OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/12 kam. 20-24
  • Lekisa Ovituwa Viku Kuatisa Oku Longisa Omanu

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Lekisa Ovituwa Viku Kuatisa Oku Longisa Omanu
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Lekisa Ocisola Cocili ku Suku
  • Lekisa Ocisola Komanu
  • Lekisa Ocituwa Coku Kuatisa Vakuene
  • Kuata Epandi Pole Kuka Pesele Otembo
  • Kuata Uloño Woku Longisa
  • Kuata Ombili Koku Longisa Omanu
  • ‘Longisi Omanu Oku Linga Ovina Viosi Ndo Kundiki’
    Utala Wondavululi—2004
  • Kuama Ongangu Ya Yesu Yoku Longisa Locisola
    Utala Wondavululi—2009
  • “Kuendi, ka Longisi Omanu . . . Oco va Linge Olondonge”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2019
  • O Pondola hẽ Oku Kuatisa Kupange Woku Linga Olondonge?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2021
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/12 kam. 20-24

Lekisa Ovituwa Viku Kuatisa Oku Longisa Omanu

“Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge.”​—⁠MATEO 28:⁠19.

1. Uloño upi omanu vamue va Suku va sukilile kosimbu?

OMANU va Yehova, va siata oku kuata uloño u va kuatisa oku linga ocipango caye. Suku wa tumile Avirahama la Sara oku siapo olupale luo Uri luna lua kuata ukuasi. Pole, va sukilile oku lekisa umbombe oco va kale volosinge. (Va Heveru 11:​8, 9, 15) Oco va Isareli va iñile Vofeka Yohuminyo, Yehosua wa sukilile oku kuata utõi, loku kolela Yehova, kuenda oku pokola Kovihandeleko viaye. (Yehosua 1:​7-9) Espiritu lia Suku lia kuatisa Becalele la Aholiava oku kuata uloño woku songuila upange woku tunga o tavernakulu kuenda ovina vikuavo via kongelele vupange waco.​—⁠Etundilo 31:​1-11.

2. Apulilo api tu konomuisa atiamẽla koku longisa omanu?

2 Noke lianyamo amue, Yesu Kristu wa sapuila olondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. . . . Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:​19, 20) Kosimbu, omanu ka va tambuile upange walua ndowu u kasi oku lingiwa koloneke vilo. Ovituwa vipi vi sukiliwa kupange woku longisa omanu? Tu pondola ndati oku kuata ovituwa viaco?

Lekisa Ocisola Cocili ku Suku

3. Ocikundi coku longisa omanu ci tu ĩha epuluvi lipi?

3 Oku lekisa ocisola cocili ku Yehova, ci tu kuatisa oku sapela lomanu kuenda oku va vetiya oco va fendele Suku yocili. Va Isareli va sukilile oku lekisa ocisola ku Suku poku pokola kovihandeleko viaye, oku eca ovilumba vi taviwa laye, kuenda oku u sivaya lovisungo. (Esinumuĩlo 10:​12, 13; 30:​19, 20; Osamo 21:13; 96:​1, 2; 138:⁠5) Omo okuti tuakundi vusoma, tu sukilavo oku pokola kovihandeleko via Suku. Pole, tu lekisa ocisola ku Yehova, poku kundila vakuetu catiamẽla kokuaye kuenda kolohuminyo viaye. Tu sukila oku vangula lutõi, kuenda oku nõla olondaka via sunguluka poku sapela la vakuetu catiamẽla kelavoko Suku a tu ĩha.​—⁠1 Va  Tesalonike 1:5; 1 Petulu 3:⁠15.

4. Momo lie Yesu a sanjukilile oku longisa omanu catiamẽla ku Yehova?

4 Omo okuti Yesu wa lekisa ocisola cocili ku Yehova, wa kuata esanju lioku vangula catiamẽla kocipango ca Suku, Kusoma waye, kuenda kefendelo liocili. (Luka 8:1; Yoano 4:​23, 24, 31) Omo liaco, Yesu wa popia hati: “Okulia kuange oku linga ocipango cu wa numa kuenda oku suisapo upange waye.” (Yoano 4:​34) Olondaka viukualosamo, vi tiamisiwilavo ku Yesu wa popia hati: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange. Nda sapula vekongelo linene ondaka yiwa yepopelo. Sia munihile omela wange, ndeci wa kũlĩha, a Yehova.”​—⁠Osamo 40:​8, 9; Va Heveru 10:​7-10.

5, 6. Ocituwa cipi ci sukiliwa kupange woku longisa omanu?

5 Omo lioku sola Suku, vana va fetika ndopo oku lilongisa Embimbiliya, va siata oku vangula catiamẽla ku Yehova kuenda Kusoma waye, lelavoko liokuti, vaka vetiya vakuavo oku konomuisa Ovisonehua. (Yoano 1:​41) Ocisola tu kuetele Suku, oco ci tu vetiya oku kundila omanu loku va longisa oco va linge olondonge. Oco tu amameko loku lekisa ocisola, tu sukila oku tanga Ondaka ya Suku oloneke viosi kuenda oku sokolola ovina tu tanga.​—⁠1 Timoteo 4:​6, 15; Esituluilo 2:⁠4.

6 Yesu ocisola a lekisa ku Yehova, co kuatisa oku lekisa ombili kupange woku longisa. Pole, ocisola caco, hacoko lika co vetiya oku tẽlisa upange woku kunda Usoma. Oco hẽ, ocituwa cipi cikuavo ca kuatisa Yesu kupange woku longisa omanu?

Lekisa Ocisola Komanu

7, 8. Yesu wa tendele ndati omanu?

7 Yesu wa kapeleko omanu kuenda wa lekisa ocisola kokuavo. Osimbu a kala kilu “ndomesele” ya Suku, wa sanjukililevo omãla vomanu. (Olosapo 8:​30, 31) Yesu eci a kala palo posi, wa kuatela ohenda omanu, kuenda wa lembeleka vana va enda okuiya kokuaye. (Mateo 11:​28-​30) Eye wa lekisa ocisola ca Yehova kuenda ohenda. Kuenje, ocituwa caco ca vetiya omanu oku fendela lika Suku yocili. Omo liocisola kuenda esakalalo Yesu a lekisa komanu, ca vetiya vosi oku yevelela ovina a longisa.​—⁠Luka 7:​36-50; 18:​15-17; 19:​1-10.

8 Eci ulume umue o pula ovina a sukilile oku linga oco a kuate omuenyo ko pui, “Yesu oku u vanja wo sola.” (Marko 10:​17-​21) Catiamẽla komanu vamue Yesu a longisa ko Betania, tu tanga ndoco: “Yesu wa sola Marta la manjaye kuenda Lasaru.” (Yoano 11:​1, 5) Yesu wa kapeleko calua omanu, momo onjanja yimue ndaño wa kavele, wa nõlapo oku va longisa. (Marko 6:​30-​34) Ocisola caco Yesu a lekisa, ca vetiya omanu valua oku kuama efendelo liocili.

9. Ocituwa cipi Paulu a lekisa poku kundila omanu?

9 Upostolo Paulu wa kapeleko calua omanu vana a kundila. Omo liaco, wa sapuila vana va linga Akristão ko Tesalonike hati: “Oku vu sola ciwa, tua sanjuka oku wihi ondaka yiwa ya Suku, puãi hayoko lika, lovimuenyo vietu le, omo wa soliwi letu.” Omo liocisola caco Paulu a lekisa, vamue ko Tesalonike ‘va siapo oviteka viavo oco va vumbe Suku yocili.’ (1 Va  Tesalonike 1:9; 2:⁠8) Nda tua lekisa ocisola cocili komanu ndeci Yesu la Paulu va linga, tu kuatavo esanju poku mola ndomo olondaka viwa vi veta ovitima via vana “va noliwila omuenyo ko pui.”​—⁠Ovilinga 13:⁠48.

Lekisa Ocituwa Coku Kuatisa Vakuene

10, 11. Momo lie ocituwa coku lieca lutima wosi ci kuetele esilivilo koku longisa omanu?

10 Vamanji vana va loñoha koku longisa omanu, va siata oku lieca olumue oco va kuatise vakuavo. Ovo ka va tendi ovokuasi ndocina cimue ca velapo. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Ca tĩla ca lua ohuasi oku iñila vusoma wa Suku”! Eci olondonge via yeva olondaka viaco, via komoha calua, pole, Yesu wa va sapuila hati: “Amãla, ka wa kũlĩhili ndomo ca tĩla oku iñila vusoma wa Suku. Ongamelo oku pita venyulu lionguya hise, ohuasi oku iñila vusoma wa Suku, upange!” (Marko 10:​23-​25) Yesu wa vetiya olondonge viaye oku ambata omuenyo wa leluka okuti va pitisa kovaso upange woku longisa omanu. (Mateo 6:​22-24, 33) Momo lie ocituwa coku lieca lutima wosi ci tu kuatisila oku longisa omanu?

11 Oco tu longise ovina viosi Yesu a tuma, tu sukila oku likolisilako. Manji una o yongola oku kuatisa vakuavo oco va linge olondonge, o likolisilako oku longisa Embimbiliya komunu umue okuete onjongole vokuenda kuolosemana vialua. Akundi vamue Vusoma, va siata oku nõlapo oku talavaya komẽle ale kekumbi kupange woku sanda eteku, oco va kuate otembo yoku sanga valua va lekisa onjongole kolondaka viwa. Vamanji valua, va siata oku lilongisa alimi akuavo oco va kundile vana va kasi vocikanjo cavo okuti va vangula alimi aco. Vakuavo, va siata oku ilukila kovikanjo vikuavo ale kolofeka vina ku sukila akundi vusoma. (Mateo 9:​37, 38) Oco va tẽlise ocimaho caco, va sukila oku likolisilako. Pole, kuli ovina vialua va sukila oku tẽlisa oco va kuate onima kupange woku kunda.

Kuata Epandi Pole Kuka Pesele Otembo

12, 13. Momo lie epandi li kuetele esilivilo kupange woku longisa omanu?

12 Epandi, ocituwa cikuavo tu sukila oku lekisa koku longisa omanu. Ndaño okuti upange woku kunda u sukila oku lingiwa lonjanga, pole oku longisa omanu oco va linge olondonge, ci sukila otembo kuenda epandi. (1 Va  Korindo 7:​29) Yesu wa lekisa epandi ku manjaye Tiago. Ocili okuti, Tiago wa kũlĩhĩle ciwa upange wa Yesu woku kunda. Pole, kua kala cimue co tateka oku linga ondonge. (Yoano 7:⁠5) Tiago weya oku linga ondonge noke liolofa via Kristu osimbu va kala oku lavoka ocipito co Pendekoste kunyamo wa 33. Ndomo ca lekisiwa Vovisonehua, eye wa likutilila kumosi lepata liaye kuenda ovapostolo. (Ovilinga 1:​13, 14) Tiago wamamako oku kula kespiritu, kuenje wa tambula ovikele vekongelo.​—⁠Ovilinga 15:13; 1 Va  Korindo 15:⁠7.

13 Olonjanja vimue eci olongunja vi lima, olombuto vimue ka vi kuli lonjanga. Cimuamue haco ca siata oku pita lomanu okuti, oco va kuate elomboloko Liondaka ya Yehova Suku, loku u sola, kuenda oku kuata ovituwa ndevi via Kristu, cambata otembo yalua. Tiago wa soneha hati: “A vamanjange, pandikisi toke Ñala iya. Ivaluki okuti ongunja yi talamela ovaima a laika oku u tekula, toke a tunda posi, a kuetele epandi toke a lokiwa lohalula lombela yakupupu. Lenevo pandikisivo. Pami vovitima, momo etukuluko lia Ñala li kasi ocipepi.” (Tiago 5:​7, 8) Tiago wa vetiyiwa la vamanji oku ‘kuata epandi toke koku tukuluka kua Ñala.’ Yesu poku longisa, eci a limbuka okuti olondonge ka vi kuete elombo liovina vimue, wa enda oku va lomboluila lepandi ale oku linga ovindekaise. (Mateo 13:​10-23; Luka 19:11; 21:7; Ovilinga 1:​6-8) Omo okuti Yesu wa tukuluka ale, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye kupange woku longisa omanu. Omo liaco, tu sukila oku lekisa epandi poku longisa vana va yongola oku linga olondonge koloneke vilo.​—⁠Yoano 14:⁠9.

14. Ndaño tu lekisa epandi, tu yuvula ndati oku pesela otembo poku longisa omanu?

14 Ndaño tu lekisa epandi, olonjanja vimue valua tu longisa Embimbiliya, ka va kuli kespiritu. (Mateo 13:​18-​23) Omo liaco, noke yoku likolisilako oku va kuatisa, nda ka va kuli kespiritu, tu sukila oku liwekapo oku va longisa. Kuenje, tu sandiliya vana va lekisa onjongole yoku lilongisa Embimbiliya. (Ukundi 3:​1, 6) Vana va lekisa onjongole, tu sukila oku va kuatisa oco va linge apongoloko kovisimĩlo, kovituwa kuenda kovina va pitisa kovaso komuenyo wavo. Omo liaco, tu sukila oku lekisa epandi ndeci Yesu a linga lolondonge viaye via sukilile ekuatiso oco vi siepo ovituwa vĩvi.​—⁠Marko 9:​33-37; 10:​35-45.

Kuata Uloño Woku Longisa

15, 16. Momo lie oku leluisa ocipama kuenda oku lipongiya ciwa ci kuetele esilivilo kupange woku kunda?

15 Ocisola tu lekisa ku Suku, ohenda tu kuetele omanu, lumbombe, kuenda epandi, ovio ovina via velapo vi tu kuatisa oku longisa omanu. Ovina vialua Yesu Kristu Ulongisi Wavelapo a popia, via kuatisa omanu valua. Momo wa vi lombolola lonjila yimue ya leluka. Omo liaco, tu sukila oku ivaluka olondaka via Yesu wa popia hati: “Lisiliyili ukuasi kilu.” “Ko ka eci eci ci kola kolombua.” “Ndunge o tendiwa ndukuesunga mekonda liovilinga viaye.” “Evi via Kaisare vi eci ku Kaisare, levi via Suku vi eci ku Suku.” (Mateo 6:20; 7:6; 11:19; 22:​21) Yesu poku longisa ka tetele onimbu. Pole, wa lombolola ciwa ovina. O pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu yoku longisa?

16 Oku li pongiya ciwa ku tu kuatisa oku lombolola ciwa ovina tu longisa. Ukundi wosi ka lipongiya ciwa, o vangula calua poku longisa. Atosi a velapo, o va lombolola volondaka vialua, kuenda o tukula cosi a kũlĩha catiamẽla kondaka yaco. Pole, ukundi una wa lipongiya ciwa, o sokolola eci catiamẽla komunu a kasi oku longisa. Noke, o konomuisa osapi yocipama, kuenda o sokolola ndomo aka yi lombolola lonjila ya leluka. (Olosapo 15:28; 1 Va  Korindo 2:​1, 2) Eye o sokolola ovina ondonge ya kũlĩha, kuenda o nõla atosi a sukila oku lombolola vokuenda kuelilongiso. Citava okuti ukundi wa kũlĩha ovina vialua, pole nda wa nõla atosi a sukiliwa, o kuatisa ondonge oku kuata elomboloko liwa.

17. Tu pondola ndati oku kuatisa omanu oku konomuisa Ovisonehua?

17 Yesu wa kuatisavo omanu oku sokolola ovina a popia okuti, ka vi lomboluile vepuluvi liaco. Onjanja yimue wa pula hati: “A Simono, wa soka ndati, olosoma viokilu lieve vi tambola kulie owombo lulambu, komãla vavo muẽle ale, komanu vaiñi?” (Mateo 17:​25) Ndaño tu sole oku lombolola ovina vialua Viembimbiliya, tu sukila oku yuvula oku vangula calua. Pole, tu sukila oku ecelela ondonge oku lombolola ovina vokuenda kuelilongiso Liembimbiliya. Tu sukilavo oku yuvula oku linga apulilo alua komanu. Pole, tu sukila oku linga ovindekaise via leluka, kuenda apulilo ana a ecelela oku kuata elomboloko liovinimbu Viovisonehua vi sangiwa valivulu etu.

18. Nye ca kongela vuloño ‘woku longisa’?

18 Ovisonehua vi lombolola eci catiamẽla kuloño ‘woku longisa.’ (2 Timoteo 4:2; Tito 1:⁠9) Uloño waco, ka u sulila lika koku kuatisa omunu oku patekela ovina vimue. Omo liaco, tu sukila oku kuatisa omunu tu longisa Embimbiliya oco a tẽle oku tepisa ocili luhembi, kuenda eci ciwa leci cĩvi. Nda tua ci linga loku u vetiya oku sola Yehova lutima waye wosi, cu kuatisa oku limbuka esunga lieci a sukilila oku pokola Kokuaye.

Kuata Ombili Koku Longisa Omanu

19. Akristão vosi va kuatisa ndati kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge?

19 Ekongelo Liakristão, ocisoko cimue coku longisa omanu oco va linge olondonge. Eci omunu umue a linga ondonge, Ombangi ya Yehova yo kuatisa oku limbuka eci Embimbiliya li longisa, hayoko lika yi sanjuka. Tu konomuisi ocindekaise eci: Nda omõla umue wa nyelela, ku nõliwa omanu vamue oco vo sandiliye. Kuenje, umue pokati kavo eye lika o pondola oku u sanga. Pole, eci omõla a tualiwa kolonjali viaye, vosi va kala oku u sandiliya, va sanjuka. (Luka 15:​6, 7) Cimuamue haco catiamẽla kupange woku longisa. Oco omunu a linge ondonge, o sukila ekuatiso liekongelo liosi. Akristão vosi va litumbika kupange woku sandiliya vana okuti, va pondola oku linga olondonge via Yesu. Eci umue a fetika oku endaenda kolohongele Vonjango Yusoma, Akristão vosi vo kuatisa oku sola efendelo liocili. (1 Va  Korindo 14:​24, 25) Omo liaco, Akristão vosi va sanjukila omanu valua va kasi oku linga olondonge unyamo lunyamo.

20. Nye o sukila oku linga nda o yongola oku longisa omanu ocili Cembimbiliya?

20 Akristão valua, va sanjukila oku longisa omanu catiamẽla ku Yehova kuenda kefendelo liocili. Ndaño va likolisilako, pamue ka va tẽla oku ci linga. Nda o kuete ocitangi caco, amamako oku pamisa ocisola cove ku Yehova loku kapako omanu. Lieca lutima wove wosi loku lekisa epandi, kuenda amamako loku loñoloha koku longisa. Likutilila eci catiamẽla konjongole yove yoku longisa ocili. (Ukundi 11:⁠1) Ivaluka okuti, ovina viosi o linga kupange wa Yehova, vi kuatisa koku longisa omanu kuenda vi eca esivayo Kokuaye.

O Pondola Oku Lombolola?

• Momo lie upange woku longisa omanu u kapela voseteko ocisola cetu ku Suku?

• Ovituwa vipi vi sukiliwa koku longisa omanu?

• Nye ca kongela ‘vuloño woku longisa’?

[Elitalatu kemẽla 20]

Akristão va lekisa ocisola cocili ku Suku poku kundila omanu

[Elitalatu kemẽla 22]

Momo lie tu sukilila oku lekisa onjongole yoku longisa vakuetu?

[Elitalatu kemẽla 23]

Ovituwa vipi vi sukiliwa koku longisa omanu?

[Elitalatu kemẽla 24]

Akristão vosi va sanjuka calua poku tala onima yi tunda koku longisa omanu

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link