Ove Hẽ O Tenda Vakuene Ndomo Yehova A Va Tenda?
“Ketimba ka ku keye olonepele; . . . Ovimatamata vi likuatele pamosi ohenda.” —1 VA KOR. 12:25.
1. Eci wa likongela lomanu va Yehova onjanja yatete, nye wa yeva vutima?
ECI tua litepa loluali, okuti tua fetika oku likongela lomanu va Yehova, tua kuata esanju lialua omo liocisola kuenda ukamba u kasi pokati kavo. Ekalo liomanu va Suku lia litepa leli liomanu va vialiwa la Satana vana vakuokuse, haivo vakualonepele! Tu kuete ekalo liwa konepa yespiritu omo liombembua kuenda elitokeko li kasi pokati ketu.—Isa. 48:17, 18; 60:18; 65:25.
2. (a) Nye ci pondola oku nyõla ovisimĩlo vietu vioku tenda ciwa vakuetu? (b) Nye tu sukila oku linga?
2 Vokuenda kuotembo tua fetika oku kuatela vamanji ovisimĩlo ka via sungulukile, momo ka tua lipuile. Ekambo lietu lioku li pua, citava okuti li tu vetiya oku siapo oku kũlĩhĩsa ovituwa viwa via vamanji kuenje tu tulukila lika kakulueya avo. Noke ka tu va tendi vali ndomo Yehova a va tenda. Nda tu kasi locitangi caco, tu sukila oku kũlĩhĩsa ovisimĩlo vietu oco tu vi tokekise lovisimĩlo via Yehova.—Etu. 33:13.
Ndomo Yehova a Tenda va Manjetu
3. Embimbiliya li sokisa ekongelo Liakristão la nye?
3 Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 12:2-26 , upostolo Paulu wa sokisa ekongelo Liakristão olombuavekua “lovimatamata via lua” vietimba. Ndeci ovimatamata vietimba via litepa, haico omanu vekongelo va litepa kovituwa kuenda koku loñoloha. Pole, vosi yavo va taviwa la Yehova. Eye o va sole, kuenda wa va kapako. Omo liaco, Paulu wa vetiya hati, vamanji vekongelo, va “likuatele pamosi ohenda.” Ocili okuti, ka ca lelukile oku cilinga, momo ovituwa via vakuetu via litepa levi vietu.
4. Momo lie tu sukilila oku pongolola ovisimĩlo vietu viatiamẽla koku tenda vamanji?
4 Olonjanja vimue tua siata oku tiamisila lika utima wetu kakulueya a vamanji. Ocituwa caco ci lekisa okuti tu kasi oku sandiliya lika kokuavo ovina vĩvi. Yehova poku kũlĩhĩsa omanu o cilinga lesunguluko, momo wa kũlĩha ekalo liavo liosi kuenda o va kuetele ohenda. Eci tu kũlĩhĩsa vakuetu, tu vanja lika ovituwa tu nyale, osimbu okuti Yehova o kũlĩhĩsa ekalo liosi liomunu oku kongelamo ovituwa viaye viwa. Osimbu tu likolisilako oku tuwa nda Yehova, tu kuatisa koku nena ocisola kuenda elitokeko vekongelo.—Va Efe. 4:1-3; 5:1, 2.
5. Momo lie ka ca sungulukile oku pisa vakuetu?
5 Yesu wa kũlĩhĩle okuti, omanu omo liekambo lioku lipua va kuete ocituwa coku pisa vakuavo. Eye wa lungula hati: “Ko ka veli oco ko ka veliwe.” (Mat. 7:1) Kũlĩhĩsa okuti, Yesu wa popia hati, “ko ka veli.” Eye wa kũlĩhĩle okuti, valua pokati kolonjeveli viaye va kuatele ocituwa coku pisa vakuavo. Anga hẽ, tu kuetevo ocituwa caco? Nda tu kuete ocituwa caco, tu sukila oku likolisilako oku pongoloka oco ka tuka veliwevo. Anga hẽ, tu kuete omoko yoku pisa umue wa nõliwa la Yehova oco a linge upange waye ale oku popia hati, ka sesamẽla oku kala vekongelo? Citava okuti manji umue vekongelo o kuata ovituwa vimue vĩvi. Pole, nda Yehova o kasi oku ecelela okuti, amamako oku kala vekongelo, tu sukila hẽ oku u yuvula? (Yoa. 6:44) Anga hẽ, tua kolela okuti, Yehova eye o kasi oku songuila ekongelo liaye, kuenda nda kuli apongoloko a sukiliwa o pondola oku ci linga votembo a sokiya?—Tanga Va Roma 14:1-4.
6. Yehova o tenda ndati omanu vaye?
6 Ocina cimue ci komõhisa catiamẽla kekalo lia Yehova ceci okuti, o tẽla oku limbuka epondolo liomunu lioku ka lipua voluali luokaliye. Eye wa kũlĩhavo ndomo omunu a kasi oku amamako kespiritu. Yehova ka tiamisila utima waye koku kũlĩhĩsa ahonguo osi omunu. Kelivulu Liosamo 103:12, tu tangako ndoco: “Ndeci kutundilo kupãla lutakelo haico a kapa okulueya kuetu ocipãla.” Olondaka evi vi tu sanjuisa calua!—Osa. 130:3.
7. Nye tu lilongisa kocituwa ca Yehova ndomo a tendele Daviti?
7 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua a lekisa okuti, Yehova o kuete uloño woku kũlĩhĩsa ovituwa viwa viomunu. Suku poku lombolola catiamẽla ku Daviti wa popia hati, ‘ukuenje wange Daviti, wa lava ovihandeleko viange loku ñuama lutima waye wosi, loku linga lika eci ca sunguluka kovaso ange.’ (1 Olos. 14:8) Tua kũlĩha okuti, Daviti wa lingaile ovina vimue vĩvi. Pole, Yehova wa kũlĩhĩsa ovituwa viwa via Daviti, momo wa kũlĩhĩle okuti utima waye wa sunguluka.—1 Asa. 29:17.
Tenda Vamanji Ndomo Yehova a va Tenda
8, 9. (a) Konepa yipi tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova? (b) Ocindekaise cipi catiamẽla kondaka eyi, kuenda nye tu li longisako?
8 Yehova wa kũlĩha eci ci kasi vovitima viomanu, osimbu okuti etu ka tu kuete uloño waco. Eli olio esunga lieci tu sukilila oku yuvula oku pisa vakuetu. Etu ka tua kũlĩhĩle ovisimĩlo via vakuetu. Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oku kuama ongangu ya Yehova poku yuvula oku tiamisila utima kovituwa vĩvi viomanu okuti, voluali luokaliye ka vika kalako vali. Anga hẽ, ka ca sungulukile oku kuama ongangu ya Yehova yoku yuvula oku kũlĩhĩsa lika akulueya a vakuetu? Omo liaco, tu sukila oku kuata ocimãho coku linga ukamba uwa lavamanji.—Va Efe. 4:23, 24.
9 Kũlĩhĩsa ocindekaise catiamẽla konjo yimue yi kasi oku nyõleha okuti, olonjanela via teka teka, kuenda olusoka lulokiwa. Omanu valua eci va pita ponela yonjo yaco, va popia hati, yi sesamẽla oku yi teya, momo yi kutisa osõi. Pole, omunu ukuavo eci a yi vanja, o kuata ovisimĩlo via litepa. Eye ka kũlĩhĩsa lika ndomo onjo yaco yi kasi oku nyõleha, pole, o limbuka okuti ovimano viaco handi via pama kuenda citava oku yi tumbulula. Eye o yi landa, kuenje o semũlula ovina viosi via nyõleha kuenda o yi finisa. Noke eci omanu va pita ponela yaco, va popia hati, ya posoka. Anga hẽ, tu sukila oku kala ndomunu wa semũlula onjo ya nyõleha? Ale tu yuvula oku tulukila kakulueya a vakuetu, oco tu tiamisile utima kovituwa viavo viwa lepondolo liavo lioku kula kespiritu? Nda tua cilinga, tuka sola vamanji omo lioku kuama kuavo Yehova koku lekisa ovituwa viwa.—Tanga Va Heveru 6:10.
10. Elungulo li sangiwa kelivulu lia Va Filipoi 2:3, 4, li tu kuatisa ndati?
10 Upostolo Paulu wa eca elungulo limue li pondola oku tu kuatisa kukamba wetu la vamanji vosi vekongelo. Eye wa vetiya Akristão hati: “Cosi vu linga, ko ka ci lingili omo vu yongola oku limuisa pamue oku lipanda, puãi, loku liketisa, tendi vakuẽle hoti ovo va velapo, etu tu sule. Lomue ka ka sokolole ovina viaye lika, puãi omunu omunu a sokolole ovina via vakuavo.” (Va Fil. 2:3, 4) Eliketiso li tu kuatisa oku tenda vakuetu lovisimĩlo viwa. Oku kapako vakuetu loku tiamisila utima kovituwa viavo viwa, ci tu kuatisa oku va tenda ndomo Yehova a va tenda.
11. Apongoloko api a siata vakongelo amue?
11 Koloneke vilo ovitangi violuali via siata oku vetiya omanu oku ilukila kovitumãlo vikuavo. Cilo alupale alua eyuka omanu va tunda kolofeka via litepa. Omanu valua va kasi vovambo va siata oku lekisa onjongole kocili Cembimbiliya kuenje va likongela letu kefendelo lia Yehova. Ovo “va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi.” (Esit. 7:9) Omo liaco, vakongelo muli omanu valua va tunda kolonepa viosi violuali.
12. Ovisimĩlo vipi tu sukila oku kuatela vakuetu, kuenda momo lie ka ca lelukilile oku ci linga koloneke vilo?
12 Nda vekongelo lietu muli omanu va tunda kolonepa vialua violuali, tu sukila oku kũlĩhĩsa ndomo tu kapako vakuetu. Tu sukila oku kapako elungulo liupostolo Petulu lioku lekisa ku ‘vakuetu ocisola cocili,’ kuenda ‘oku lisola pokati lutima wa yela.’ (1 Pet. 1:22) Oku lekisa ocisola kuenda ocikembe vekongelo lina okuti muli omanu va tunda kolonepa vialua violuali, ka ca lelukile. Ekalo lia vamanjetu citava okuti, lia litepa leli lietu oku kongelamo elilongiso liavo kosikola, ukuasi, kuenda ovituwa viepata liavo. Ove hẽ, wa siata oku kuata ocitangi coku kũlĩha ciwa ekalo liavo ale ovituwa viavo? Citava okuti, va siatavo oku liyaka locitangi cimuamue coku kũlĩha ekalo liove lovituwa viove. Omo liaco, vosi yetu tu vetiyiwa lolondaka vi popia hati: “Soli vakuẽle.”—1 Pet. 2:17.
13. Apongoloko api tu sukila oku linga atiamẽla kovisimĩlo vietu?
13 Oco tu likuatele ocisola pokati la vamanji, tu sukila oku linga apongoloko atiamẽla kovisimĩlo vietu. (Tanga 2 Va Korindo 6:12, 13.) Anga hẽ, olonjanja vimue tua siata oku popia hati: “Si kuete olonepele, pole, . . . ” noke tu tukula ovituwa vimue vĩvi via siata kepata liomanu vamue? Ovisimĩlo evi vi lekisa okuti, tu kuete ocituwa cimue tu sukila okupa vutima wetu. Omo liaco, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata hẽ oku likolisilako oku kũlĩha ekalo liomanu vakuapata a litepa okuti, vakuepata liange ci sule?’ Nda tua cilinga, ci tu kuatisa oku kapako vamanji va tunda kolonepa via litepa violuali kuenda oku va sola.
14, 15. (a) Tukula omanu vamue va pongolola ovisimĩlo viavo viatiamẽla koku tenda vakuavo. (b) Tu kuama ndati ongangu yavo?
14 Embimbiliya li tu sapuila ovolandu omanu vamue va linga epongoloko. Umue pokati kavo upostolo Petulu. Omo okuti wa kala u Yudea, wa enda oku yuvula oku iñila volonjo via vakualofeka. Sokolola esumuo a kuata eci vo sapuila hati kuende konjo ya Korneliu Ukualofeka! Petulu wa pongolola ovisimĩlo viaye loku limbuka ocipango ca Suku cokuti, omanu vokolofeka viosi va tiamẽla kekongelo Liakristão. (Ovil. 10:9-35) Saulu una noke wa linga upostolo Paulu, wa sukililevo oku linga epongoloko kovisimĩlo viaye kuenda oku yuvula olonepele. Eye wa lombolola okuti, wa suvukile Akristão loku ‘kangisa calua ekongelo lia Suku, kuenda oku seteka oku li nyõla.’ Pole, eci Ñala Yesu o lungula, wa linga epongoloko linene kuenje wa tava kolonumbi viomanu vana a enda oku lambalala.—Va Gal. 1:13-20.
15 Tua kolela okuti, lekuatiso liespiritu lia Yehova, tu pondola oku linga apongoloko kovituwa vietu. Nda tua siata oku lekisa ocame, tu sukila oku likolisilako oku yuvula ocituwa caco kuenda “oku likuata omunga yespiritu poku pandikisa oku kala lombembua.” (Va Efe. 4:3-6) Embimbiliya li tu vetiya oku “[wala] ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.”—Va Kol. 3:14.
Kuama Ongangu ya Yehova Kupange Woku Kunda
16. Cipi ocipango ca Suku catiamẽla komanu?
16 Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ku Suku ka kuli ocame comanu.” (Va Rom. 2:11) Yehova o yongola okuti, omanu vokolofeka viosi va kongeliwa kefendelo liaye. (Tanga 1 Timoteo 2:3, 4.) Omo liaco, wa sokiya okuti, “esapulo liwa liotembo ka yi pui” li kundiwa “kolofeka viosi, lo kapata osi, lo ku vakualimi aiñi aiñi osi, lo komanu vosi.” (Esit. 14:6) Yesu wa popia hati: “Epia liaco, oluali.” (Mat. 13:38) Eci ci lomboloka nye kokuove kuenda kepata liove?
17. Tu kuatisa ndati omanu vosi?
17 Omanu valua ka va pondola oku enda kolonepa vimue violuali oku kundila esapulo Liusoma ku vakuavo. Pole, tu pondola oku tuala esapulo Liusoma kolonepa viosi vocikanjo cetu. Anga hẽ, tu kuete ocituwa coku kundila omanu vosi okuti, ka tu sapela lika la vana tua siata oku kundila vokuenda kuanyamo? Momo lie ka tu kuatela ocimãho coku sanda omanu vakuavo ka va tambuile handi uvangi?—Va Rom. 15:20, 21.
18. Esakalalo lipi Yesu a lekisa komanu?
18 Yesu wa kũlĩhĩle esilivilo lioku kuatisa omanu vosi. Eye ka kundilile lika vocikanjo cimuamue. Ulandu umue Wembimbiliya u tu sapuila hati, “Yesu wa ñuala ñuala kovaimbo osi anene la-a atito.” Noke “eci a mola owiñi womanu, wa va kuatela ohenda” kuenje wa va kuatisa.—Mat. 9:35-37.
19, 20. Kovina vipi tu pondola oku lekisa esakalalo lina Yehova la Yesu va kuetele omanu vosi?
19 Kovina vipi o sukila oku kuama ongangu yaco? Vamue va siata oku likolisilako oku kundila kolonepa viosi viocikanjo cavo kuna ka va siatele oku kundila calua ndeci: Kovitumãlo violomĩlu, violomapalo, vioku talamẽla oviendelo, ale kolonjo kuna okuti, ka ca lelukile oku iñilako. Vakuavo va likolisilako oku lilongisa elimi likuavo oco va kundile omanu va vangula elimi liaco vocikanjo ale oku eca uvangi ku vana okuti, handi ka va tambuile esapulo liusoma. Oku lilongisa oku lama omanu vaco velimi liavo, ci ku ĩha epuluvi lioku lekisa ocisola o va kuetele. Nda ka tu kuete epondolo lioku lilongisa elimi likuavo, anga hẽ, tu pondola oku vetiya vana va kuete epondolo lioku ci linga? Omo liaco, ka tuka kuati ovisimĩlo vĩvi la vakuetu ale oku sepula elikolisilo liavo lioku kundila omanu vo kolofeka vikuavo. Suku wa kapako omanu vosi, kuenda o yongola okuti, tu kuatavo ovisimĩlo vimuamue.—Va Kol. 3:10, 11.
20 Voku tenda omanu ndomo Suku a va tenda, mua kongela oku kundila omanu vosi vocikanjo va kuete ekalo lia litepa. Vamue citava okuti, ka va kuete apa va kala, vakuavo ka va tati ciwa etimba liavo, ale vambata omuenyo umue ka wa sungulukile. Nda vamue ka va tu tambulula ciwa, ka citava okuti, tu va kuatela ovisimĩlo vĩvi omo liofeka yavo ale epata liavo lia litepa. Paulu wa tatiwa lãvi lomanu vamue, pole, ka ecelele okuti, ovilinga viavo viu vetiya oku liwekapo oku va kundila. (Ovil. 14:5-7, 19-22) Eye wa kuatele ekolelo liokuti, vamue pokati kavo va pondola oku tava kesapulo liaye.
21. Oku tenda omanu ndomo Yehova a va tenda, ci ku kuatisa ndati?
21 Cilo tua kũlĩha okuti, tu sukila oku kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova viatiamẽla koku tenda vakuetu. Momo ocituwa caco ci tu kuatisa oku kala ciwa la vamanji vekongelo, kuenda vana va kasi voluali luosi, oku kongelamo omanu va sangiwa vocikanjo cetu. Osimbu tu amamako oku tenda omanu ndomo Yehova a va tenda, tu kuata ombembua kuenda elitokeko la vakuetu. Handi vali, tu va kuatisa oku sola Yehova Suku una ‘ka kuete ocame,’ haeye o lekisa ocisola komanu vosi, momo “vosi yavo upange wovaka aye.”—Yovi 34:19.
O Tambulula Ndati?
• Ovisimĩlo vipi tu sukila oku yuvula viatiamẽla ku vamanji?
• Tu kuama ndati ongangu ya Yehova kocituwa cetu coku tenda omanu?
• Nye wa lilongisa kocituwa cetu coku tenda vamanji va kasi voluali luosi?
• Kupange wetu woku kunda, tu kuama ndati ongangu ya Yehova yoku tenda omanu lesunguluko?
[Elitalatu kemẽla 26]
O pondola ndati oku kũlĩha omanu vakuavituwa via litepa?
[Elitalatu kemẽla 28]
O pondola ndati oku kundila omanu vosi olondaka viwa viusoma?