Lacimue Ocimaleho Vaku Telela Ci Ku Yula
“Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue.” —ISAYA 54:17.
1, 2. Ovolandu Olombangi Via Yehova kofeka yo Albania a lekisa ndati ocili colondaka vielivulu lia Isaya 54:17?
VOKUENDA kuanyamo apita, kofeka yimue yi kasi pokati kolomunda kombuelo yo Europa, kua kala ocimunga cimue Cakristão vakuotõi. Ombiali yimue Yungangala kofeka yaco haiyo ka yi tava ku Suku, ya seteka oku va kundula. Pole, oku talisiwa ohali, loku tualiwa kocila coku kangisila omanu, kuenda oku sepuiwa lovingungu viasapulo, ka kua tẽlele oku va kundula. Omanu vaco velie? Omanu vaco, Olombangi Via Yehova kofeka yo Albania. Ndaño okuti, va kuatele ocitangi coku enda kolohongele kuenda kupange woku kunda, pole, epandi va lekisa vokuenda kuanyamo, lia eca esumbilo Kakristão kuenda esivayo ku Yehova. Unyamo wa pita, eci va tumbika ombetele yavo, manji umue o kasi oku vumba Yehova vokuenda kuanyamo alua, wa popia hati: “Ndaño Satana wa siata oku amamako oku yaka, pole, ka kasi oku yula. Yehova eye wa siata oku yula!”
2 Ovolandu ava, a eca uvangi woku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku vioku teyuila omanu vaye, ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Isaya 54:17 li popia hati: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue; kuenje o yula alimi osi a ku katukila vekanga.” Ovolandu a lekisa okuti, oluali lua Satana, ka lu tẽla oku linga cimue ci malako afendeli va Yehova Suku va litumbika kokuaye.
Satana ka Siatele Oku Yula
3, 4. (a) Nye ca kongela vovimaleho via Satana? (b) Nye ci lekisa okuti ovimaleho Vieliapu ka via siatele oku yula?
3 Vovimaleho vioku lambalala afendeli vocili, mua kongela oku tateka upange wavo, ungangala, oku kapiwa vokayike, kuenda ‘oku tumbika ovihandeleko vi koka ohali.’ (Osamo 94:20) Koloneke vilo, volofeka vimue okuti cilo Olombangi Via Yehova vi kasi oku lilongisa ocipama eci, cilo vamue pokati kavo, va kasi oku “nyikiwa” omo liepandi liavo ku Suku.—Esituluilo 2:10.
4 Ombetele yimue Yolombangi Via Yehova, ya eca ulandu wokuti, vokuenda kunyamo umosi, va kuata eci ci soka 32 kovitangi okuti omanu va Suku va tipuiwa osimbu va kala kupange woku kunda. Ci soka 59 kolonjanja, olosipayu via kuata Olombangi Via Yehova amãlehe lakulu, osimbu va kala oku kunda. Vamue vopiwa ondimbukiso yovimuine vio kovoko, alitalatu, kuenda va kapiwa volokayike ndolondingaĩvi. Vakuavo va tipuiwa. Kofeka yikuavo, cilo kuli eci ci pitahãla 1.100 kolopapelo viuvangi vi lekisa okuti, Olombangi Via Yehova via kapiwa volokayike, kuenda via tipuiwa. Kueci ci pitahãla 200 kovitangi viaco, via pita keteke va kala kocipito conjivaluko yolofa via Yesu! Pole, espiritu lia Yehova, lia kuatisa omanu vaye oku puluka ndaño lovitangi via pita vofeka yaco, kuenda kolofeka vikuavo. (Sakariya 4:6) Ndaño ovanyali va vokiya elambalalo liavo, ka va tẽla oku imula upange wa vana va kasi oku sivaya Yehova. Omo liaco, tua kolela okuti, lacimue ocimamaleho ci pondola oku tateka ocipango ca Suku.
Alimi Esanda a Pisiwa
5. Alimi api uhembi a katukila omanu va Yehova kocita catete?
5 Isaya wa popele hati, omanu va Suku vaka pisa elimi liosi li va katukila. Kocita catete Akristão va enda oku va kuatela ovisimĩlo vĩvi loku va tenda ndolondingaĩvi. Olondaka vi sangiwa kelivulu Liovilinga 16:20, 21, vi eca uvangi walundi aco. Ovio vi popia hati: “Omanu ava, va Yudea, . . . va kasi loku tatamisa ca lua imbo lietu. . . . Va kasi loku longisa ovihõlo vimue okuti ka ci tava etu tu va Roma oku vi tava pamue oku vi linga.” Vepuluvi likuavo, asongui vakuetavo, va vetiya olombiali violupale oco va lambalale olondonge via Kristu loku popia hati: “Vana va vonguisa oluali luosi okatikitiki veyavo kulo. [Kuenje,] vosi yavo va kasi loku sinila ovihandeleko via Kaisare.” (Ovilinga 17:6, 7) Upostolo Paulu vo tendele okuti, “onjaki” haeye usongui wocisoko ci vetiya usuanji “voluali luosi.”—Ovilinga 24:2-5.
6, 7. Akristão vocili va siata oku pisa ndati alundi ovanyali vavo?
6 Koloneke vilo, ovanyali va siata oku sandeka alundi oco va nyole ekalo liwa Liakristão vocili. Momo lie tu popela okuti, tua pisa alundi aco?—Isaya 54:17.
7 Alundi aco a siata oku pisiwa lovituwa viwa Violombangi Via Yehova. (1 Petulu 2:12) Eci Akristão va lekisa okuti va pokola kovihandeleko viofeka kuenda va sakalala lekalo liwa lia vakuavo, ceca uvangi wokuti, alundi aco uhembi. Ovituwa tu lekisa, vi eca uvangi uwa wekalo lietu. Eci omanu va limbuka epandi lietu kovina viwa tu linga, va vetiyiwa oku eca esivayo ku Isietu wokilu, kuenda va limbuka ekalo liwa tu kuete.—Isaya 60:14; Mateo 5:14-16.
8. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu teyuile Ovisonehua? (b) Tu kuama ndati ongangu ya Kristu oco tu pise alimi a tu katukila?
8 Olonjanja vimue tu sukila oku lekisa ovituwa viwa, oco tu teyuile Ovisonehua. Onjila yimue yoku ci linga oku pinga kolombiali kuenda ku vana vakuakuteyuila ovihandeleko. (Ester 8:3; Ovilinga 22:25-29; 25:10-12) Eci Yesu a kala palo posi, onjanja yimue eci a pisiwa lovanyali vaye, ka tavele kalundi avo. (Mateo 12:34-37; 15:1-11) Omo lioku kuama ongangu ya Yesu, tu kuetevo epuluvi lioku lomboluila omanu catiamẽla kelavoko lietu. (1 Petulu 3:15) Omo liaco, ka tuka ecelele okuti vakuetombo kosikola, kupange, ale vakuepata lietu vana ka va tava ku Suku, va imula upange wetu woku kunda Ondaka ya Suku.—2 Petulu 3:3, 4.
O Yerusalãi ya Linga “Ewe Linene”
9. O Yerusalãi yipi yi lomboloka “ewe linene,” ya tukuiwa kelivulu lia Sakariya 12:3, kuenda yi tiamisiwila ku velie palo posi?
9 Ocitumasuku ca Sakariya ci lekisa esunga lieci olofeka via siatela oku lambalala Akristão vocili. Kũlĩhĩsa elivulu lia Sakariya 12:3, li popia hati: “Eteke liaco ndigisa Yerusalãi ewe linene komanu vosi.” O Yerusalãi yipi ya tukuiwa vocitumasuku eci? Ocitumasuku ca Sakariya, ca tukula o “Yerusalãi yokilu” okuti, Usoma wokilu una Akristão olombuavekua va vilikiyiwa oku viala. (Va Heveru 12:22) Palo posi pa siala etendelo litito liolombuavekua vika viala Vusoma wa Mesiya. Ovo kumue ‘lolomeme vikuavo,’ va kasi oku vetiya omanu oco va pokole Kusoma wa Suku osimbu esulilo ka lieyile. (Yoano 10:16; Esituluilo 11:15) Omanu va siata oku tenda ndati elaleko liaco? Koloneke vilo, ekuatiso lipi Yehova a siata oku eca kafendeli vocili? Tu sanga elomboloko liaco poku konomuisa elivulu lia Sakariya kocipama 12. Nda tua ci linga, tu kolela okuti, ‘lacimue ocimaleho ca teliwila’ olombuavekua via Suku kuenda olomeme vikuavo, ci yula.
10. (a) Momo lie omanu va Suku va siatela oku pita velambalalo? (b) Nye ca siata oku pita la vana va seteka oku nyola “ewe linene”?
10 Elivulu lia Sakariya 12:3, li lekisa okuti olofeka vika “nyãnyoha.” Olondaka evi vi kasi oku tẽlisiwa ndati? Suku wa handeleka okuti, olondaka viwa Viusoma, vi kundiwa voluali luosi. Olombangi Via Yehova, via kapako ocikele cavo coku kunda. Oku kundiwa Kusoma okuti olio elavoko lia velapo komanu, kua linga “ewe linene” ku vakualofeka. Ovo va siata oku seteka oku kundula ewe liaco, poku tateka akundi Vusoma. Olofeka vina vi kasi oku seteka oku imula upange woku kunda, via tambula onima yavo yoku “nyãnyoha.” Kuenje, eci va kutisiwa osõi ekalo liavo li vihisiwa. Ovo ka va tẽla oku malako afendeli vocili va kuete esumũlũho lioku kunda “esapulo liwa liotembo ka yi pui” Liusoma wa Suku u kasi peka lia Mesiya. (Esituluilo 14:6) Ulume umue wa kala ondavululi yokayike vofeka yimue vo Afrika, eci a mola omanu va Yehova va kala oku talisiwa ohali, wa popia hati: ‘Ene u kasi oku pesela otembo loku lambalala omanu ava. Ovo lalimue eteke vaka liwekapo kupange wavo. Momo vamamako oku livokiya.’
11. Suku wa tẽlisa ndati ohuminyo yaye ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Sakariya 12:4?
11 Tanga elivulu lia Sakariya 12:4. Yehova wa likuminyile okuti, vana va yaka lakundi vaye Vusoma, o va kapa vupeke kuenda o va ‘yokokisa.’ Eye wa siata oku teyuila ondaka yaye. Vofeka yimue okuti efendelo liocili lia tatekiwa, ovanyali ka va tẽlele oku tateka okuti omanu va Suku ka va tambula okulia kuespiritu. Ukanda umue wasapulo, wa popia hati, Olombangi Via Yehova, via enda oku kapa alivulu volongalafa viekokoto aco a iñile vofeka! Ohuminyo Suku a linga komanu vaye ya tẽlisiwa ndomo uvangi waco wa lekisiwa hati: “Ndi . . . [petula] ovaso eci otuvalu tuosi tua vakualofeka ndi tu lingisa olomeke.” Omo okuti ovanyali Vusoma va kapiwa vupeke lonyeño, ka va limbuka onjila va sukila oku kuama. Pole, tua kolela okuti, Yehova oka popela omanu vaye, kuenda oka sakalala lekalo liavo liwa.—2 Olosoma 6:15-19.
12. (a) Olondaka via Yesu vioku popia hati ndeyilila oku imba ondalu, vi lomboloka nye? (b) Olombuavekua vi kapa ndati umĩhi kasita konepa yespiritu, kuenda nye ca siata oku iyililako?
12 Tanga elivulu lia Sakariya 12:5, 6. “Vakuapata a Yuda” va tukuiwa vovinimbu evi, va lomboloka vana va kasi oku songuila omanu va Suku. Yehova wa va ĩha ombili yoku kuatisa kovopange osi atiamẽla Kusoma palo posi. Onjanja yimue, Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati: “Ndeyilila oku imba ondalu kilu lieve.” (Luka 12:49) Eye, wa tukula ondalu yocindekaise. Eci Yesu a kala palo posi, Usoma wa Suku, oyo ya kala osapi yupange waye woku kunda. Upange waco, wa wengula onyeño ya va Yudea. (Mateo 4:17, 25; 10:5-7, 17-20) Cimuamue haico ca siata oku pita Lakristão olombuavekua vakuãi ongangu ya Kristu koloneke vilo. Ovo, omo lioku sokisiwa “ndondalu yovusenge, pamue ndumĩhi kasita,” va siata oku imba ondalu konepa yespiritu. Kunyamo wo 1917, elivulu losapi hati, O Mistério Consumado,a lia situlula ombambe Yakristão Vesanda. Omo liaco, va kuata onyeño yalua. Otratadu letendelo 37 losapi hati: “Esulilo Lietavo Liesanda li Kasi Ocipepi!” ya vetiyavo omanu valua oku likala Usoma wa Suku.
‘Olosinge Vio ko Yuda’ Via Popeliwa
13. Ondaka ‘olosinge vio ko Yuda,’ yi lomboloka nye, kuenda momo lie Yehova aka popelela omanu vaye?
13 Tanga elivulu lia Sakariya 12:7, 8. Va Isareli, va tungaile olosinge, muna angombo va enda oku kala kuenda vakuakulima. Pole, omanu vaco va enda oku kala kohele nda ovanyali veya volupale luo Yehusalãi. Omo liaco, va sukilile oku va teyuila. Ondaka ‘olosinge vio Yuda,’ yi lekisa okuti, olombuavekua via siala palo posi, ka vi kuete eci ci vi teyuila. Vupopi umue wocindekaise, yi lomboloka okuti, va kasi valupale amue ka a kuete ociteyuilo. Ovo lutõi, va kasi oku teyuila ovina viatiamẽla Kusoma wa Mesiya. Omo liaco, Yehova ukualohoka, oka popela ‘olosinge vio ko Yuda,’ eci vika lambalaliwa la Satana.
14. Yehova o teyuila ndati ‘olosinge vio ko Yuda,’ kuenda o vi pamisa ndati?
14 Ovolandu a lekisa okuti, Yehova o kasi oku teyuila olombuavekua okuti, olonumiwa Viusoma vi kasi ‘volosinge’ via tungiwa vovapia.b Eye o pamisa vana “va leñela,” kuenje va kala nda Daviti soma ukualohoka.
15. Momo lie Yehova aka ‘votokelela oku nyõla vakualofeka viosi,’ kuenda oka ci tẽlisa otembo yipi?
15 Tanga elivulu lia Sakariya 12:9. Momo lie Yehova aka ‘votokelela oku nyõla vakualofeka viosi’? Momo ka va tava Kusoma wa Mesiya. Ovo va sesamẽla oku nyõliwa omo lioku lambalala omanu va Suku. Satana kumue lovangelo vaye, ndopo vaka ñualelapo afendeli vocili va Suku. Kuenje, elambalalo liaco, lika sulila vuyaki wo Harmagedo, wa tukuiwa Vembimbiliya. (Esituluilo 16:13-16) Omo liaco, Onganji Yavelapo, yika eca etambululo poku teyuila omanu vaye, kuenda oku kemãlisa onduko yaye pokati kolofeka.—Esekiele 38:14-18, 22, 23.
16, 17. (a) “Ocipiñalo [comanu] va Yehova” ci lomboloka nye? (b) Epandi lietu kelambalalo lia Satana li eca uvangi we?
16 Satana ka kuete ovimaleho vi pondola oku nyõla ekolelo kuenda ombili yomanu va Suku. Ombembua yi tunda koku kũlĩha okuti Yehova o tu teyuila lunene waye, oyo “ocipiñalo [comanu] va Yehova.” (Isaya 54:17) Lomue o tẽla oku tateka ombembua kuenda ekalo liwa kespiritu tu kuete. (Osamo 118:6) Satana oka amamako oku tu lambalala kuenda oku tu talisa ohali. Epandi lepokolo lietu, vi eca uvangi wokuti, espiritu lia Suku li kasi letu. (1 Petulu 4:14) Olondaka viwa Viusoma wa Yehova wa tumbikiwa, vi kasi oku kundiwila voluali luosi. Koloneke vilo, omanu va Suku va siata oku liyaka lalambalalo a kasi ndovawe a siata oku imbiwa ‘lapipili.’ Pole, Yehova wa siata oku teyuila omanu vaye kovawe aco, poku malako alambalalo aco. (Sakariya 9:15) Olombuavekua via siala palo posi, kuenda olomeme vikuavo, ka va liwekapo lupange wavo!
17 Tu talamẽli lepandi toke eci tu yovuiwa kelambalalo Lieliapu. Omo liaco, tua kolela okuti, ‘lacimue ocimaleho va tu telela ci yula, kuenda elimi liosi li tu katukila, lika nyõliwa’!
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova, pole cilo ka likasi oku sandekiwa vali.
b Oco o kuate elomboloko lia suapo liulandu owu, tanga elivulu losapi hati, Testemunhas de Jeová—Proclamadores do Reino de Deus, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova, kemẽla 675 toke 676.
O Tambulula Ndati?
• Nye ci lekisa okuti, ka tu yuliwa lovimalẽho via Satana?
• O Yerusalãi ya linga ndati “ewe linene”?
• Yehova o popela ndati ‘olosinge vio ko Yuda’?
• Nye o sukila oku linga osimbu tu lavoka uyaki wo Harmagedo?
[Elitalatu kemẽla 23]
Olombangi Via Yehova kofeka yo Albania, via pandikisa lekolelo ndaño lelambalalo lia Satana
[Elitalatu kemẽla 25]
Yesu ka tavela alundi esanda
[Elitalatu kemẽla 26]
Lacimue ocimaleho ca teliwila vana va kunda olondaka viwa ci yula