Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi a Velapo Velivulu Lia
Nahumi Lia Havakuki Kuenda Lia Sofoniya
UVIALI wo Asuria una wa velelepo voluali kotembo yaco, wa lundula o Samaria ya kala ombala yuviali wapata ekũi lia va Isareli. Noke va Asuria va fetika oku lipañela o Yuda. Pole, uprofeto Nahumi woko Yuda, wa kuatele esapulo liatiamẽla ko Ninivei ombala ya va Asuria. Elivulu lia Nahumi lia sonehiwa kunyamo wo 632 Kotembo Yale, li lombolola ulandu waco.
Noke, kueya Uviali wo Bavulono okuti olonjanja vimue wa enda oku vialiwa lolosoma via va Kaldea. Elivulu lia Havakuki citava okuti lia malusuiwa oku sonehiwa kunyamo wo 628. Olio, li lombolola ndomo Yehova a tuma o Bavulono oco a tẽlise ocipango caye, kuenda li lombololavo eci ca nyõla o Bavulono yaco.
Uprofeto Sofoniya woko Yuda, eye wa lombolola ulandu waco osimbu handi Nahumi la Havakuki ka va u lomboluile. Osimbu handi o Yerusalãi ka ya nyõliwile kunyamo wo 607, okuti otembo yaco pa kambele 40 kanyamo, wa lombolola oku nyõliwa kua va Yuda kuenda elavoko liavo. Pole, elivulu lia Sofoniya li lombololavo esapulo lieyambulo liatiamẽla kolofeka vikuavo.
“OHALI YIYA KIMBO LIOSONDE”
“Ovitumasuku via tumiwila imbo lia Ninivei,” vi tunda ku Yehova Suku una “o livala konyeño, haeye wa piãla kolohõlo.” Ndaño Yehova eye “ocikolo veteke liohali” komanu vana vo sanda, pole, o Ninivei ya kala oku lavoka enyõleho.—Nahumi 1:1, 3, 7.
“Yehova o tumbulula vali ulamba wa Yakoba.” Ndeci ‘ohosi yi suyulula’ ositu, haico ofeka yo Asuria ya nyõla olofeka viomanu va Suku. Yehova wa likuminyile oku ‘yoka akãlu ovita a Ninivei, losipata yilia ayove aye.’ (Nahumi 2:2, 12, 13) “Ohali yiya kimbo liosonde” okuti, o Ninivei. “Vosi va yeva ndomo ca pita love va ci panduila,” kuenda va sanjuka.—Nahumi 3:1, 19.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:9—Yehova ‘oku kundula pe’ o Ninivei, ca lombolokele nye ku va Yuda? Ca lombolokele oku va yovola peka lia va Asuria okuti, “ka fetuluinya luvali ovanyãli vaye.” Nahumi poku lombolola okuti o Ninivei ka yika kalako vali, wa soneha hati: “Tali kolomunda olomahi viu iya lolondaka viwa, haeye o sapula ombembua. A Yuda, lingainga olofesta viove.”—Nahumi 1:15.
2:6—‘Olombundi vipi violui’ via yuluiwa? Olombundi viaco, vi lomboloka ovimbaka vio Ninivei via kupuka lovava a tunda Volui Tigre. Kunyamo wo 632 eci olohoka vio Bavulono kuenda via va Medo vieyile oku liyaka lo Ninivei, va Ninivei ka va kuatele usumba. Momo va ñualiwile lovimbaka via pama, kuenda va litendele okuti, lomue unyali o pondola oku iñila vofeka yavo. Pole, eci kua loka ombela yalua, olui Tigre lua pesela ovava. Ndomo ca lomboluiwa lulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati, Diodoro, “ovava aco a yukisa olupale kuenda a lundula ovimbaka viaco.” Omo liaco, olombundi violui via yuluka ndomo ca popiwile. Kuenje o Ninivei ya nyõliwa ocipikipiki ndeci ondalu yi lia ovisalakiti via kukuta.—Nahumi 1:8-10.
3:4—O Ninivei ya kala ndati ndocipuepue? O Ninivei ya kala ndocipuepue omo lioku kemba olofeka loku likuminya oku kuata ukamba lavo, loku va kuatisa, pole, wa va tuala kupika. Va Asuria va ecele ekuatiso ku Soma Ahasi woko Yuda, oco a liyake la va Suria vana va likongelele la va Isareli. Pole, noke, “Soma ya va Asuria, weya [oku ñualelapo Ahasi], kuenje wo sakalaisa.”—2 Asapulo 28:20.
Ceci tu Lilongisilako:
1:2-6. Yehova poku nena eyambulo kovanyali vaye va likala oku u fendela, wa lekisa okuti, omanu vaye va sukila oku u fendela lutima wosi.—Etundilo 20:5.
1:10. Ovimbaka via pama havio via lepa, ka via tatekele oku tẽlisiwa kuondaka ya Yehova yatiamẽla koku nyõla o Ninivei. Ovanyali vomanu va Yehova koloneke vilo, ka vaka puluka kenyõleho lia Suku.—Olosapo 2:22; Daniele 2:44.
‘OLONDINGESUNGA VIKA AMAMAKO LOMUENYO’
Ovipama vivali viatete vielivulu lia Havakuki, vi lekisa ombangulo ya kala pokati kuprofeto la Yehova Suku. Havakuki omo lioku sakalala levĩho lia kala vo Yuda, wa pula Suku hati: “O ndekisila nye evĩho? O mbanjisila nye ahuku?” Yehova poku u tambulula wa popia hati: “Ñasi loku katula va Kaldea, ovo omanu va tema haivo olonjaki.” Uprofeto wa komõha calua eci a limbuka okuti, Yehova oka tuma “vakuakandu” oco va yambule va Yuda. (Havakuki 1:3, 6, 13) Noke, Havakuki wa kuatisiwa lohuminyo yokuti, olondingesunga vika amamako lomuenyo, pole olondingaĩvi ka vi puluka kenyõleho. Noke wa tukula ayambulo atãlo a kala okuiya ku va Kaldea.—Havakuki 2:4.
Havakuki omo ‘liesumuo’ lialua wa likutilila ohenda ya Yehova loku lombolola ovilinga viunene a lekisa kosimbu Vokalunga Kakusuka, vekalasoko, kuenda ko Yeriko. Eye wa lombololavo ndomo Yehova aka nena onyeño yaye vuyaki wo Harmagedo. Poku malusula ohutililo yaye wa popia hati: “Yehova Suku eye ongusu yange, haeye endisa olomãi viange ndevi viohoha, kuenje o ngedisa kolonumbuko viange.”—Havakuki 3:1, 19.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:5, 6—Momo lie va Yuda va komõhela eci va mola va Kaldea va katukila o Yerusalãi? Momo eci Havakuki a fetika upange waye woku kunda, va Yuda va kuatele ukamba walua la va Egito. (2 Olosoma 23:29, 30, 34) Ndaño va Bavulono va kuatele unene walua, pole, olohoka viavo ka via tẽlele oku yula Fareo Neko. (Yeremiya 46:2) Onembele ya Yehova ya kala ko Yerusalãi, kuenda uviali wepata lia Daviti wa kala oku amamako volupale luaco. Va Yudea vana va tiuka kumandekua ka va kuatele ovisimĩlo viokuti, Suku ecelela va Kaldea oku nyõla o Yerusalãi. Pole, ndaño vamue ka va tavele kolondaka via Havakuki, ocinjonde coku nyõliwa kuo Yerusalãi la va Bavulono, ‘ca tẽlisiwa’ muẽle kunyamo wo 607.—Havakuki 2:3.
2:5—Helie ‘ulume ukuepela,’ kuenda ka tẽlisa ndati ocimãho caye? Va Bavulono vana va tambula olofeka lunene wolohoka viavo, va sokisiwile ndulume “ukuepela.” O seteko yaco yoku yula olofeka, ya va lingisa oku kala ndomunu wa kolua ovinyu. Pole, ovitumasuku via lekisa okuti, ka va tẽlele oku liongoluila olofeka, momo Yehova wa likuminyile oku tuma va Media la va Persia oco vo lundule. Koloneke vilo, ‘ulume’ waco ukuepela, o lomboloka ovisoko viopulitika. Ovo va sokisiwa ndomunu wa kolua ovinyu omo lioku litenda okuti va velapo, haivo veyuka epela kuenda onjongole yoku tandisa uviali wavo. Pole, ka va tẽlisa ocimãho cavo coku “liongoluila olofeka viosi.” Usoma wa Suku owo lika uka tokekisa omanu.—Mateo 6:9, 10.
Ceci tu Lilongisilako:
1:1-4; 1:12–2:1. Havakuki wa linga apulilo a sunguluka, kuenje Yehova wo tambulula. Suku yocili o yevelela olohutililo viomanu vaye vo kolela.
2:1. Tu sukila oku lavulula konepa yespiritu kuenda oku lekisa ombili kupange wa Yehova ndeci Havakuki a linga. Tu sukilavo oku pongolola ovisimĩlo vietu eci tu tambula ‘elungulo’ limue.
2:3; 3:16. Osimbu tu lavoka okuiya kueteke lia Yehova, ka tuka liwekipo oku lavulula.
2:4. Oco tu puluke keteke Yehova aka nena enyolẽho, tu sukila oku pandikisa lekolelo.—Va Heveru 10:36-38.
2:6, 7, 9, 12, 15, 19. Omanu vana va kuakulimuisa onganyu yevĩho, va sole ungangala, vakuevĩho, ale vava va fendela oviteka, va lavoka enyõleho. Omo liaco, tu sukila oku yuvula ovituwa viaco.
2:11. Nda tua liwekapo oku situlula evĩho lioluali lulo, ‘ovawe a kaluka.’ Omo liaco, tu sukila oku amamako oku kunda lutõi esapulo Liusoma!
3:6. Eci Yehova aka nyõla olondingaĩvi, lacimue ocisoko coluali cika kala ndomunda yi tateka oku tẽlisiwa kuocipango caye.
3:13. Tua kolela okuti, uyaki wo Harmagedo, ka uka nyõla omanu vosi. Momo Yehova oka popela omanu vaye vo kolela.
3:17-19. Ndaño tu pita lovitangi osimbu handi o Harmagedo ka yeyile, ale vokuenda kuyaki waco, tua kolela okuti Yehova o tu ĩha “ongusu” osimbu tu amamako oku u vumba lesanju.
‘ETEKE LIA YEHOVA LI KASI OCIPEPI’
Efendelo lia Baale lia li sanduilile vo Yuda. Yehova vonduko yuprofeto Sofoniya wa popia hati: “Ngoluila Yuda eka liange kuenda olonungi viosi via Yerusalãi.” Sofoniya wa lungulavo hati: ‘Eteke lia Yehova li kasi ocipepi.’ (Sofoniya 1:4, 7, 14) Vana va pokola kolonumbi via Suku, ovo lika vaka ‘wundisiwa’ keteke liaco.—Sofoniya 2:3.
Yerusalãi “imbo . . . liukuaku [kangisa] omanu! ngongo yalio”! Omo liaco, “ ‘nalamẽli toke keteke mbotokela oku vaimbila uvangi.’ Momo nda panga oku ongolola olofeka, . . . hã si va sukumũila onyeño yange.” Pole, Suku wa likuminya hati: “Ndu kemãlisi loku u kokeli esivayo, pokati kolofeka viosi violuali, eci numbulula ipako viene kovaso ene.”—Sofoniya 3:1, 8, 20.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
2:13, 14—Ondaka yipi ya kala oku “lilila” vo Ninivei ya siala elunda? Omo okuti, o Ninivei yeya oku linga ocitumãlo covinyama vio vusenge, kuenda colonjila, ondaka ya kala oku lililamo, yi tiamisiwila kocisungo colonjila kuenda kocileñi cofela ya pita polonjanela violonjo via siala upolokoso.
3:9—‘Upopi wa pua esanda’ u lomboloka nye kuenda u vanguiwa ndati? Upopi waco u lomboloka ocili Condaka ya Suku yi sangiwa Vembimbiliya. Vocili caco, mua kongela alongiso osi Embimbiliya. Tu vangula upopi waco, poku tava kocili caco, loku ci longisa ku vakuetu, kuenda poku ambata omuenyo umue u litava locipango ca Suku.
Ceci tu Lilongisilako:
1:8. Omanu vamue vo koloneke via Sofoniya, va enda oku setukula ovituwa violofeka va lisunguile lavio, poku kuama ocituwa cavo ‘coku wala.’ Omo liaco, afendeli va Yehova koloneke vilo, va sukila oku yuvula oku kuama ocituwa coluali coku wala!
1:12; 3:5, 16. Yehova wa tumile ovaprofeto vaye oco va lungule omanu catiamẽla kenyõleho a likuminyile oku nena. Pole, va Yuda ka va tavele kesapulo liaco, momo va kala ndonasi vocikoselo covinyu, omo liomuenyo vambatele. Osimbu tu lavoka eteke linene lia Yehova, ka tuka eceleli okuti, ovituwa vĩvi viomanu vi ‘leñelisa ovaka etu’ omo liowesi. Pole, tu sukila oku amamako oku kunda esapulo Liusoma okuti ka tu liwekapo.
2:3. Yehova eye lika o tẽla oku tu popela keteke lionyeño yaye. Oco tu popeliwe, tu sukila oku ‘sanda Yehova’ poku lilongisa Ondaka yaye yi sangiwa Vembimbiliya, loku likutilila oco a tu songuile, kuenda oku kuata ukamba laye. Tu sukilavo oku ‘sanda esunga,’ poku ambata omuenyo wa sunguluka. Handi vali, tu sukila oku ‘sanda okuomboka,’ loku lekisa umbombe kuenda epokolo.
2:4-15; 3:1-5. Eteke Yehova aka nyõla etavo Liakristão Vesanda kuenda olofeka viosi vi kasi oku talisa ohali omanu Vaye, oka kuama onjila yimuamue ndeci a lingile poku nyõla o Yerusalãi yosimbu kuenda olofeka via kala ocipepi layo. (Esituluilo 16:14, 16; 18:4-8) Omo liaco, tu sukila oku amamako oku sapula lutõi enyõleho Suku aka nena.
3:8, 9. Osimbu tu kevelela eteke lia Yehova, tu sukila oku lipongiya oco tu puluke kenyõleho poku lilongisa ‘upopi wa pua esanda,’ kuenda oku ‘vilikiya onduko ya Suku,’ poku litumbika kokuaye. Tu vumbavo Yehova “lutima umuamue,” kumosi lomanu vaye kuenda oku eca kokuaye “ocilumba cesivayo” ndombanjaile.—Va Heveru 13:15.
‘Eteke Liaco li Yayulako’
Ukualosamo wa imba ocisungo hati: “Okasimbu kaño handi kuenje ondingaĩvi ka yi kalapo. Ndaño o vanjiliya pomangu yaye lutate, eye kepo.” (Osamo 37:10) Eci tu sokolola ulandu wo Ninivei ndomo wa lomboluiwa velivulu lia Nahumi, leci ca pita la va Bavulono kuenda va Yuda vana ka va tavele ku Suku, ndomo ca lekisiwa velivulu lia Havakuki, tu tava okuti olondaka viukualosamo vika tẽlisiwa. Otembo yiñami tu sukila oku kevelela?
Elivulu lia Sofoniya 1:14, li popia hati: ‘Eteke linene lia Yehova li kasi ocipepi, lili ocipepi muẽle, kuenda li yayulako.’ Elivulu lia Sofoniya, li lekisa ndomo tu pondola oku wundisiwa keteke liaco kuenda eci tu sukila oku linga oco tu popeliwe. Omo liaco, “ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya.”—Va Heveru 4:12.
[Elitalatu kemẽla 8]
Ovimbaka via pama vio Ninivei, ka via tatekele oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Nahumi
[Ono Yofoto]
Randy Olson/National Geographic Image Collection