Ociña “Cocisungo co Vokalunga” Ci Tokekisa Ovolandu
KETEKE 22 kosãi ya Kupemba kunyamo wo 2007, Vonjo yoku seleka ovina viosimbu vi kasi vofeka yo Isareli volupale luo Yerusalãi, mua sangiwa olonepa vimue viociña via sonehiwa kelimi lio Heveru, kunyamo wo 700 ale wo 800. Olonepa viaco, vi lombolola ulandu welivulu Lietundilo 13:19–16:1. Vulandu waco, mu sangiwa “Ocisungo co Vokalunga” va Isareli va imba, noke lioku yovuiwa locikomo Vokalunga Kakusuka. Momo lie oku lekisiwa kuolonepa viaco viociña ku kuetele esilivilo?
Etambululo liatiamẽla kotembo ociña caco ca sonehiwa. Ociña ca sangiwa Vokalunga ka Fa, citava okuti, ca sonehiwa vokuenda kunyamo watatu, osimbu Kristu keyile toke kunyamo watete kotembo yovapostolo. Osimbu ociña caco ka ca sangiwile, kua kala lika ociña cosimbu co Heveru ci tukuiwa hati Códice Aleppo okuti, tunde eci ca sangiwa, pa pitile ale ci soka 930 kanyamo. Pole, tunde eci ociña co Vokalunga ka Fa ca sangiwa, pa pita ale ci soka 60 kanyamo. Ndaño kuli oviña vikuavo vitito vio Heveru, pole ka vi sokisiwa lociña ca sangiwa Vokalunga ka Fa, kuenda ociña co Códice Aleppo. Momo, tunde eci via sonehiwa pa pita ale otembo yalua.
Mitavaso Yonjo yoku seleka ovina viosimbu vi kasi vofeka yo Isareli o tukuiwa hati James S. Snyder, wa popia hati: “Ulandu Wocisungo co Vokalunga, ci tokekisa ulandu Woviña vio Vokalunga ka Fa, . . . kuenda ociña co Códice Aleppo.” Eye wa lombolola okuti, oviña viaco kuenda ovisonehua vikuavo Viembimbiliya, “vi eca uvangi wokuti, ulandu waco wa suapo.”
Olonepa vimue viociña via sangiwa kunyamo wo 1900 vonembele yo Kairu Kegito, ovio via velapo pokati koviña vikuavo. Pole, umue wa kuata ocikele coku seleka oviña vio Heveru, weya oku limbuka lika esilivilo liaco okupisa kunyamo wo 1970, noke yoku pinga ekuatiso konoño yimue. Olonepa viaco viociña via selekiwa toke vieya oku lekisiwa Vonjo muli ovina vialua vi kasi vofeka yo Isareli.
Umue o tukuiwa hati, Adolfo Roitman, mitavaso Yohondo yoku seleka Alivulu a kola, Vonjo yoku seleka ovina viosimbu vi kasi vofeka yo Isareli, haeye o tata Oviña vio Vokalunga ka Fa, wa popia hati: “Ociña Cocisungo co Vokalunga, ci lekisa okuti, olondaka viocili vi sangiwa Vembimbiliya lio Masoretiku, via sapuiwa vokuenda kuanyamo alua. Tu komõha calua poku limbuka okuti, onjila va kuamẽle kunyamo 7 toke 8, poku imba Ocisungo co Vokalunga, haiyo yi kasi oku kuamiwa koloneke vilo.”
Omo okuti Embimbiliya olio Ondaka ya Yehova Suku, eye o kuete omoko yoku li teyuila. Omanu va soneha Embimbiliya lutate. Omo liaco, Embimbiliya tu kuete koloneke vilo, lia suapo.
[Elitalatu kemẽla 32]
Courtesy of Israel Museum, Jerusalem