa siatavo oku tu ĩha ovimalẽho vioku longisa omanu. Vokuenda kuanyamo a pita kua sandekiwa alivulu amue ndeci: A Verdade Que Conduz à Vida Eterna, Poderá Viver Para Sempre no Paraíso na Terra, Ukũlĩhĩso u Tuala Komuenyo ko Pui, kuenda elivulu lia sandekiwa ndopo losapi hati, Embimbiliya li Longisa Nye? Omanu vana va sanjukila aliangiliyo aco, va siata oku eca olopandu viavo poku talavaya lalivulu aco kupange woku kunda.
Talavaya Ciwa Lelivulu Embimbiliya li Longisa Nye?
17, 18. (a) Elivulu Embimbiliya li Longisa Nye, li kuete olonepa vipi ove wa siata oku kuama calua kupange woku kunda? (b) Manji umue o nyula akongelo vimbo, wa popia nye catiamẽla kelivulu Embimbiliya li Longisa Nye?
17 Elivulu Embimbiliya li Longisa Nye, li kuete eci ci soka 19 kovipama. Velivulu liaco mu sangiwavo okakasia ka kuete osapi ya linga hati, Alomboluilo Avokiyiwako. Ulandu u sangiwa velivulu liaco, wa teta onimbu, kuenda upopi waco wa leluka ciwa. Elivulu liaco lia sokiyiwila oku tu kuatisa kupange woku kunda. Ocipama 12, ci kuete osapi ya linga hati: “Oku Ambata Omuenyo u Sanjuisa Suku.” Ocipama caco, ci lombolola ndomo omunu tu lilongisa laye a pondola oku linga ekamba lia Suku. Momo, vamue va siata oku sima hati, ka citava oku linga ekamba lia Suku. (Tiago 2:23) Oco hẽ, elivulu liaco lia siata ndati oku kuatisa omanu?
18 Manji umue mitavaso onyula akongelo kofeka yo Australia, wa popia hati: Elivulu Embimbiliya li Longisa Nye, ‘li vetiya calua omanu kupange woku kunda poku fetika ombangulo.’ Noke wamisako hati, elivulu liaco, lia leluka calua oku talavaya lalio. Olio ‘lia siata oku kuatisa akundi Vusoma oku kuata utõi kuenda esanju lioku vangula lomanu. Eli olio esunga lieci vamanji vamue va litukuila hati: Ewe Liulu.’
19-21. Lombolola ovolandu amue a lekisa esilivilo lielivulu Embimbiliya li Longisa Nye?
19 Ukãi umue kofeka yo Guyana, eci manji umue ukundi wotembo yosi a sapela laye, wa popia hati: ‘Suku eye wa ku tuma.’ Otembo yaco ndopo va litepa lulume waye kuenje wo sila omãla vavali. Eci manji a yulula elivulu, Embimbiliya li Longisa Nye, kocipama 1, wa tanga kocinimbu 11, vemehi liosapi ya popia hati: “Suku o Liyeva Ndati Eci tu Talisiwa Ohali?” Manji wa popia hati: ‘Ondaka yaco yo veta kutima. Momo otembo yaco wa enda oku tunda omẽle oku enda konyima yovenda yaye loku lila calua.’ Noke ukãi waco wa tava oku lilongisa Embimbiliya la manji umue wo posongo yaye. Cilo o kasi oku amamako kespiritu.
20 Ulume umue o tukuiwa hati José kofeka yo Espanya, ukãi waye wa tusuiwa lekãlu, kuenje wa fa. Poku sanda elembeleko wa litumbika koku sipa eliamba, noke, wa sandiliya ekuatiso komanu vakuoloño woku konomuisa ovisimĩlo viomanu. Pole, ka va tẽlele oku tambulula apulilo aye ndeci: ‘Momo lie Yehova a ecelela okuti ukãi wange o fa?’ Eteke limue, José, wa ñualehela la manji Francisco va kala oku talavaya kupange umuamue woku sanda eteku. Francisco wo sapuila oco va konomuisile kumuamue elivulu Embimbiliya li Longisa Nye, kocipama 11 losapi hati: “Momo Lie Suku a Kasi Oku Ecelela Ohali?” Ovinimbu Viembimbiliya vo lomboluila vocipama caco, kuenda ocindekaise culongisi londonge, via komohĩsa calua José. Noke, wa fetika oku lilongisa Embimbiliya kuenda wa endele kohongele yimbo. Cilo, wa siata oku endaenda kolohongele Vonjango Yusoma.
21 Ulume umue o tukuiwa hati Roman, wo kofeka yo Polonia, wa litumbikile kolomĩlu vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo. Pole, wa sumbilile Ondaka ya Suku. Omo okuti, wa litumbikile calua kupange waye, ka kuatele elomboloko liasuapo Liembimbiliya. Eci a endele kohongele yofeka, wa tambula elivulu Embimbiliya li Longisa Nye? Noke wa fetika oku kuata ovituwa viwa. Eye wa popia hati: ‘Elivulu lilo li eca elomboloko lia suapo lialongiso osi a sangiwa Vembimbiliya.’ Cilo, Roman wa siata oku lilongisa Embimbiliya olonjanja viosi, kuenje o kasi oku amamako kespiritu.
Amamako Oku Eca Olopandu
22, 23. Ndamupi tu amamako oku eca olopandu omo lielavoko tu kuete?
22 Ndomo ca lomboluiwa kohongele Yofeka losapi hati, ‘Eyovo li Kasi Ocipepi’, Akristão va lavoka eyovo liotembo ka yi pui Yehova a likuminya. Eyovo liaco, lika tẽlisiwa omo liosonde ya Yesu Kristu ya peseka. Omo liaco, tu eca lika olopandu kelavoko liaco poku amamako loku liyelisa ‘kovilinga viokufa okuti tu vumba lika Suku ukuamuenyo.’—Va Heveru 9:12, 14.
23 Tu komõha calua poku mola eci cipitãhala olohuluwa epandu viakundi vusoma, va kasi oku pandikisa kupange wa Yehova. Momo ka ca lelukile oku linga upange waco voluali lulo lueyuka ocipululu. Owu owo uvangi u lekisa okuti, omanu va Yehova va sanjukila esumũlũho lioku u vumba. Ovo va kũlĩha okuti omo ‘va kasi vu Ñala, upange wavo ka u lingi wolivova.’ Omo liaco, kuka tepulule ombili yove yoku eca olopandu ku Yehova.—1 Va Korindo 15:58; Osamo 110:3.
O Tambulula Ndati?
• Ukualosamo o tu longisa nye catiamẽla koku eca olopandu ku Yehova omo lialiangiliyo aye espiritu?
• Olondaka vielivulu lia Hagai 2:7, vi kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?
• Yehova wa siata oku pindisa ndati omanu vaye oco vo vumbe ciwa?
• Nye o sukila oku linga oco wece olopandu ku Yehova omo liohenda yaye?
[Elitalatu kemẽla 31]
Yehova wa siata oku tu pindisa oco tu linge ocipango caye
[Elitalatu kemẽla 31]
EMBIMBILIYA LI Longisa NYE?