OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/11 kam. 8-12
  • Kuatisa Omanu Va Tunda Vocisoko Ca Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Kuatisa Omanu Va Tunda Vocisoko Ca Yehova
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Helie o Pondola Oku va Kuatisa?
  • Vosi Yetu tu Pondola Oku Eca Ekuatiso
  • Amamako Oku Lekisa Ocisola Kokuavo
  • “Ame Muẽle, Sanda Olomeme Viange”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
  • Va Kuatisa Oco Va Tiuke Lonjanga!
    Utala Wondavululi—2008
  • Akulu Vekongelo, va Kuãi Ongangu Yangombo va Velapo
    Utala Wondavululi—2013
  • “Lavi Ocunda Ca Suku Co Kundikilui”
    Utala Wondavululi—2011
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/11 kam. 8-12

Kuatisa Omanu Va Tunda Vocisoko Ca Yehova

“Njolelisiko, [momo] nda sanga omeme yange ya nyelile.”​—⁠LUKA 15:⁠6.

1. Yesu wa lekisa ndati okuti ungombo umue ukuacisola?

YESU KRISTU Omõla wongunga wa Yehova, o tukuiwa hati, “ungombo unene wolomeme.” (Va Hev. 13:​20) Ovisonehua via tukula oku iya kuaye, kuenda vi lekisa okuti, eye lika Ungombo wa sanga ‘olomeme via nyelela’ via va Isareli. (Mat. 2:​1-6; 15:​24) Ocili okuti, ungombo o pondola oku eca omuenyo waye oco a teyuile olomeme. Cimuamue haico Yesu a linga poku eca omuenyo waye ndocilumba cocisembi coku yovola omanu.​—⁠Yoa. 10:​11, 15; 1 Yoa. 2:​1, 2.

2. Nye ca siata oku vetiya vamanji vamue oku liwekapo oku kunda olondaka viwa?

2 Ndaño omanu vamue va sole ocilumba ca Yesu kuenda va kula kespiritu, pole, noke va liwekapo oku vumba Yehova. Momo, ekambo lievetiyo, oku vela, kuenda ovitangi vikuavo, vi pondola oku tepulula ombili yavo yoku vumba Yehova, kuenje va liwekapo oku endaenda kupange woku kunda. Pole, vana va kasi vocisoko ca Yehova, ovo lika va kuete esanju ndeli Daviti a tukula Vosamo 23. Eye wa imba ocisungo hati: “Yehova eye ungombo wange, ame si suki [cimue].” (Osa. 23:⁠1) Vana va kasi vocisoko ca Yehova, va kuete ovina viosi va sukila oco va pamise ukamba wavo laye. Pole, vana va tunda vocisoko caye, ka va kuete asumũlũho aco. Helie o pondola oku va kuatisa? Va kuatisiwa ndati? Nye tu sukila oku linga oco va tiuke vocisoko ca Yehova?

Helie o Pondola Oku va Kuatisa?

3. Yesu wa lekisa ndati ovina tu sukila oku linga oco tu kuatise omanu va tunda vocisoko ca Yehova?

3 Tu sukila oku kuatisa omanu va tunda vocisoko ca Yehova. (Osa. 100:⁠3) Yesu wa lombolola ondaka yaco poku popia hati: ‘Nda umue o kuete ocita colomeme, kuenje yimue ya nyelela, ka si hẽ olomeme ekũi ecea lecea kolomunda ha endi oku sanda eyi ya nyelela? Ocili mopia lene siti, Nda o yi sanga o yi sanjukila ca lua, akũi ecea lecea ka via nyelile ci sule. Oco hacipangoko ca Isiene o kasi kilu okuti kamue kamosi kava vatito ka taka.’ (Mat. 18:​12-​14) Helie o pondolola oku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova?

4, 5. Ocituwa cipi akulu vekongelo va sukila oku lekisa oco va tate ciwa olomeme via Suku?

4 Nda akulu vekongelo va yongola oku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova, va sukila oku ivaluka okuti, omanu vaco va soliwe la Yehova, momo ‘eye wa siata oku va tekula.’ (Osa. 79:​13) Va sukila oku kuata ukamba lavo, kuenda oku lekisa ocisola kokuavo. Nda akulu vekongelo va ci linga, ci lekisa okuti va kapako omanu vaco. Oku va vetiya locisola, ci pamisa ekolelo liavo, kuenda ci va kuatisa oku tiuka vocisoko ca Yehova.​—⁠1 Va Kor. 8:⁠1.

5 Akulu vekongelo va kuete ocikele coku sandiliya vana va tunda vocisoko ca Yehova, kuenda oku va kuatisa. Upostolo Paulu eci a kala ko Efeso wa vetiya akulu vekongelo liaco oco va tẽlise ocikele cavo. Eye wa popia hati: “Lilavi ene muẽle. Lavivo ocunda cosi espiritu sandu [lio] ci kapeli angombo, okuti vu lisa lisa ekongelo lia [Suku] lina a landa losonde [Yomõlaye].” (Ovil. 20:​28) Cimuamue haico upostolo Petulu a linga eci a lungula olombuavekua poku vi sapuila hati: “Lavi ocunda ca Suku co kundikilui, halocikukuiko, puãi momo vu kuete utima waco, hamekondako liocipululu conganyu, te lutima wombili ndeci Suku o yonguili, haloku tulamelako ava va kundikiwa kokuene, te oku eca ongangu kocunda.”​—⁠1 Pet. 5:​1-3.

6. Momo lie koloneke vilo omanu va Suku va sukilila ekuatiso liakulu vekongelo?

6 Akulu vekongelo va sukila oku kuama ongangu ya Yesu “Ungombo uwa.” (Yoa. 10:​11) Eye wa kapeleko olomeme via Suku, kuenda wa lekisa esilivilo lioku va kuatisa eci a sapuila Simono Petulu oco a ‘lise olomeme Viaye.’ (Tanga Yoano 21:​15-17.) Koloneke vilo,olomeme vi sukila ekuatiso, momo Eliapu lia vokiya onjongole yaye yoku nyõla ekolelo lia vana va litumbika ku Suku. Satana wa siata oku yonja omanu va Yehova lolonjongole vietimba kuenda ovina vikuavo oco va wile vekandu. (1 Yoa. 2:​15-17; 5:​19) Vana va liwekapo oku kunda olondaka viwa, ovo va siata oku yapuisiwa lonjanga. Omo liaco, va sukila ekuatiso oco va pokole kelungulo lioku ‘endaenda lespiritu.’ (Va Gal. 5:​16-21, 25) Oco akulu vekongelo va kuatise omanu vaco, va sukila oku likutilila ku Suku oco va songuiwe lespiritu sandu kuenda Ondaka yaye.​—⁠Olosap. 3:​5, 6; Luka 11:13; Va Hev. 4:⁠12.

7. Oku tata ciwa olomeme ci kuete esilivilo lie kakulu vekongelo?

7 Kotembo ya va Isareli, angombo va enda oku ambata ohunya yoku teyuila olomeme viavo. Olomeme poku iñila vocunda, ‘via enda oku pita vemehi liohunya’ oco vi tendiwe lungombo. (Ovis. 27:32; Mika 2:12; 7:​14) Cimuamue haico ukulu wekongelo a sukila oku linga poku kũlĩha olomeme via Suku, kuenda oku vi tata ciwa. (Sokisa lelivulu Liolosapo 27:23.) Akulu vekongelo, va sukila oku sapela catiamẽla kesokiyo lioku nyula vamanji. Vesokiyo liaco mua kongela oku kuatisa omanu va tunda vocisoko ca Yehova. Momo Eye wa popia hati, o sandiliya olomeme viaye, kuenda o vĩha ovina vi sukila. (Esek. 34:​11) Omo liaco, Suku o sanjuka calua eci akulu vekongelo va likolisilako oku vetiya vana va tunda vocisoko caye oco va tiuke.

8. Ekuatiso lipi akulu vekongelo va pondola oku eca?

8 Nda akulu vekongelo va nyula manji umue o vela, ci vokiya esanju liaye. Cimuamue haico ci pondola oku pita la manji umue wa hongua kespiritu okuti, nda o kuatisiwa o pamisiwa kespiritu. Akulu vekongelo va pondola oku tangela ovisonehua omunu wa liwekapo oku kunda, ocipama cimue celivulu, oku u lomboluila etosi limue va yeva kohongele, oku linga laye ohutililo, kuenda ovina vikuavo. Va pondolavo oku u lomboluila okuti, nda wa enda kohongele, vamanji vaka sanjuka. (2 Va Kor. 1:​3-7; Tia. 5:​13-​15) Oku u pasuisa, oku u vilikiya votelefone, ale oku u sonehela ukanda, ci pondolavo oku u kuatisa! Oku eca ekuatiso komunu una wa tunda vocisoko ca Yehova, ci vokiya esanju kakulu vekongelo.

Vosi Yetu tu Pondola Oku Eca Ekuatiso

9, 10. Momo lie, tu popela okuti akulu vekongelo havoko lika va kuete ocikele coku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova?

9 Omo liasakalalo alua, pamue ka tu limbuka okuti manji umue wa yapuka vekongelo. (Va Hev. 2:⁠1) Pole, Yehova o sole afendeli vaye. Vosi yavo va kuete esilivilo, kuenda va sokisiwa lovimatamata vietimba. Omo liaco, tu sukila oku kapako vamanji poku li kuatisa pokati. (1 Va Kor. 12:​25) Ove hẽ wa siata oku lekisa ovituwa viaco?

10 Akulu vekongelo va kuete ocikele coku sandiliya vana va yapuka vocisoko ca Yehova oco va tiuke vekongelo. Pole, vosi yetu tu kuetevo ocikele caco. Omo liaco, tu amamiko oku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova kuenda oku va vetiya oco va tiuke vekongelo. Tu eca ndati ekuatiso liaco?

11, 12. Asumũlũho api tu pondola oku tambula poku eca ekuatiso ku una wa liwekapo oku kunda?

11 Akulu vekongelo va pondola oku pinga kukundi umue wa loñoloha oco a longise Embimbiliya komunu una wa liwekelepo oku kunda. Nda va ci linga, ci kuatisa omunu oku tumbulula ‘ocisola a lekisile tete.’ (Esit. 2:​1, 4) Eye o pondola oku pamisa ekolelo liaye poku konomuisa laye ovipama a pumba osimbu a liwekelepo oku vumba Yehova.

12 Nda ukulu wekongelo waku pinga oco o longise Embimbiliya komunu umue o sukila ekuatiso konepa yespiritu, likutilila ku Yehova oco a sumũlũise elikolisilo liove. Omo liaco, o sukila oku ‘kundika ku Yehova ovilinga viove, oco ovina o sokiya vi lemulũhe.’ (Olosap. 16:⁠3) Sokolola ovinimbu Viembimbiliya o yongola oku lomboluila omunu o sukila ekuatiso kespiritu. Sokololavo ongangu yiwa yupostolo Paulu. (Tanga Va Roma 1:​11, 12.) Paulu wa yonguile oku li sanga la vamanji ko Roma oco a va pamise kespiritu okuti vamamako oku pandikisa. Eye wa yonguilevo oku li sanga lavo oco va li vetiye pokati. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye, poku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova.

13. Nye o sukila oku sapuila omunu wa liwekapo oku kunda?

13 Vokuenda kuelilongiso, o sukila oku u pula ndoco: “Wa fetika ndati oku lilongisa Embimbiliya?” Vetiya una wa liwekapo oku kunda oco a ivaluke esanju a kuatele vekongelo, kupange woku kunda kuenda kolohongele viofeka. Lombolola esanju wa kuateli poku lingila kumosi upange wa Yehova. Lombololavo esanju o kuete omo liukamba wove la Yehova. (Tia. 4:⁠8) Eca olopandu ku Suku omo a siata oku kuatisa afendeli vaye poku va ĩha elembeleko kuenda elavoko kotembo yohali.​—⁠Va Rom. 15:4; 2 Va Kor. 1:​3, 4.

14, 15. Asumũlũho api tu pondola oku ivaluisa vana va liwekapo oku kunda?

14 O sukila oku ivaluisa omunu wa liwekapo oku kunda oco a ivaluke asumũlũho a kuatele eci a kala vekongelo. Eye wa kuatele esumũlũho lioku vokiya ukũlĩhĩso waye watiamẽla Kondaka ya Suku kuenda kocipango caye. (Olosap. 4:​18) Eci a kala oku ‘endaenda lespiritu,’ ka kuatele ovitangi vioku tamalãla kolonjanjo vioku wila vekandu. (Va Gal. 5:​22-​26) Kuenje, utima wa yela wo kuatisa oku amẽla ku Yehova vohutilio, loku kuata ‘ombembua ya Suku, yina ya piãla olondunge viosi okuti, ya lava utima waye kuenda ovisimĩlo viaye.’ (Va Fil. 4:​6, 7) Oku ivaluka atosi aco, ci tu kuatisa oku kapako vamanji oco va tiuke vekongelo.​—⁠Tanga Va Filipoi 2:⁠4.

15 Sokolola ndeci okuti, ove ukulu umue wekongelo o kasi oku pasuisa vamanji. O sukila oku vetiya olohueli vina via liwekapo oku kunda, oco vivaluke otembo via fetika oku lilongisa Ondaka ya Suku. Momo va kuata esanju poku lilongisa ovina viaco! (Yoa. 8:​32) Omo liaco, va eca olopandu omo liovina va lilongisa viatiamẽla ku Yehova, kocisola caye kuenda kocipango caye! (Sokisa lelivulu lia Luka 24:32.) Va ivaluisa epuluvi va kuatele lioku likutilila ku Yehova Suku kuenda esumũlũho lioku tẽlisa elitumbiko liavo kokuaye. Vetiya vana va liwekapo oku kunda, oco va kunde ‘olondaka viwa viulamba wa Yehova Suku yesanju.’​—⁠1 Tim. 1:⁠11.

Amamako Oku Lekisa Ocisola Kokuavo

16. Lombolola ulandu u lekisa esilivilo lioku kuatisa vamanji va hongua kespiritu.

16 Anga hẽ, atosi a kuãimo a pondola oku ku kuatisa? A pondola. Umalẽhe umue wa fetika oku kunda esapulo Liusoma eci a kuata 12 kanyamo. Pole, eci a tẽlisa 15 kanyamo, wa liwekapo oku kunda. Noke lioku fetika vali upange waco, wa litumbika kupange wakundi votembo yosi ci soka 30 kanyamo. Akulu vekongelo vo kuatisa oku pamisa ekalo liaye kespiritu. Eye wa eca olopandu omo liekuatiso a tambula!

17, 18. Ovituwa vipi o sukila oku lekisa nda o yongola oku kuatisa umue wa tunda vocisoko ca Yehova?

17 Ocisola ca siata oku vetiya vamanji oku kuatisa vana va liwekapo oku kunda oco va tiuke vekongelo. Yesu wa vetiya olondonge viaye poku popia hati: “Ndu wihi ocihandeleko cokaliye cokuti, Lisoli pokati. Ndeci ame ndo soli, haico ene, lisolivo pokati. Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” (Yoa. 13:​34, 35) Ocisola, oyo ondimbukiso Yakristão vocili. Anga hẽ, tu pondola oku lekisa ocisola caco ku vamanji va papatisiwa okuti, cilo va liwekapo oku kunda? Ocili okuti tu pondola! Pole, tu sukila oku lekisa ovituwa via sunguluka poku kuatisa vana va liwekapo oku kunda.

18 Ovituwa vipi o sukila oku lekisa nda o yongola oku kuatisa umue wa tunda vocisoko ca Yehova? O sukila oku lekisa ovituwa ndeci: Ocisola, ohenda, umbombe kuenda epandi. O sukilavo oku ecela vakuene. Paulu wa soneha hati: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi. Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci [Yehova] o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene, wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.”​—⁠Va Kol. 3:​12-14.

19. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova?

19 Vocipama cikuãimo, tuka lilongisa esunga lieci vamue va tundila vocisoko ca Yehova. Ocipama caco cika lekisa ndomo va pondola oku tambuiwa vekongelo. Eci oka lilongisa ocipama caco, oka limbuka okuti, elikolisilo liove li pondola oku kuatisa vana va liwekapo oku kunda oco va tiuke vekongelo. Koloneke vilo, omanu va siata oku pesila otembo yalua koku sandiliya ovokuasi. Pole, omuenyo u kuete esilivilo liavelapo okuti olombongo violuali lulo vi sule. Yesu wa tukula ondaka yaco poku lombolola olusapo luomeme ya nyelela. (Mat. 18:​12-​14) Omo liaco, o sukila oku kuatisa vana va tunda vocisoko ca Yehova oco va tiuke.

O Tambulula Ndati?

• Ocikele cipi akulu vekongelo va kuete coku kuatisa omanu va tunda vocisoko ca Yehova?

• Ekuatiso lipi o pondola oku eca ku vana ka va kasi oku vumba Yehova?

• Ovituwa vipi o sukila oku lekisa oco o kuatise vana va tunda vocisoko ca Yehova?

[Elitalatu kemẽla 10]

Akulu vekongelo va siata oku lekisa ocisola komanu vana va tunda vocisoko va Yehova

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link