Endela Volonjila Via Yehova
“Vosi va sumbila Yehova loku endaila volonjila viaye, va sumũlũha.”—OSA. 128:1.
1, 2. Momo lie tu popela okuti tu pondola oku kuata esanju?
OMANU vosi va yongola oku kuata esanju. Pole, tua kũlĩha okuti oku sandiliya esanju loku kuata esanju, ca litepa.
2 Citava oku kuata esanju liocili. Elivulu Liosamo 128:1, li popia hati: “Vosi va sumbila Yehova loku endaila volonjila viaye, va sumũlũha.” Tu pondola oku kuata esanju nda tua fendela Suku, loku endela volonjila viaye poku linga ocipango caye. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa ndati kekalo lietu kuenda kovituwa tu lekisa?
Kala Omunu wa Koleliwa
3. Oku koleliwa kuetu ku tiamisiwila ndati kelitumbiko lietu ku Suku?
3 Omanu va sumba Yehova va koleliwa ndeci eye a koleliwa. Yehova wa tẽlisa ovina viosi a likuminyile ku va Isareli. (1 Olos. 8:56) Elitumbiko lietu ku Suku, olio ohuminyo ya velapo tua linga. Kuenje oku likutilila olonjanja viosi, ku tu kuatisa oku amamako lohuminyo yaco. Tu pondola oku likutilila ndeci ukualosamo Daviti a linga poku popia hati: “Wa yeva olohuminyo viange, a Suku. . . . Oco njimbila hũ onduko yove ovisungo viesivayo, eci nẽlisa olohuminyo viange eteke keteke.” (Osa. 61:5, 8; Uku. 5:4-6) Oco tu kale akamba va Suku, tu sukila oku koleliwa.—Osa. 15:1, 4.
4. Yefita wa tẽlisa ndati ohuminyo a lingile ku Yehova yoku eca omõlaye ufeko?
4 Koloneke Violonganji vio ko Isareli, Yefita wa lingile ohuminyo yokuti, nda Yehova wo kuatisa oku yula va Amoni, eci a tiuka kuyaki omunu wosi wa tunda tete vonjo okuti o ñualehela laye, u weca ndocilumba “coku pia elisi.” Ulandu waco u lekisa okuti, omõla wa Yefita ufeko, eye wa tunda tete vonjo. Omo lioku kolela Yehova, Yefita wa tẽlisa ohuminyo yoku eca omõlaye ufeko. Kotembo ya va Isareli, ndaño okuti oku kuela loku cita omãla kua kuatele esilivilo, pole, omõla wa Yefita ufeko ka kuelele kuenda wa kuata esumũlũho lioku linga upange vohondo yi kola ya Yehova.—Olong. 11:28-40.
5. Hana wa lekisa ndati okuti wa koleliwa?
5 Ukãi umue wa sumba Suku o tukuiwa hati Hana, wa lekisa okuti, wa koleliwile. Ulume waye Elikana, wa kala u Lewi, kuenda wa kuatavo ukãi ukuavo o tukuiwa hati Penina wa kala kolomunda vio Efarimi. Omo okuti Penina wa citile omãla valua, wa enda oku popia lãvi Hana ka kuatele omãla eci epata lia enda oku enda votavernakulu. Vepuluvi limue, Hana wa lingile ohuminyo yokuti, nda wa cita omõla ulume u weca ku Yehova. Noke, wa mina, kuenje, wa cita omõla ulume, o tukuiwa hati Samuele. Hana noke lioku nyamula omõla waye Samuele, wo tuala ko Silo oco a vumbe Yehova Suku “oloneke viosi viomuenyo [waye].” (1 Sam. 1:11) Eye wa tẽlisa ohuminyo yaye ndaño ka kũlĩhĩle okuti oka kuata omãla vakuavo.—1 Sam. 2:20, 21.
6. Tukiko wa lekisa ndati okuti wa koleliwile?
6 Ukristão umue wo kocita catete o tukuiwa hati Tukiko, wa kala ‘oñuatisi yimue ya koleliwa.’ (Va Kol. 4:7) Tukiko wa lingainga ovongende lupostolo Paulu ko Helasi, ko Makedonia, ko Asia Menor, kuenda ko Yerusalãi. (Ovil. 20:2-4) Citava okuti, eye wa kala umue pokati ka ‘vamanji’ va kuatisa Tito oku linga eliangiliyo lioku konguila vamanji va sukilile ekuatiso ko Yudea. (2 Va Kor. 8:18, 19; 12:18) Eci Paulu a kapiwa onjanja ya tete vokayike ko Roma, wa kala la Tukiko una wa koleliwile koku tumiwa ovikanda oco vieciwe ku vamanji ko Efeso kuenda ko Kolosai. (Va Efe. 6:21, 22; Va Kol. 4:8, 9) Eci Paulu a kapiwa onjanja yavali ko Roma, wa tuma Tukiko ko Efeso. (2 Tim. 4:12) Nda tua koleliwa, tu kuatavo asumũlũho upange vocisoko ca Yehova.
7, 8. Momo lie tu popela okuti Daviti la Yonatão va kala akamba vocili?
7 Suku o yongola okuti, tu kala akamba va koleliwa. (Olosap. 17:17) Yonatão omõla a Soma Saulu, wa kala ekamba lia Daviti. Eci Yonatão a yeva okuti Daviti wa ponda Goliata, “wa lipandeka lutima wa Daviti kuenje wo sola ndomuenyo waye muẽle. Yonatão yu wa lisila ocisila la Daviti omo wo sola ndomuenyo waye muẽle.” (1 Sam. 18:1, 3) Yonatão wa lungula Daviti eci Saulu a yonguile oku u ponda. Noke lia Daviti oku tila, Yonatão wo sandiliya kuenda wa linga laye ocisila. Saulu wa yonguile oku ponda Yonatão omo lioku u sapuila catiamẽla ku Daviti. Pole, Eci Yonatão a lisanga la Daviti, va pamisa vali ukamba wavo. (1 Sam. 20:24-41) Eci va li sanga onjanja ya sulako, Yonatão wa pamisa ovaka a Daviti “vonduko ya Suku.”—1 Sam. 23:16-18.
8 Yonatão wa fila kuyaki va linga la va Filisiti. (1 Sam. 31:6) Omo liesumuo Daviti a kuata, wa imba ocisungo hati: “Ndi ku kuetele upongo, a manjange, a Yonatão. Ove wa kala lame ciwa ciwa. Ocisola cove lame ca piãlele enene. Ndaño ocisola cakãi ci sule.” (2 Sam. 1:26) Ovo va likuatela ocisola omo liukamba wa kala pokati kavo, okuti, ca litepa locisola ulume lukãi va pondola oku likuatela. Ocili okuti, Daviti la Yonatão va kala akamba vocili.
Tu Lekisi ‘Umbombe’ Olonjanja Viosi
9. Esilivilo liumbombe lia lekisiwa ndati ndomo elivulu Liolonganji kocipama 9 li ci lombolola?
9 Oco tu kale akamba va Suku, tu sukila oku lekisa ‘umbombe.’ (1 Pet. 3:8; Osa. 138:6) Esilivilo liumbombe lia lekisiwa velivulu Liolonganji kocipama 9. Gideone omõla a Yotama wa popia hati: “Eteke limue, oviti via katuka ha vi ka livialekela osoma.” Ulandu waco, u tukula uti woliveira, wakuyu kuenda uti wayuva. Oviti viaco, via kala ocindekaise comanu vana ka va kaile oku sanda onjila yoku viala vakuavo va Isareli. Pole, ocikualu cina ci kuete lika esilivilo lioku kala ndondiyelo, okuti ocindekaise cuviali wa Avimeleke ongangala, ca nõlapo oku viala vakuavo. Eye ‘wa viala anyamo atatu ko Isareli,’ kuenje wa fa. (Olong. 9:8-15, 22, 50-54) Omo liaco, ci kuete esilivilo oku lekisa ‘umbombe’ olonjanja viosi!
10. Nye o lilongisa kulandu wa Herode una ka ecele ‘ulamba ku Suku’?
10 Kocita catete, K.K., Soma Herode Agripa wo ko Yudea wa kuatele ocitangi lolonungi vio ko Turo kuenda vio ko Sidono, vina via yonguile oku kuata ombembua laye. Vepuluvi limue, eci Herode a kala oku linga ohundo omanu va kaluka loku popia hati: “Ondaka eyi yosuku hayomunuko”! Omo okuti Herode ka likalele epandiyo omanu va eca kokuaye, ungelo wa Yehova wo ponda “omo ka muisile Suku ulamba.” (Ovil. 12:20-23) Nye tu sukila oku linga nda tua loñoloha koku vangula ale koku longisa ocili Cembimbiliya? Tu sukila oku eca olopandu ku Suku wa tu ĩha uloño woku ci linga.—1 Va Kor. 4:6, 7; Tia. 4:6.
Kuata Utõi Longusu
11, 12. Ulandu wa Enoke u lekisa ndati okuti Yehova eca utõi loku pamisa omanu vaye?
11 Nda tua endela volonjila via Yehova lumbombe, eye o tu ĩha utõi kuenda o tu pamisa. (Esin. 31:6-8, 23) Enoke, ukuacitumbulukila cepanduvali tunde ku Adama, wa lekisa utõi woku endaenda la Suku poku kuama onjila ya sunguluka, ndaño wa kala pokati kolondingaĩvi. (Efet. 5:21-24) Yehova wa pamisa Enoke oco a kundile omanu vaco omo liovilinga viavo vĩvi. (Tanga Yuda 14, 15.) Ove hẽ, wa siata oku kuata utõi woku kundila omanu catiamẽla kesombiso lia Suku?
12 Koloneke via Noha, Yehova wa kundula olondingaĩvi Letande. Pole, ocitumasuku ca Enoke, ci pamisa ekolelo lietu, momo koloneke vilo omanu vana ka va sumbile Suku, ndopo vaka nyõliwa lolohoka Viaye. (Esit. 16:14-16; 19:11-16) Yehova poku tambulula olohutililo vietu, o tu ĩha utõi woku kunda esapulo liaye li lekisa esombiso kuenda esumũlũho liuviali Wusoma.
13. Momo lie tu kuetele ekolelo liokuti Suku o pondola oku tu ĩha utõi longusu yoku liyaka lovitangi?
13 Tu sukilavo utõi kuenda ongusu yeciwa la Suku, oco tu pandikise kovitangi. Eci Esau a kuela akãi vavali va Hiti, “va valisa calua utima wa Isake la Rebeka.” Omo liaco, Rebeka wa liyeya loku popia hati: “Omuenyo wange wa ñuma omo ñasi lakãi vaco va Hiti. Yakoba nda lahevo o kuela ukãi u Hiti okuti ukuafeka yilo ndava, omuenyo wange u sumũluha ndati?” (Efet. 26:34, 35; 27:46) Isake wa tetulula ocitangi caco, poku tuma Yakoba oku sandiliya ukãi pokati kafendeli va Yehova. Ndaño okuti Isake la Rebeka ka va tẽlele oku pongolola eci Esau a linga, pole, Suku wa va ĩha olondunge, lutõi, kuenda wa va pamisa oco vamameko lekolelo Kokuaye. Nda tua likutilila ku Yehova, eye o tu kuatisavo.—Osa. 118:5.
14. Kafeko umue u Isareli wa lekisa ndati utõi?
14 Eci papita ovita vimue vianyamo, kamõla umue ufeko u Isareli wambatiwile kumandekua lasualali kuenje wa linga upika konjo ya Namana usongui wolohoka via va Asuria, una wa kuata uvei wovilundu. Kafeko waco eci a yeva ovikomo Suku a linga vonduko yuprofeto Eliya, wa kuata utõi woku sapela lukãi wa Namana poku popia hati: ‘Nda cime cange wa endele ko Isareli, Yehova nda wo kayisa ovilundu viaye.’ Omo liaco, Namana wa endele ko Isareli, kuenje wa sakuiwa. (2 Olos. 5:1-3) Kafeko wa sia ongangu yiwa kamalẽhe va kolela Yehova oco a va ĩhe utõi woku eca uvangi kalongisi, kakamba vo kosikola, kuenda komanu vakuavo!
15. Utõi upi Ovadiya a kuata eci a kala konjo ya Ahava?
15 Utõi u tunda ku Suku u tu kuatisa oku pandikisa kalambalalo. Kũlĩhĩsa ulandu wa kalei Ovadiya wa kala konjo ya Soma Ahava koloneke viuprofeto Eliya. Eci Nasoma Isevele a tuma oku ponda ovaprofeto va Suku, Ovadiya wa selekele eci ci soka 100 pokati kavo “veleva.” (1 Olo. 18:13; 19:18) Ove hẽ, o pondolavo oku lekisa utõi woku kuatisa vamanji eci va lambalaliwa ndeci Ovadiya a linga poku kuatisa ovaprofeto va Yehova?
16, 17. Aristarko la Galio va tendele ndati elambalalo?
16 Nda tu kasi oku lambalaliwa, tu sukila oku kolela okuti Yehova o kala letu. (Va Rom. 8:35-39) Otembo yimue Aristarko la Galio, oloñuatisi via Paulu, va liyakele locisoko cimue colongangala ko Efeso. Demetrio ukuakutela ovikuata viopalata, wa wengula ema. Eye lakamba vaye vakuakutela ociñumañuma cimue cosuku yopalata yi tukuiwa hati, Diana, va limbuka okuti olomĩlu viavo via kala kohele. Momo upange wa paulu woku kunda wa kala oku vetiya omanu oku siapo efendelo lioviteka. Kuenje, ocisoko caco ca kuata Aristarko la Galio loku vilikiya hati: “Diana ya va Efeso eye fũ!” Aristarko la Galio, va simĩle okuti va pondiwa, pole, ulume umue usonehi wo volupale, wa tulumũla owiñi.—Ovil. 19:23-41.
17 Nda o kasi oku liyaka locitangi caco, anga hẽ, o kuata utõi woku pandikisa? Kakuli uvangi u lekisa okuti Aristarko ale Galio va puile ekolelo. Aristarko omo okuti, wa kala u Tesalonike, wa kũlĩhĩle okuti oku kunda olondaka viwa ku nena elambalalo. Onjanja yimue eci Paulu a kundila vofeka yaco, omanu va wenguile elambalalo. (Ovil. 17:5; 20:4) Omo okuti Aristarko la Galio va endela volonjila via Yehova Suku, va tambula ongusu lutõi woku pandikisa kelambalalo.
Kapiko Olonjongole Via Vakuene
18. Priska la Akuila ‘vamamako ndati oku sokolola’ vakuavo?
18 Nda tu kasi oku lambalaliwa ale sio, tu sukila oku kapako vamanji. Priska la Akuila, ‘vamamako oku sokolola’ vakuavo. (Tanga Va Filipoi 2:4.) Ovo, va lekisa ongangu yiwa poku yekisa Paulu ko Efeso, kuna Demetrio ukuakutela oviñumañuma a vetiya elambalalo. Ocitangi caco ca vetiya Priska la Akuila oku kapa ‘kohele omuenyo wavo’ omo lia Paulu. (Va Rom. 16:3, 4; 2 Va Kor. 1:8) Koloneke vilo, oku sakalala la vamanjetu va kasi oku lambalaliwa, ku tu vetiya oku ‘lunguka ndolonyoha.’ (Mat. 10:16-18) Poku tẽlisa ocikele cetu coku kunda, tu sukila oku lunguka kuenda oku yuvula oku tukula olonduko viavo, ale oku eca kovanyali esapulo limue liatiamẽla kokuavo.
19. Ovina vipi viwa Kambambi a lingila vakuavo?
19 Kuli olonjila vialua vioku kapako olonjongole via vakuetu. Kuli vamanji vamue okuti, va sukila ekuatiso kuenda citava okuti pamue tu kuete epondolo lioku eca ovina va sukila. (Va Efe. 4:28; Tia. 2:14-17) Kocita catete vekongelo limue lio ko Yopa mua kala ukãi umue ukuacali o tukuiwa hati, Kambambi. (Tanga Ovilinga 9:36-42.) Eye “wa kala ukuahenda, kuenje wa kuatisa va lua” kuenda wa tongela uwalo ovimbumba. Olofa viaye kunyamo wa 36 K.K., via nenele esumuo lialua kovimbumba. Suku wa nõla upostolo Petulu oco a pindule Kambambi. Kuenje otembo yikuavo yomuenyo waye, wa yi pesila koku kunda olondaka viwa, kuenda oku lingila vakuavo ovina viwa. Tua sanjuka calua omo okuti koloneke vilo tu kuetevo vamanji akãi va siata oku lekisa ovituwa viaco!
20, 21. (a) Evetiyo lipi tu sukila oku eca poku kapako olonjongole via vakuetu? (b) Nye o sukila oku linga oco o pamise vakuene?
20 Tu pondola oku kapako vakuetu poku va vetiya oku kuata ekolelo. (Va Rom. 1:11, 12) Siluano wa pamisa ekolelo lia Paulu. Noke yoku tetulula ocitangi catiamẽla koku seviwa evamba kunyamo wa 49 K.K., osungu yakulu ko Yerusalãi, ya tuma vamue oku tuala ovikanda ku vamanji va kala kolonepa viosi. Siluano, la Barnaba kuenda Paulu, va tuala ovikanda viaco ko Antiokea. Kuenje, Siluano la Yuda, “va lungula [vamanji] lolondaka via lua, kuenje va va kolisa.”—Ovil. 15:32.
21 Noke, Paulu la Siluano va kapiwa vokayike ko Filipoi, pole va yovuiwa locilemawe ca pitako. Ovo veya oku sanjuka calua omo lioku kuata epuluvi lioku eca uvangi ku kalei kokayike, kuenda oku mola okuti, epata liaye, liosi lia tava! Osimbu Siluano la Paulu ka va tundile volupale luaco, va vetiya vamanji oku amamako lekolelo. (Ovil. 16:12, 40) Tu sukilavo oku vetiya vakuetu latambululo tu eca kolohongele, lolohundo vietu, kuenda ombili kupange woku kunda ndeci Paulu la Siluano va linga. Omo liaco, eci o kuata ‘olondaka vioku vetiya vakuetu, o sukila oku ci linga.’—Ovil. 13:15.
Tu Amamiko Oku Endela Volonjila Via Yehova
22, 23. Tu pondola ndati oku kuatisiwa lovolandu Embimbiliya?
22 Tu eca olopandu omo liovolandu a sangiwa Vondaka ya Yehova, “Suku ukuakulembeleka”! (2 Va Kor. 1:3) Nda tu yongola oku kuatisiwa lovolandu aco, tu sukila oku pokola kolonumbi Viembimbiliya kuenda oku ecelela oku songuiwa lespiritu sandu lia Suku.—Va Gal. 5:22-25.
23 Oku sokolola ovolandu Embimbiliya, ci tu kuatisa oku lekisa ovituwa vi sanjuisa Suku. Kuenje, ci pamisa ukamba wetu la Yehova una o tu ĩha “olondunge lukũlĩhĩso kuenda esanju.” (Uku. 2:26) Nda tua ci linga, tu sanjuisa utima wa Suku yetu ukuacisola. (Olosap. 27:11) Omo liaco, tu nõlipo oku amamako oku endela volonjila via Yehova.
O Tambulula Ndati?
• O pondola ndati oku lekisa okuti wa koleliwa?
• Momo lie tu sukilila oku lekisa ‘umbombe’?
• Ovolandu Embimbiliya a tu vetiya ndati oku kuata utõi?
• Tu lekisa ndati okuti, tua kapako ovina vakuetu va sukila?
[Elitalatu kemẽla 8]
Yefita wa tẽlisa ohuminyo a lingile ku Suku yatiamẽla komõlaye ufeko, ndaño ka ca lelukile oku ci linga
[Elitalatu kemẽla 10]
Ene amalẽhe, ulandu ufeko u Isareli u ku longisi nye?
[Elitalatu kemẽla 11]
Kambambi wa kapeleko ndati ovina vamanjaye Akristão va sukilile?