Pi Oka Kala Eci Esulilo Liya?
ECI Yehova aka nena esulilo lioluali lulo lua vĩha ko Harmagedo, nye cika pita lolondingesunga? Elivulu Liolosapo 2:21, 22 lieca etambululo liaco hati: “Vakuesunga va tunga vofeka, vakuacili va tumalamo. Vakuakandu puãi va tundisua vofeka, kuenda vakuosuanji va veyuiwamo.”
Vakuesunga vaka siala ndati voluali? Anga hẽ, kuka kala ocitumãlo cimue vaka tilila? Eci esulilo liya pi vaka kala? Ovolandu amue akuãla a sangiwa Vovisonehua, a tu kuatisa oku kuata elomboloko liaco.
Ceci Ocitumãlo ca Kuatele Esilivilo
Catiamẽla kepopelo lia Noha kuenda Lote, kelivulu lia 2 Petulu 2:5-7 tu tangako ndoco: “[Suku] nda ka ecelele oluali luale puãi wa popela umue Noha haeye Ndaka wa sapula esunga, kuenje wa popelavo vakuavo epanduvali eci a nena etande koluali luava [vo] tomba. Nda ovaimbo a Sitomo la Gomora, poku a lingisa etiko, wa a pisa, okuti wa a tukuila oku nyõleha pe kuenje wa a lekisa ku vakuakutomba Suku ndongangu, kuenje . . . wa popela ukuesunga Lote u wa sakalaisua enene lukahonga wa vakuevĩho.”
Noha wa puluka ndati Ketande? Suku wa sapuilile Noha hati: “Nda likapela muẽle oku nyõla oviendalomuenyo; momo oluali lue yuka letombo liavio; ocili ndi vi nyolela kumue loluali. Litungila ocimbaluku lovinendele.” (Efet. 6:13, 14) Noha wa tunga ocimbaluku ndomo Yehova o tuma. Osimbu etande ka lieyile okuti pa kambele oloneke epanduvali, Yehova wa sapuila Noha oco a iñise ovinyama vocimbaluku kuenda epata liaye liosi. Keteke liepanduvali, epito lia yikiwa, “kuenje ombela ya [loka] kilu lieve akũi akuãla kovotanya lakũi akuãla kovoteke.” (Efet. 7:1-4, 11, 12, 16) Noha kumue lepata liaye, “va popeliwa kovava.” (1 Pet. 3:20) Oco va popeliwe va sukilile oku kala vocimbaluku. Momo kilu lieve ka kua kaile ocitumãlo cikuavo nda ca tẽla oku va popela.—Efet. 7:19, 20.
Lote wa tambuile olonumbi via litepa. Ovangelo vavali vo sapuila ocitumãlo a sukilile oku yuvula oku endako. Ovo va sapuila Lote hati: “Vosi vove va kasi mulo vimbo [lio Sodoma], va tundemo. Momo tu nyõla imbo lilo.” Ovo va sukilile oku “tilila komunda.”—Efet. 19:12, 13, 17.
Ulandu wa Noha lowu wa Lote, u lekisa okuti, Yehova “wa kũlĩha oku popela vana [vo sumbila] eci va nyikiwa, kuenda oku selekela vakuakandu eyambulo toke keteke liekanga.” (2 Pet. 2:9) Ovolandu ava avali, a lekisa okuti, ocitumãlo ca kuatele esilivilo koku popeliwa. Noha wa sukilile oku iñila vocimbaluku, Lote wa sukilile oku tunda vo Sodoma. Anga hẽ, olonjanja viosi eci oco ci sukiliwa oku lingiwa koku popeliwa? Yehova hẽ, o pondola oku popela olondingesunga pocitumãlo cosi va sangiwa okuti ka va sukila oku tilila kocitumãlo cikuavo? Oco tu sange etambululo, tu kũlĩhĩsi ovolandu akuavo atiamẽla koku popeliwa.
Anga hẽ Ocitumãlo ci Kuete Esilivilo Olonjanja Viosi?
Osimbu Yehova ka yambuile ofeka Yegito lafengi ekũi koloneke via Mose, wa handeleka va Isareli oku nyila osonde yokameme ko Paskoa kovipamba kuenda kovikuli viapito olonjo viavo. Momo lie? Momo eci ‘Yehova aka pita oco a nyõle va Egito, poku mõla osonde kocipamba lokovikuli vivali o pitahãla uvelo waco, kuenda ka tava okuti ocinyõi ciñila volonjo viavo oku va nyõla.’ Kuteke waco, “Yehova wa nyõla olonuñulu viosi viofeka Yegito, tunde konuñulu ya Fareo wa tumãla komangu yusoma, toke konuñulu yomandekua ya kala vokaliavoso, lolonuñulu viosi viovinyama.” Olonuñulu via va Isareli via puluka, pole ka via sukilile oku tilila kocitumãlo cimue.—Etu. 12:22, 23, 29.
Kũlĩhĩsavo ulandu wa Rahava ukãi umue wa kala ocipuepue volupale luo Yeriko. Va Isareli va kala oku fetika upange wavo woku tambula Ofeka Yohuminyo. Eci Rahava a limbuka okuti olupale luo Yeriko lua kala kohele yoku tambuiwa, wa sapuila olondavululi vivali via va Isareli okuti omanu vosi volupale va kasi lusumba wa va Isareli. Eye wa seleka olondavululi viaco, kuenda wa va pinga oco a popeliwe lepata liaye liosi eci o Yeriko yi tambuiwa. Olondavululi via sapuila Rahava oco eye lepata liaye va kale vonjo yaye yina ya kala konele yovimbaka violupale. Oku tunda vonjo ca lombolokele oku pondiwa kumosi lomanu vo volupale. (Yeh. 2:8-13, 15, 18, 19) Pole, Yehova noke wa sapuila Yehosua okuti, “ocimbaka cimbo ci leñuha.” (Yeh. 6:5) Ocitumãlo cina olondavululi va simile okuti ci popela omanu, ca kala kohele. Oco hẽ, Rahava lepata liaye veya oku popeliwa ndati?
Eci otembo yoku tambula o Yeriko ya pitila, va isareli va fetika oku kaluka loku totãlisa alumbeta. Elivulu lia Yehosua 6:20, li popia hati: “Oco omanu [va Isareli] va kaluka. Olombeta via totãla. Eci omanu va kaluka londaka ya lua, kuenje ocimbaka ca leñuha lukutu!” Lomue omunu wa songuila upange woku nyõliwa kuocimbaka. Pole, locikomo cinene, oku kupuka kuocimbaka kua sulila ponele yonjo ya Rahava. Noke Yehosua wa handeleka olondavululi vivali hati: “Iñili vonjo yocipuepue, upimo ukãi waco lava vosi va kasi laye, ndeci wa lisilili laye.” (Yeh. 6:22) Epata liosi lia Rahava lia popeliwa.
Nye ca Kuatele Esilivilo Lia Velapo?
Ulandu woku popeliwa kua Noha, Lote, la va Isareli koloneke via Mose, kuenda Rahava, u tu longisa nye? Ovolandu ava a tu kuatisa ndati oku kũlĩha kocitumãlo tuka kala eci esulilo lioluali lulo liya?
Noha wa popeliwa omo lioku iñila vocimbaluku. Pole, momo lie a iñilila vocimbaluko caco? Anga hẽ, ka popeliwile omo lioku lekisa ekolelo kuenda epokolo? Embimbiliya li popia hati: “Haico Noha a linga; cosi co sapuila Suku oco a linga.” (Efet. 6:22; Va Hev. 11:7) Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Anga hẽ, tu kasi oku linga ovina viosi Suku a tuma? Noha wa kalavo “ndaka wa sapula esunga.” (2 Pet. 2:5) Anga hẽ, tu kasi oku kuama ongangu ya Noha yoku likolisilako oku lekisa ombili kupange woku kunda ndaño omanu ka va lekisa onjongole yoku tu yevelela?
Lote wa puluka kenyõleho omo lioku tunda vo Sodoma. Eye wa popeliwa omo okuti wa kala ukuesunga kovaso a Suku kuenda wa sumuile calua omo liovituwa vĩvi viomanu va kala vo Sodoma lo vo Gomora. Anga hẽ, ovituwa vĩvi vi kasi voluali koloneke vilo, via siatavo oku tu sumuisa? Ale ovitima vietu via tindila okuti ka tu yevi vali esumuo liaco? Anga hẽ tu kasi oku likolisilako oku kala “lombembua, amome mbu, ndaño atime”?—2 Pet. 3:14.
Va Isareli Kegito kuenda Rahava ko Yeriko, va popeliwa kenyõleho omo lioku kala volonjo viavo. Pole, va sukilile oku lekisa epokolo. (Va Hev. 11:28, 30, 31) Sokolola ndomo va Isareli va kala poku vanja olonuñulu viavo eci volonjo via va Egito mua katuka “okulila kualua.” (Etu. 12:30) Sokololavo usumba Rahava kumue lepata liaye va kuata eci va yeva ndomo onjuvungo yoku kupuka kuocimbaka ya kala oku iya ocipepi lonjo yavo. Oco amameko oku kala vonjo, wa sukilile oku kuata ekolelo kuenda oku lekisa epokolo.
Esulilo lioluali lua Satana li kasi ocipepi. Ka tua kũlĩhĩle ndomo Yehova aka teyuila omanu vaye ‘keteke lionyeño’ yaye. (Sof. 2:3) Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, oku popeliwa kuetu ka kuatiamẽlele kocitumãlo tuka sangiwa kotembo yaco ale kekalo lietu. Epopelo lietu liatiamẽla kekolelo tu lekisa ku Yehova kuenda kepokolo. Osimbu otembo yaco ka yeyile, tu sukila oku lekisa ocituwa ciwa catiamẽla kocitumãlo ca lomboluiwa vocitumasuku ca Isaya hati, ‘volonjo’ vietu.
“Iñili Volonjo Viene”
Elivulu lia Isaya 26:20 li popia hati: “Amanu vange, enjui iñili volonjo viene, liyikilimo; wundi okasimbu toke onyeño yi tula.” Ocitumasuku eci ca tẽlisiwa onjanja yatete kunyamo wo 539 kosimbu, eci va Medo la Persa va tambula o Bavulono. Osimbu ka va iñilile vo Bavulono, Kuro soma yo Persa, wa sapuila omanu oco va kale volonjo viavo momo asualali vaye va tumiwa oku ponda omanu vosi va kasi kosamua yolonjo.
Koloneke vilo, ‘olonjo’ via tukuiwa vocitumasuku eci, vi lomboloka akongelo a pitahãla 100.000 Olombangi Via Yehova voluali luosi. Akongelo aco a kuete esilivilo lialua komuenyo wetu. Ovo vaka amamako oku kuata esilivilo toke “kohali ya piãla.” (Esit. 7:14) Afendeli va Suku va handelekiwa oku ‘iñila volonjo’ viavo loku salama “toke onyeño yi tula.” Tu sukila oku amamako oku limbuka esilivilo liekongelo kuenda oku nõlapo oku kuata elitokeko liocili lekongelo. Omo liaco, tu pokoli kevetiyo lia Paulu wa popia hati: “Tu sokololi ndomo tu tela oku livetiya pokati oku kala locisola lovilinga viwa. Ka tu ka liweki oku ongoloka ndomo vamue va lingainga, puãi tu likuatisi pokati lalungulo, ca piãla vali omo vu lete okuti eteke liaco li kasi ocipepi.”—Va Hev. 10:24, 25.
[Elitalatu kemẽla 7]
Nye tu lilongisa kovilinga via Suku ndomo a popela omanu kosimbu?
[Elitalatu kemẽla 8]
Koloneke vilo ‘olonjo’ vi lomboloka nye?