Oku Sanda Atambululo Ocili
Ndi pondola ndati oku teyuila uhayele wange?
Nye ndi sukila oku linga oco epata liange li kuate omuenyo wesanju?
Nye ndi sukila oku linga oco ndamameko kupange wange?
ANGA hẽ eteke limue wa lingile ale apulilo ndava? Wa sanga ale atambululo ocili a ku kuatisa oku tetulula ovitangi viaco? Unyamo lunyamo, kua siata oku sandekiwa eci ci soka 2.000 kalivulu a litepa a lombola olonumbi viatiamẽla kapulilo ava, kuenda ovitangi vikuavo. Kofeka yo Bretanya, unyamo lunyamo omanu va siata oku pesela ci soka 150 kolohuluwa violondolale, poku landa alivulu a lombolola ndomo omanu va liyaka lovitangi viomuenyo. Kofeka yo Amerika, vokuenda kunyamo, va siata oku pesela ci soka 600 kolohuluwa violondolale, poku landa alivulu aco ekuatiso. Omo liaco, haveko lika o kasi lesakalalo lioku sandiliya olonumbi vi ku kuatisa oku kũlĩha ndomo o liyaka lovitangi viomuenyo.
Catiamẽla kolonumbi vi sangiwa valivulu aco, onoño yimue ya popia hati: ‘Alivulu amue okaliye, a pitulula ño ovina via sonehiwa kosimbu.’ Eci ci lekisa okuti, olonumbi vi sangiwa valivulu aco, viopiwa velivulu limue liosimbu li sangiwa kolonepa viosi violuali. Elivulu liaco, olio lia sandekiwa vali calua pokati kalivulu osi. Olio lia sandekiwa kueci ci pitahãla 2.400 kalimi. Kuenje, voluali luosi mua siata oku pangiwa olohuluwa vialua vielivulu liaco. Elivulu liaco Embimbiliya Li Kola.
Embimbiliya li popia hati: “Ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku, kuenje vi silivila oku longisa, loku lungula, loku pindisa, loku ikisa esunga.” (2 Timoteo 3:16) Embimbiliya ka lia sonehiwile ndelivulu limue lioku kuatisa omunu pokolika. Olio li situlula ocipango ca Suku catiamẽla komanu. Embimbiliya ka li lombolola lika ndomo tu liyaka lovitangi viomuenyo. Pole, li lekisa okuti omanu vana va pokola kolonumbi vi sangiwamo, va pondola oku kuatisiwa komuenyo wavo. (Isaya 48:17, 18) Oku kapako olonumbi Viembimbiliya ci kuatisa omanu vosi vakuapata a litepa, vakuavituwa viñi viñi, ava va lilongisa kuenda ava ka va lilongisile.