Tu Sivayi Yehova Loku Lekisa Esumbilo Kokuaye
“Upange [wa Yehova] we yuka ulamba lunene.”—OSA. 111:3.
1, 2. (a) Ondaka “esivayo” o yi lombolola ndati? (b) Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
UMALẼHE umue ukãi o tukuiwa hati Madison, o kuete ekũi lianyamo, eci vo pula oco a lombolole ondaka “esumbilo,” wa tambulula hati, yi lomboloka oku “Wala ciwa.” Eye ka kũlĩhĩle eci Embimbiliya li lekisa okuti, Suku ‘weyuka esumbilo.’ (Osa. 104:1) Omanu va siata oku sima hati, oku lekisa esumbilo, ci lomboloka oku wala ciwa. Momo upostolo Paulu wa vetiya vamanji akãi oco ‘va liposuise luwalo wa sunguluka, loku liuvika, loku omboka, halocifukoko ca vindiwa, pamue lulu, pamue lolomota via tĩla, pamue lolombinja via tĩla.’ (1 Tim. 2:9) Pole, ‘esumbilo lunene,’ ovio ovituwa via velapo vi eca esivayo ku Yehova.—Osa. 111:3.
2 Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, “esivayo,” yi lombolokavo “ulamba,” “unene,” kuenda “esumbilo.” Elivulu limue lia pongolola ondaka “esivayo” hati, “oku sumbiwa, ale oku pandiyiwa.” Pole, Yehova eye lika o sesamẽla esumbilo kuenda esivayo liavelapo. Omo okuti tuafendeli vaye, tu sukila oku vangula ovina viwa kuenda oku lekisa ovituwa vi eca esivayo kokuaye. Momo lie omanu va sukilila oku lekisa ovituwa viaco? Esivayo lia Yehova lulamba waye via situluiwa ndati? Tu pondola ndati oku kuatisiwa lesumbilo lia Suku? Nye Yesu Kristu a tu longisa catiamẽla koku lekisa ocituwa caco? Kuenda tu eca ndati esivayo ku Suku?
Esunga Lieci tu Sukilila Oku Lekisa Esumbilo
3, 4. (a) Tu tenda ndati esumbilo tua siata oku tambula? (b) Osamo 8:5-9, yi tiamisiwila kulie? (Tanga etosi pombuelo yemẽla.) (c) Kosimbu helie wa tambuile esivayo lia Yehova?
3 Omo okuti omanu va lulikiwa lesetahãlo lia Suku, va pondola oku lekisa esumbilo. Yehova wa lekisa esumbilo kulume watete poku u wĩha ocikele coku tata oluali. (Efet. 1:26, 27) Noke liulume oku linga ekandu, Yehova wa pitulula ocikele a ecele kokuaye coku tata oluali. Kuenje, Suku wa ‘lekisa’ esumbilo komanu. (Tanga Osamo 8:5-9.)a Omo okuti Yehova wa siata oku lekisa esumbilo kokuetu, tu sukilavo oku eca esivayo kokuaye kuenda oku sumbila onduko yaye.
4 Yehova Suku wa siata oku lekisa esumbilo komanu va kasi oku u lingila upange u kola. Eye wa lekisa esumbilo ku Havele poku tava ombanjaile yaye, pole ka tavele ya manjaye Kaini. (Efet. 4:4, 5) Mose wa vetiyiwa oku eca ‘esumbilo’ ku Yehosua una wo piñala oco a linge usongui wa va Isareli. (Ate. 27:20) Catiamẽla ku Salomone omõla a Daviti, Embimbiliya li popia hati: “Yehova wa kemalisa calua Salomone kovaso a Isareli yosi, kuenje wa wiha ulamba luwale wa piãla, olosoma viosi viatete ci sule.” (1 Asa. 29:25) Suku oka lekisa esumbilo Kakristão olombuavekua vaka pinduiwa okuti, cilo va kasi oku sandeka ‘ulamba leposo liuviali waye.’ (Osa. 145:11-13) Oku eca esivayo ku Yehova, ci vokiya etendelo ‘liolomeme vikuavo’ via Yesu okuti, via siatavo oku sumũlũisiwa kuenda oku sumbiwa omo liovikele viavo.—Yoa. 10:16.
Esivayo Lia Yehova Lulamba Waye Via Situluiwa
5. Unene wa Yehova wa velapo ndati?
5 Ukualosamo Daviti wa imba ocisungo ci lekisa unene wa Suku okuti womunu u sule, poku popia hati: “A Yehova Ñala yetu, onduko yove ya kemala cimue kuosi kilu lieve. Ove wa kapa ulamba wove kilu.” (Osa. 8:1) Omo okuti Yehova Suku eye Wavelapo voluali luosi, wa lulika “ilu losi” oco a tẽlise ocipango Caye coku pongololola osi yaco okuti yi linga ocumbo celau. Kuenje, epata liomanu va lipua va tungamo otembo ka yi pui loku eca esivayo kokuaye.—Efet. 1:1; 1 Va Kor. 15:24-28; Esit. 21:1-5.
6. Momo lie ukualosamo a popela hati, Yehova weyuka ulamba?
6 Ukualosamo una wa sumbila Suku, wa komõha calua luteke eci a mõla ilu lieyuka olombungululu vinina “ndondiamande”! Eye wa komõhavo poku mõla ndomo Suku ‘a yala ilu ndombalaka.’ Omo okuti wa kala onumiwa ya Yehova, wa limbuka ulamba Waye ndomo a lulika ilu. (Tanga Osamo 104:1, 2.) Ulamba lunene Wululiki wetu, tu vi limbukila kovina a lulika.
7, 8. Uvangi upi wulamba wa Yehova kuenda unene waye tu limbukila kovina vi kasi kilu?
7 Kũlĩhĩsa eci catiamẽla Kolombungululu Vinene. Ongongo yitito calua pokati kolombungululu viaco, momo yi sokisiwa lolumbue lumosi lueseke lio vo kalunga. Vokati kolumbungululu lumosi lunene, muli eci ci pitahãla 100 kolohuluwa violohuluwa violombungululu vitito! Nda vosengundu yimosi wa tẽlele oku tenda olumbungululu lumosi okuti ku liwekapo vokuenda kueteke liosi, o pita eci ci soka 3000 kanyamo oco o tende 100 kolohuluwa violohuluwa violombungululu viaco vitito.
8 Nda Olumbungululu lumosi Lunene lu kuete 100 kolohuluwa violohuluwa violombungululu vitito, nye ci popiwa catiamẽla kolombungululu vikuavo vi sangiwa kilu? Olonoño vimue vakuakutenda Olombungululu Vinene via popia hati, kuli eci ci soka 50 ale 125 kolohuluwa violohuluwa vioviengele. Oco hẽ, kilu kuli olombungululu viñami? Lomue o tẽla oku eca etambululo liaco. Pole, Yehova o tẽla oku “tenda olombungululu viosi. [Kuenda] o vi tukula olonduko viavio.” (Osa. 147:4) Osimbu amamako oku kuata elomboloko liulamba wa Yehova kuenda unene waye, ku vetiyiwa hẽ oku sivaya onduko yaye yavelapo?
9, 10. Eliangiliyo Liululiki wetu lioku eca ombolo, li lekisa nye catiamẽla kolondunge viaye?
9 Noke yoku lombolola ovina vi komõhisa viokilu, tu konomuisi eci catiamẽla kombolo. Yehova ka ‘Lulikile lika ilu longongo,’ pole, wa siatavo oku “eca okulia kuava va kasi lonjala.” (Osa. 146:6, 7) ‘Ulamba wa Suku lunene waye,’ tu vi limbukila kovopange aye a komõhisa oku kongelamo eliangiliyo liaye liovikũla ku tunda osema yoku panga olombolo. (Tanga Osamo 111:1-5.) Omanu valua kosimbu oku kongelamo va Isareli, va enda okulia ombolo. Ndaño ombolo yi tendiwa ndokulia kumue kua leluka, pole, ka ca lelukile oku kuata elomboloko liovina vi kapiwamo oco yi kuate epepo liwa.
10 Eci Embimbiliya lia sonehiwa, va Isareli va enda oku tenga osema yotiliku lovava, oco va pange olombolo. Olonjanja vimue va enda oku kapa etumbisa vosema ya tengiwa lovava oco olombolo vi tumbe. Ovina viaco vi likuatisila kumosi poku panga ombolo. Pole, lomue o tẽla oku kuata elomboloko ndomo olombolo viaco vi tumba. Tu komõha calua pokulia ombolo. Omo liaco ukualosamo wa imba ocisungo hati: “A Yehova, oviluvo viove via lua cimue. Viosi wa vi lulika lolondunge.” (Osa. 104:24) Ove hẽ, ku vetiyiwavo oku eca esivayo ku Yehova?
Unene wa Yehova Lulamba Waye vi ku Longisa Nye?
11, 12. Oku sokolola ovina Suku a lulika ci tu kuatisa ndati?
11 Ka tu sukila oku kala olonoño oco tu tale olombungululu kuteke, kuenda ka tu sukilavo oku kuata uloño walua oco tu pange ombolo. Oco tu sanjukile unene Wululiki wetu, tu sukila oku sanda otembo yoku sokolola ovina a lulika. Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku linga nye? Ci tu kuatisa oku limbuka ovina viosi Yehova a lulika.
12 Catiamẽla kovina Yehova a lulika oco vi kuatise omanu Vaye, Daviti wa imba ocisungo hati: “Ulamba wa piãla wuviali wove, lovilinga viove vi komohĩsa, ovio [ndi sakalala lavio otembo yosi].” (Osa. 145:5) Tu lekisa esakalalo kovopange aco poku lilongisa Embimbiliya, kuenda oku sokiya otembo yoku sokolola ovina tua tanga. Nye ciyilila koku sokolola ovina viaco? Nda tua ci linga, ci vokiya ukũlĩhĩso wetu watiamẽla kulamba wa Suku kuenda kunene waye. Omo liaco, tu vetiyiwa oku kuama ongangu ya Daviti wa sivaya Yehova poku popia hati: “Ndombolola okukemãla kuove.” (Osa. 145:6) Oku sokolola ovina vi komõhisa via Yehova Suku, ci pamisa ukamba wetu laye kuenda ci tu vetiya oku lekisa esanju poku eca uvangi watiamẽla kokuaye. Anga hẽ, o kasi oku lekisa ombili poku kunda olondaka viwa loku kuatisa omanu oku lekisa olopandu kesumbilo lia Yehova Suku, kunene waye, kuenda kulamba waye?
Yesu wa Kuama Ongangu ya Suku Yoku Lekisa Esumbilo
13. (a) Ndomo elivulu lia Daniele 7:13, 14 li lombolola, nye Yehova a eca Komõlaye? (b) Yesu Osoma wa enda oku tata ndati omanu?
13 Yesu Kristu Omõla wa Suku, wa lekisa ombili koku kunda olondaka viwa kuenda wa eca esivayo kunene wa Isiaye wokilu. Yehova wa lekisa esumbilo liavelapo Komõlaye wongunga poku u wĩha ‘uviali kuenda usoma.’ (Tanga Daniele 7:13, 14.) Pole, Yesu ka lekisile epela. Eye wa litepa lolosoma vikuavo, momo eye Ombiali yimue ukuahenda okuti, wa kũlĩha ciwa ekalo liomanu vaye, kuenda wa va sumba. Tu konomuisi ulandu umue u lekisa ndomo Yesu Osoma ya Nõliwa a tata omanu a enda oku sanga, ca piãla enene vana ka va soliwile la vakuavo.
14. Kotembo ya va Isareli vakuavilundu va tendiwile ndati?
14 Kosimbu, omanu vana va kuatiwa luvei wovilundu, va enda oku vela toke kolofa. Momo vokuenda kuotembo, etimba liosi li kuatiwa luvei waco. Ka calelukile oku sakula uvei wovilundu, momo oku ci linga ci sokisiwa ndoku seteka oku pindula umue wa fa. (Ate. 12:12; 2 Olos. 5:7, 14) Vakuavilundu, va tendiwile okuti va vĩha, haivo va suvukiwile, kuenda va enda oku kapiwa ocipãla limbo. Kuenje, eci va ñualehela lomanu vakuavo, va sukilile oku kaluka hati: “Nda vĩhĩsua, nda vĩhĩsua.” (Ovis. 13:43-46) Ukuavilundu wa enda oku tendiwa ndomunu wa fa. Ndomo ca lekisiwa vocihandeleko ca va Yudea, ukuavilundu nda o yongola oku sapela lomunu ukuavo, wa sukilile oku kala ocinãla ci soka ometulu epandu. Ulandu waco u lekisa okuti, nda umue ocitunda cetavo wa muila ocipãla ukuavilundu, wa sukilile oku u lupuisa lovawe toke eci a tilila ocipãla.
15. Yesu wa tata ndati ukuavilundu?
15 Tu kũlĩhĩsi ndomo Yesu a tata umue ukuavilundu wo pinga oco o sakule. (Tanga Marko 1:40-42.) Yesu ka likalele ulume waco, pole wa lekisa ohenda lesumbilo kokuaye, momo wa limbuka okuti, wa sukilile ekuatiso. Omo liohenda Yesu a kuatela ulume ukuavilundu, wo lamba lonjanga, kuenje wo kayisa.
16. Nye o lilongisa kocituwa Yesu a lekisa poku tata omanu?
16 Omo okuti tulondonge via Yesu, tu pondola ndati oku kuama ongangu Yaye yoku lekisa esumbilo ku Isiaye? Tu ci linga poku limbuka okuti, omanu vosi va sesamẽla epandiyo kuenda esumbilo. (1 Pet. 2:17) Vamanji vana va kuete ocikele coku songola ndeci, alume, olonjali, kuenda akulu vekongelo, va sukila oku lekisa esumbilo poku kuatisa vakuavo. Embimbiliya li lekisa okuti, Akristão vosi va sukila oku pokola konumbi yaco poku popia hati: “Lisoli pokati ndomunu la manjaye. Koku sumbila, velisipo vakuẽle.”—Va Rom. 12:10.
Lekisa Esumbilo Kefendelo
17. Ovisonehua vi tu longisa nye catiamẽla koku lekisa esumbilo poku fendela Yehova?
17 Poku fendela Yehova, tu sukila oku lekisa esumbilo. Elivulu Liukundi 5:1, li popia hati: “Nda wenda konjo ya Suku enda lesumbilo.” Mose la Yehosua, va vetiyiwa oku lula olohaku eci va kala pocitumãlo ci kola. (Etu. 3:5; Yeh. 5:15) Ovo va tava oku ci linga omo liesumbilo. Ovitunda via va Isareli, va kisikiwile oku wala ovikalasãu “viovalatanya ha vi sitika osõi yepõlola liavo.” (Etu. 28:42, 43) Ocihandeleko caco ca va kuatisa oku wala uwalo wa sunguluka poku linga upange kutala. Apata osi ovitunda va pokuile konumbi yoku lekisa esumbilo.
18. Tu lekisa ndati esumbilo kefendelo lietu ku Yehova?
18 Voku lekisa esumbilo kefendelo, mua kongela oku eca esivayo. Oco tu pandiyiwe loku sumbiwa la vakuetu, tu sukila oku lekisa esumbilo kokuavo. Esumbilo liaco tu lekisa, li sukila oku velapo uwalo wa kemãla. Tu sukila oku tenda vakuetu ndomo Suku a va tenda, momo eye wa kũlĩha eci ci kasi vutima wetu. (1 Sam. 16:7; Olosap. 21:2) Esumbilo li tu kuatisa oku lekisa ovituwa via sunguluka, oku kuata ukamba la vakuetu, kuenda oku litenda etu muẽle lonjila ya sunguluka. Omo liaco, tu sukila oku lekisa esumbilo kovina viosi tu linga, kuenda evi tu popia. Catiamẽla kovituwa vietu, kuenda koku wala loku li posuisa kuetu, tu sukila oku pokola kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Ka tu kapa kapa ovilondokua vonjila yomanu, kuenje oco upange wetu ka u vetiwa evelo. Puãi kovina viosi tu lilekisa ndakuenje va Suku.” (2 Va Kor. 6:3, 4) ‘Kovina viosi tu linga, tu sukila oku imbila uvangi ondaka ya Suku Upopeli wetu.’—Tito 2:10.
Tu Amamiko Oku Lekisa Esumbilo ku Suku
19, 20. (a) Tu lekisa ndati esumbilo ku vakuetu? (b) Nye tu sukila oku linga catiamẽla koku lekisa esumbilo?
19 Akristão olombuavekua va siata oku lekisa esumbilo, momo ovo “olomunga vonduko ya Kristu.” (2 Va Kor. 5:20) “Olomeme vikuavo” via siata oku kuatisa olombuavekua, momo olonumiwa via Mesiya Osoma. Ocili okuti, onumiwa yi vangula lutõi kuenda yi lekisa esumbilo oco yi teyuile uviali wofeka yaye. Omo liaco, tu sukilavo oku vangula lutõi kuenda oku lekisa esumbilo poku teyuila Usoma wa Suku. (Va Efe. 6:19, 20) Anga hẽ, eci tu kundila vakuetu ‘olondaka viwa viesanju,’ ka tu kasi oku lekisa esumbilo kokuavo?—Isa. 52:7.
20 Tu sukila oku nõlapo oku sivaya Suku poku lekisa esumbilo, kuenda ovituwa via sunguluka. (1 Pet. 2:12) Omo liaco, tu amamiko oku lekisa esumbilo kokuaye, kefendelo liaye, kuenda ku vamanji. Nda tua ci linga, Yehova weyuka ulamba lunene, o sanjukila esumbilo tu lekisa poku u fendela.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Olondaka vi sangiwa Kosamo 8, Daviti wa vi tiamisila ku Yesu Kristu una wa lipua.—Va Hev. 2:5-9.
O Tambulula Ndati?
• Esumbilo Yehova a siata oku lekisa li tu longisa nye?
• Esumbilo Yesu a lekisa kulume ukuavilundu li tu longisa nye?
• Tu pondola ndati oku lekisa esumbilo ku Yehova lonjila yimue ya sunguluka?
[Elitalatu kemẽla 12]
Yehova wa lekisa ndati esumbilo ku Havele?
[Elitalatu kemẽla 14]
Ovilinga via Yehova vi komohĩsa tu vi limbukila kombolo a siata oku tu ĩha
[Elitalatu kemẽla 15]
Esumbilo Yesu a lekisa kulume ukuavilundu li ku longisa nye?
[Elitalatu kemẽla 16]
Voku lekisa esumbilo kefendelo, mua kongela oku sivaya Yehova