OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/9 kam. 4-7
  • Via “Sonehiwila Oku Tu Longisa”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Via “Sonehiwila Oku Tu Longisa”
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ceci Catiamẽla Kusovoli Walio
  • Anga hẽ Ovisonehua Vio Heveru Via Pongoluiwa?
  • Elungulo Liatiamẽla Komuenyo
  • Elavoko Lio Kovaso
  • Anga Hẽ Olombangi Via Yehova Vi Tava Otestamento Yale?
    Utala Wondavululi—2009
  • Embimbiliya li Lomboloka Nye?
    Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/9 kam. 4-7

Via “Sonehiwila Oku Tu Longisa”

“OKU sovola alivulu a lua ka ku sulila.” (Ukundi 12:​12) Alivulu alua a sandekiwa koloneke vilo, a lekisa uvangi wocili colondaka evi, okuti otembo via sonehiwa ci sule. Omunu o pondola ndati oku nõla elivulu li u kuatisa?

Eci omunu a mola elivulu limue okuti o yongola oku li tanga, tete o konomuisa ulandu watiamẽla kusonehi walio. Omanu valua, poku soneha elivulu limue va kongelamo onduko yofeka va citiwila, ulandu welilongiso liavo, kuenda alivulu va sandeka kosimbu. Onduko yusonehi welivulu yi kuete esilivilo. Kocita catete, akãi poku sandeka elivulu limue, va enda oku kapako onduko yulume oco ka lika sepuiwe lomanu. Momo kotembo yaco, omanu ka va kapaleko alivulu a sonehiwa lakãi.

Ndomo ca lomboluiwa vocipama catete, omanu valua ka va kapeleko Ovisonehua vio Heveru. Momo va sima okuti Suku wa tukuiwa vovisonehua viaco ka kuete ohenda, haeye ongangala, momo wa enda oku kundula ovanyali vaye.a Omo liaco, tu konomuisi eci Ovisonehua vio Heveru levi vio Helasi vi tu sapuila catiamẽla Kusovoli Wembimbiliya.

Ceci Catiamẽla Kusovoli Walio

Ndomo ca lekisiwa Vovisonehua vio Heveru, Suku wa sapuila va Isareli hati: “Ame ndi Yehova si pongoloka.” (Malakiya 3:⁠6) Noke lieci ci soka 500 kanyamo, Tiago usonehi umue Wembimbiliya wa popia eci catiamẽla ku Suku hati: “Kokuaye ka kuli oku pongoloka ndaño oku ñualapo ku nena undembo.” (Tiago 1:​17) Momo lie omanu vamue va simila okuti Suku wa tukuiwa Vovisonehua vio Heveru wa litepa la Suku wa tukuiwa Vovisonehua vio Helasi?

Ocili okuti ovituwa via Suku, via situluiwa volonepa via litepa Viembimbiliya. Elivulu Liefetikilo, olio lika li lombolola ondaka yokuti Suku “co vala vutima,” “Usovoli wilu losi,” haeye “Onganji yoluali luosi.” (Efetikilo 6:6; 14:22; 18:​25) Anga hẽ, olondaka evi viatiamẽla ku Suku umuamue? Ocili okuti, viatiamẽla kokuaye.

Konomuisa ocindekaise eci: Onganji yimue yo vimbo, citava okuti omãla vaye vo tenda ndonjali yimue ukuacisola haeye ukuacali. Akamba vaye vo tendavo okuti wa sunguluka calua haeye wa lianja lomanu. Pole, omanu vana va sombisiwa laye, vo tenda okuti ka sungulukile kuenda o kakatela calua kovihandeleko. Ocili okuti, omunu waco umuamue, o tukuiwa hati onganji, isia haeye ekamba. Momo ovituwa viaye vi lekisiwa vapuluvi a litepa.

Ovisonehua vio Heveru, vi lombolola okuti, Yehova “Suku yohenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili.” Pole, tua kũlĩha okuti, “ka yovuisa ukueko.” (Etundilo 34:​6, 7) Ovituwa evi vivali, vi situlula elomboloko lionduko ya Suku. Onduko “Yehova,” yi lomboloka okuti, “O Tẽlisa Ocipango Caye.” Eye o linga ovina viosi vi sukiliwa oco a tẽlise olohuminyo viaye. (Etundilo 3:​13-​15) Pole, Eye ka pongoloka. Yesu wa popia hati: “Yehova eye Suku yetu kuenje Eye Suku lika waye.”​—⁠Marko 12:⁠29.

Anga hẽ Ovisonehua Vio Heveru Via Pongoluiwa?

Koloneke vilo, alivulu alua osimbu a siata oku piñanyiwa lalivulu akuavo eci omanu va linga akonomuiso okaliye, ale ceci va kuata ovisimĩlo vikuavo. Anga hẽ, Ovisonehua vio Heveru via piñanyiwa levi vio Helasi? Sio, ka via piñanyiwile.

Nda Yesu wa kuatele ovisimĩlo viaco, ulandu wupange waye woku kunda nda wa lekisa uvangi waco. Handi vali, alivulu a sonehiwa lolondonge viaye, nda a lekisa uvangi wokuti, Ovisonehua vio Heveru via piñanyiwa. Catiamẽla kulandu wa Yesu osimbu handi ka endele kilu, elivulu lia Luka li popia hati: “Eye wa . . . lomboluila [olondonge viaye vivali] ovisonehua viosi via tiamẽla kokuaye, loku fetika levi via Mose [okuti Ovisonehua vio Heveru] kuenda evi viovaprofeto vosi.” Noke Yesu wa molehẽla kovapostolo vaye kuenda komanu vakuavo. Ulandu waco wamisako hati: “[Eye] wa popia lavo hati: ‘Evi ovio olondaka viange nda popele lene, cina nda kala kumue lene, okuti ovina viosi via sonehelua ame vovihandeleko via Mose Lovaprofeto Lolosamo vi lingiwa.’” (Luka 24:​27, 44) Nda Ovisonehua vio Heveru ka via kuatele esilivilo, momo lie Yesu a vi tukuila kesulilo liupange waye woku kunda?

Noke yoku sovola ekongelo Liakristão, olondonge via Yesu viamamako oku kuama Ovisonehua vio Heveru oco va lombolole ciwa ovitumasuku vina via tẽlisiwa. Onumbi yi sangiwa Vocihandeleko ca Mose, ya va longisa ovina vialua. Handi vali, va tangavo ulandu womanu va Suku una u pamisa ekolelo Liakristão. (Ovilinga 2:​16-21; 1 Va  Korindo 9:​9, 10; Va Heveru 11:1–12:⁠1) Upostolo Paulu wa popia hati: “Ovisonehua vi kola viosi ovitumasuku.”b (2 Timoteo 3:​16) Ovisonehua vio Heveru vi eca ndati uvangi wokuti vi kuete esilivilo koloneke vilo?

Elungulo Liatiamẽla Komuenyo

Tu konomuisi ovitangi viatimẽla kolonepele viapata koloneke vilo. Umalẽhe umue o kuete 21 kanyamo woko Etiopia okuti o kasi volupale lumue Kutundilo woko Europa, wa popia hati: “Nda tu yongola oku enda kumue, tu enda ocimunga. Momo eci tu enda ocimunga, omanu va kuata ohele yoku tu linga eci cĩvi.” Eye wamisako hati: “Noke yowola yepandu koñolosi ka tu pondola vali oku tunda, ca piãla enene oku endela vomboyo. Eci omanu va tu mõla, va tulukila lika kekova lietu.” Anga hẽ, Ovisonehua vio Heveru vi tetulula ocitangi eci?

Suku wa sapuilile va Isareli hati: “Ocingendeleyi ci tunga love vofeka yove, ku ka ci linge lãvi. Ocingendeleyi ca tunga lene ci kale lene ndonyitiwe pokati kene, kuenda vu u sola ndeci vu lisola ene muẽle, momo lenevo wa kaile ovingendeleyi vofeka ye Egito.” (Ovisila 19:​33, 34) Ocili okuti, ocihandeleko ca kisikile va Isareli oku kapako “ovingendeleyi.” Kuenje, toke cilo ocihandeleko caco ci sangiwa Vovisonehua vio Heveru. Ove hẽ, ku tava okuti, olonumbi vi sangiwa vocihandeleko caco vi pondola oku tetulula ovitangi violonepele viakova?

Ovisonehua vio Heveru, ndaño okuti ka vi lombolola catiamẽla kolombongo, pole vi kuete olonumbi vialua vi tu kuatisa oku talavaya lavio lolondunge. Kelivulu Liolosapo 22:​7, tu tangako ndoco: “Ukuakulevala o linga upika wu u levalisa.” Koloneke vilo, olondunguli viomanu vakualomĩlu, vi tava okuti, oku landa cimue lolombongo vioku levala, ci nena ovitangi.

Handi vali, ocituwa ca siata koloneke vilo coku kuata ukuasi lonjila yimue ka ya sungulukile, ca lomboluiwa la Soma Salomone una wa kala ohuasi kosimbu. Eye wa popia hati: “U o sole olombongo kekuta olombongo; ndaño yu o sole elau kekuta okulua kuovipako. Eci lacovo esanda.” (Ukundi 5:​10) Olondaka evi vi kuete esilivilo liocili!

Elavoko Lio Kovaso

Embimbiliya li kuete osapi yi popia hati: Usoma una u kasi peka lia Yesu Kristu, uka kemalisa uviali wa Suku londuko yaye.​—⁠Daniele 2:44; Esituluilo 11:⁠15.

Vovisonehua vio Heveru tu lilongisamo ovolandu alua a lekisa ndomo omanu vaka kala voluali luokaliye eci Usoma wa Suku uka viala. Ovolandu aco, a tu ĩha elembeleko kuenda a tu vetiya oku kuata ukamba la Yehova Suku. Uprofeto Isaya poku lombolola ombembua yika kala pokati kovinyama lomanu, wa soneha ndoco: “Ombinji yi tunga pamuamue lomõla omeme, kuenda ongue yi lala lala lomõla ohombo; onãle leyove liohosi vi endela pamuamue, kuenje okamõla ka vi songuila.” (Isaya 11:​6-8) Elavoko liaco li komohisa calua!

Ovisonehua vio Heveru vi lombolola nye catiamẽla kolonepele viakova, viapata, kovoveyi ale kovitangi viuhukũi? Ovisonehua vio Heveru vi lombolola ndomo Kristu Yesu aka vi tetulula. Ovio vi popia hati: “O popela osuke eci yi vilikiya, ndaño ohukui lu ka kuete oñuatisi. O kuatela ohenda ohukui losuke. O popela ovimuenyo violosuke.” (Osamo 72:​12, 13) Olohuminyo viaco, vi kuete esilivilo momo vi lembeleka omanu va kasi oku liyaka lovitangi oco va kuate elavoko lekolelo.​—⁠Va Heveru 11:⁠6.

Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a sonehela ndoco: “Cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwila oku tu longisa okuti, epandi kuenda oku kolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko”! (Va Roma 15:⁠4) Ocili okuti, Ovisonehua vio Heveru toke cilo viatiamẽla Kondaka ya Suku yi sangiwa Vembimbiliya. Ovio vi kuete esilivilo kokuetu. Omo liaco, tu ku laleka oku lilongisa ovina viosi vi sangiwa Vembimbiliya kuenda oku kuata ukamba la Yehova Suku Usovoli walio.​—⁠Osamo 119:​111, 112.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Vocipama cilo, Otestamento Yale, yi lomboloka Ovisonehua vio Heveru. (Tala pokakasia losapi hati, “Otestamento Yale, ale Ovisonehua vio Heveru?” kemẽla 6.) Olombangi via Yehova via siatavo oku tukula Otestamento Yokaliye hati, Ovisonehua vio Helasi.

b Vovisonehua vio Heveru mu sangiwa olonumbi via lua vi tu kuatisa koloneke vilo. Ocili okuti, Akristão ka va kisikiwa vali oku pokola Kocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli vonduko ya Mose.

[Okakasia kemẽla 6]

OTESTAMENTO YALE ALE OVISONEHUA VIO HEVERU?

Ondaka “otestamento yale,” yi sangiwa kelivulu lia 2 Va  Korindo 3:​14, Vembimbiliya li tukuiwa hati, Rei Jaime. Vocinimbu caco, ondaka “otestamento,” yopuiwa kondaka yo Helasi yi popia hati, di·a·theʹke. Pole, Vambimbiliya alua ndeci lio Nova Versão Internacional, kuenda Liumbundu, ondaka di·a·theʹke, okuti yi lombolola “otestamento,” va yi tukula hati, “ocisila.” Momo lie?

Ulume umue onoño o tukuiwa hati, Edward Robinson wa popia hati: “Omo okuti ocisila cosimbu ci sangiwa valivulu a Mose, alivulu aco a tukuiwa hati, alivulu ocisila a sonehiwa la Mose, ale alivulu ocihandeleko.” Kelivulu lia 2 Va  Korindo 3:​14, upostolo Paulu wa tukula Ocihandeleko ca Mose cina catiamẽlele Kovisonehua viomanu va Yehova kosimbu.

Oco hẽ, alivulu a soka 39 atiamẽla Kembimbiliya, a sesamẽla oku tukuiwa ndati? Yesu Kristu kuenda olondonge viaye, ka va tendele alivulu aco ndu okuti, ka a kuete vali esilivilo. Pole, va a tukula hati, “Ovisonehua” kuenda “Ovisonehua vi kola.” (Mateo 21:42; Va Roma 1:⁠2) Omo liaco, Olombangi via Yehova vi tukula Otestamento Yale hati, Ovisonehua vio Heveru, momo kosimbu alivulu aco a sonehiwile kelimi lio Heveru. Ovo va tukulavo Otestamento Yokaliye hati, Ovisonehua vio Helasi, momo eci Suku a tuma omanu oku soneha onepa yikuavo Yembimbiliya, va li soneha velimi lio Helasi.

[Elitalatu kemẽla 4]

Omunu umue citava okuti o kũlĩhĩwa ndonganji yi kakatela calua kovihandeleko, onjali yiwa, kuenda ekamba

[Elitalatu kemẽla 5]

Yesu kupange waye woku kunda wa kuama Ovisonehua vio Heveru

[Elitalatu kemẽla 7]

Olonumbi vipi Viembimbiliya vi kuatisa omunu oku nõla onjila yiwa?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link