Tu Kuati Ovisimĩlo Ndevi Via Kristu
“Pokati kene vu sima sima cimuamue, ndeci Kristu Yesu [a linga].”—VA ROM. 15:5.
1. Momo lie tu sukilila oku kuata ovisimĩlo ndevi via Kristu?
YESU KRISTU wa popia hati: “Enjui kokuange, . . . kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene.” (Mat. 11:28, 29) Elaleko eli, li lekisa ovisimĩlo viocisola Yesu a kuete. Lomue omunu o kuete ovituwa viwa tu pondola oku kuama, ndevi via Yesu. Momo ndaño wa kuatele unene walua, pole, wa lekisa ohenda ku vana va sukilile ekuatiso.
2. Ovituwa vipi via Yesu tu konomuisa vocipama cilo?
2 Vocipama cilo, kuenda vivali vi kuãimo, tu kũlĩhĩsa ndomo tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu Kristu, kuenda ndomo tu lekisa ‘ovisimĩlo viaye,’ komuenyo wetu. (1 Va Kor. 2:16) Tu konomuisi atosi atãlo ndeci: Ohenda ya Yesu, umbombe, epokolo liaye ku Suku, utõi, kuenda ocisola.
Tu Kuami Ongangu ya Kristu Yoku Lekisa Umbombe
3. (a) Ongangu ya Yesu yoku lekisa umbombe, ya longisa nye kolondonge? (b) Nye Yesu a linga eci olondonge viaye via lekisa ehonguo?
3 Yesu, Omõla wa Suku walipua, wa tava okuiya palo posi, oco a kuatise omanu ka valipuile, haivo vakuakandu. Vamue pokati kavo, vo ponda. Pole, eye wa lekisa esanju, kuenda esuluviko. (1 Pet. 2:21-23) Ongangu ya Yesu, yi tu kuatisa oku amamako lesanju, loku lekisa esuluviko okuti, ka tu kapiko akulueya a vakuetu. (Va Hev. 12:2) Yesu wa laleka olondonge viaye ‘oku likapa okanga yaye, kuenda oku kuama ongangu yaye.’ (Mat. 11:29) Nye olondonge via lilongisa? Ovio via lilongisa okuti, ndaño via enda oku u lueyela, pole, Yesu wa lekisa umbombe lepandi kokuavo. Vuteke una osimbu ka pondiwile handi, wa sukula kolomãhi violondonge viaye, kuenda wa va longisa ocituwa coku “liketisa vutima,” okuti, lalimue eteke va ivalako elinga liaco. (Tanga Yoano 13:14-17.) Eci Petulu, la Tiago, kuenda Yoano, va liwekapo oku ‘lavulula,’ Yesu wa limbuka ehonguo liavo. Kuenje, wa va pula hati: “A Simono, wa pekela? . . . Lavululi, kuenda likutilili okuti eyonjo ka liu sangi. Ocili utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.”—Mar. 14:32-38.
4, 5. Ongangu ya Yesu yi tu kuatisa ndati oku kala ciwa la vamanji va hongua kespiritu?
4 Nye tu sukila oku linga, nda manji umue okuete olonamãlala, haeye o tema lonjanga okuti, ka tava kelungulo liakulu vekongelo, ale ‘liukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’? (Mat. 24:45-47) Ndaño tu pandikisa kovituwa omanu va siata oku lekisa voluali lulo lua Satana, pole, ka ca lelukile oku ecela manji umue, omo liekambo lioku lipua. Nda tua sumua omo liovina vĩvi vamanji va siata oku tu linga, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Ndi pondola ndati oku kuata ‘ovisimĩlo ndevi via Kristu’?’ Ivaluka okuti, Yesu ka temẽlele olondonge viaye, eci via lekisa ehonguo kespiritu.
5 Tu konomuisi ulandu wupostolo Petulu. Eci Yesu o laleka oku tunda vowato oco a endele kilu liovava lokuiya Kokuaye, eye wa ci linga lika vokuenda kuakukutu amue. Eci Petulu a mola ofela yalua, wa kuata usumba, kuenje wa fetika oku vomba. Anga hẽ, Yesu wo temẽla, kuenda wo sapuila hati: “O sesamẽla oku pita locitangi caco? Ale wo sapuila hati: O sukila oku lilongisila kulandu waco”? Sio, hacoko a popia! Pole, vepuluvi liaco, “Yesu [wa] imba okuokuo kuaye kuenje wo kuata, yu wa popia laye hati, ‘Ukuekolelo litito, wa sumaila nye?’” (Mat. 14:28-31) Nda wa limbuka okuti, manji umue wa hongua kespiritu, anga hẽ, ku u kuatisa oco a pamise ekolelo liaye? Yesu wa lekisa ohenda poku kuatisa Petulu.
6. Ovina vipi Yesu a longisa kovapostolo vaye catiamẽla koku livelisapo?
6 Petulu wa kongeliwavo vocitangi covapostolo catiamẽla koku kũlĩhĩsa helie wa velapo pokati kavo. Tiago la Yoano, va yonguile okuti, eci va iñila Vusoma wa Yesu, umue o tumãla konele yondio, ukuavo kepĩli. Eci Petulu kumue lovapostolo vakuavo va ci yeva, va fetika oku lihoya pokati. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, vosi yavo vaka kuata ovisimĩlo viaco, omo liovituwa viomanu va kala vofeka va citiwila. Omo liaco, Yesu wa va sapuila hati: “Vu ci okuti olombiali viavakualofeka vi va viala kuenda vavo vanene va va vumbisa. Ka ci ka kale ndomo pokati kene, puãi u o yongola oku linga fu pokati kene a linge ukuenje wene. Lu o yongola oku kala tete pokati kene a linge ndupika.” Yesu wa va lomboluila ongangu yaye loku va sapuila hati: “Molomanu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba, loku eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua.”—Mat. 20:20-28.
7. Nye omunu lomunu a sukila oku linga oco tu likuate omunga la vamanji?
7 Oku sokolola umbombe Yesu a lekisa, ci tu kuatisa ‘oku yuvula oku livelisapo’ pokati ka vamanji. (Luka 9:46-48) Nda tua ci linga, ci tu kuatisa oku likuata omunga la vamanji. Omo okuti Yehova eye onjali yepata limue linene, o yongola okuti, omãla vaye, “va tunga pamosi lombembua.” (Osa. 133:1) Yesu wa likutilila ku Isiaye catiamẽla Kakristão vosi vocili loku popia hati: “Ame vokuavo, love vokuange, oco vosi va linge olumue vamuamue, oco oluali lu limbuke okuti ove wa numa, kuenje o va sole, ndeci o sole ame.” (Yoa. 17:23) Ocisola tu likuetele pokati, oco ci kuatisa omanu oku limbuka okuti, tulondonge via Kristu. Oco ukamba waco wamameko, tu sukila oku yuvula oku kapako akulueya a vakuetu, ndeci Kristu a linga. Yesu wa enda oku ecela omanu, kuenda wa longisa okuti, Suku o tu ecela lika, nda tua ecelavo vakuetu.—Tanga Mateo 6:14, 15.
8. Nye tu pondola oku lilongisa lafendeli va Suku va kuãi ongangu ya Kristu vokuenda kuanyamo alua?
8 Tu pondola oku lilongisa ovina vialua, poku kuata ukamba lafendeli va Suku va kuãi ongangu ya Kristu vokuenda kuanyamo alua. Momo va kuete elomboloko liakulueya a vamanji, ndeci Yesu a linga. Ovo va kũlĩha okuti, oku lekisa ohenda ndeci Kristu a linga, ci ‘pamisa ekolelo lietu okuti, tu kuatisa vana va hongua.’ Kuenda ci tu vetiya oku likuata omunga. Ci vetiyavo vamanji vosi oku kuata ovisimĩlo ndevi via Kristu. Ovo va yongola okuti, va kuata ovituwa via sunguluka, ndeci upostolo Paulu a yonguilile Akristão vo ko Roma, poku popia hati: “Suku yepandi, haeye ukuakukolisa, a tave okuti, pokati kene vu sima sima cimuamue, ndeci ca Kristu Yesu, okuti lutima umuamue, lomẽla umuamue, vu sivaya Suku haeye Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu.” (Va Rom. 15:1, 5, 6) Oku likuata omunga kefendelo, ceca esivayo ku Yehova.
9. Momo lie tu sukilila espiritu sandu oco tu kuame ongangu ya Yesu?
9 Olondaka Yesu a tukula okuti, ‘oku liketisa vutima’ lumbombe, vina vi panga onepa kapako espiritu sandu lia Suku, vi kuete elomboloko limuamue. Espiritu sandu lia Yehova, li tu kuatisa oku lilongisa ovina viatiamẽla ku Yesu, kuenda oku kuama ongangu yaye. Omo liaco, tu sukila oku likutilila ku Suku loku pinga espiritu sandu liaye, kuenda oku likolisilako oku lekisa apako espiritu ndeci: “ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, [kuenda] esuluviko.” (Va Gal. 5:22, 23) Nda tua lekisa umbombe locisola, tu sanjuisa utima wa Isietu wo kilu Yehova, ndeci Yesu a linga.
Yesu wa Lekisa Ocisola Komanu
10. Yesu wa lekisa ndati ocisola?
10 Ocisola, ci panga onepa kapako espiritu sandu. Yesu wa lekisa ocisola komanu poku va kuatisa. Vana va pingile ekuatiso ku Yesu, va ‘tambuiwa lonjolela.’ (Tanga Luka 9:11.) Nye tu pondola oku lilongisa kocisola Yesu a lekisa? Omunu wosi ukuacisola, o lekisa ukamba, kuenda esanju. Yesu wa kuata ovituwa viaco. Eye wa lekisa ‘ocisola komanu vana va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.’—Mat. 9:35, 36.
11, 12. (a) Lombolola ndomo Yesu a lekisa ohenda vepuluvi limue. (b) Ulandu wa lomboluiwa ndeti u tu longisa nye?
11 Yesu wa lekisa ohenda locisola komanu, poku va kuatisa. Tu konomuisi ulandu wukãi umue wa kuata uvei woku pita osonde ci soka 12 kanyamo. Eye wa kũlĩhĩle okuti, Vocihandeleko Suku a ecele ku Mose, ka ca tavele oku lamba umue, momo wa vĩhĩsua. (Ovis. 15:25-27) Pole, ovituwa Yesu a lekisa komanu, via vetiya ukãi waco, oku kolela okuti, nda wo lamba, o kaya. Noke, ukãi waco wa popia hati: “Ndaño ndamba ño kuwalo waye ñaya.” Ukãi waco, wa ci linga lutõi, kuenje wa limbuka okuti, wa kaya.
12 Noke, Yesu wa limbuka okuti, umue wo lamba, kuenje wa sandiliya omunu waco. Ukãi waco, wa kuata usumba, momo wa lueya Ocihandeleko. Eye, wa luluma calua, kuenda wa sapuila Yesu ocitangi caye. Anga hẽ, Yesu wa kelohãila ukãi waco? Sio ka ci lingile! Pole, wo sapuila hati: “Amõlange, ekolelo liove lia ku popela. Kuende lombembua.” (Mar. 5:25-34) Olondaka viaco via lembeleka ukãi wa kala oku vela!
13. (a) Ovituwa via Yesu via litepele ndati levi via va Fariseo? (b) Yesu wa tatele ndati omãla?
13 Ndaño Kristu wa kuatele unene woku linga ovina, pole, ka talisile ohali omanu, kuenda wa litepele la va Fariseo vana ka va kuatele ocikembe la vakuavo. (Mat. 23:4) Yesu wa lekisa ohenda lepandi poku longisa omanu catiamẽla ku Yehova. Yesu olonjanja viosi wa lekisa ohenda locisola kolondonge viaye, kuenda wa kuata ukamba lavo. (Olosap. 17:17; Yoa. 15:11-15) Ovituwa via Yesu, via enda oku vetiya omãla oku amẽla kokuaye. Ndaño wa kuata upange walua, pole, wa enda oku sokiya otembo yoku sapela lomãla. Vepuluvi limue, olondonge via Yesu via kuatele ovisimĩlo viokuti, via velapo vakuavo, ndeci asongui vetavo va enda oku linga. Kuenje, via fetika oku tateka omanu veyile oku tuala omãla vavo ku Yesu, oco a va sumũlũise. Yesu ka solele ovina olondonge viaye via kala oku linga. Kuenje, wa vi sapuila hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi, momo usoma wa Suku wava va linga ndava.” Noke, wa kapa kovaso yavo okamõla kamue, oco a va longise ulandu umue u kuete esilivilo, loku va sapuila hati: “Mopia lene siti, Ocili, u ka tambula usoma wa Suku ndokamõla ka iñilamo.”—Mar. 10:13-15.
14. Ekuatiso lipi omãla va siata oku tambula ku vamanji?
14 Ivaluka esanju omãla vaco va kuata noke yoku kula, eci va ivaluka okuti, Yesu ‘wa va kapele ovaka, loku va sumũlũisa.’ (Mar. 10:16) Koloneke vilo, omãla va siatavo oku kuata esanju poku ivaluka ocisola akulu vekongelo, kuenda vamanji vakuavo va lekisa kokuavo. Omãla vana va siata oku tambula ekuatiso lia vamanji tunde vutila, va pondola oku limbuka okuti, espiritu lia Yehova li kasi lafendeli vaye.
Lekisa Ohenda Voluali Lulo Lua Vĩha
15. Momo lie ka tu komõhela ekambo liohenda lia siata koloneke vilo?
15 Koloneke vilo, omanu valua va siata oku sima okuti, ka va kuete otembo yoku lekisa ohenda ku vakuavo. Afendeli va Yehova va siata oku talisiwa ohali kosikola, kupange, poku linga ungende, kuenda kupange woku kunda. Ovina viaco, vi pondola oku tu sumuisa, pole, tua kũlĩha esunga lieci omanu va siatela oku lekisa ovituwa viaco. Yehova wa tuma Paulu oku lungula Akristão vocili hati, “koloneke via sulako,” ka cika leluka oku kala ciwa lomanu ‘va lisole ovo muẽle, haivo ka va kuete ocikembe la vakuavo.’—2 Tim. 3:1-3.
16. Tu pondola ndati oku lekisa ohenda vekongelo, ndeci Kristu a linga?
16 Akristão vocili va litepa lomanu va siata oku lekisa ovituwa violuali lulo. Oku kuama ongangu ya Yesu, ci tu kuatisa oku kala ciwa la vakuetu. Tu ci linga ndati? Tu ci linga poku kuatisa vamanji va vela, kuenda vana va siata oku liyaka lovitangi vikuavo. Ndaño ‘koloneke vilo via sulako’ ovitangi viaco via livokiya, pole, via fetika osimbu. Momo, Akristão vatete, va liyakele lovitangi viaco. Koloneke vilo, tu sukilavo oku kuatisa vakuetu, ndeci Akristão va linga kosimbu. Paulu, wa lungula Akristão oco va ‘kolise vana va leñela, loku kuatisa vana ka va kuete ongusu, kuenda oku pandikisa la vosi.’ (1 Va Tes. 5:14) Oco tu linge ovina viaco, tu sukila oku lekisa ohenda, ndeci Kristu a linga.
17, 18. Kovina vipi tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa ohenda?
17 Akristão va sukila oku lekisa ‘ohenda ku vamanji,’ poku va tata ndeci Yesu a linga, oku kapako vana tua kũlĩha vokuenda kuanyamo alua, kuenda vana tua kũlĩha ndopo. (3 Yoa. 5-8) Tu sukila oku lekisa ohenda komanu ndeci Yesu a linga.—Isa. 32:2; Mat. 11:28-30.
18 Vosi yetu tu pondola oku lekisa ohenda komanu poku kapako ovitangi va siata oku liyaka lavio. Sokolola ndomo o pondola oku eca ekuatiso liaco, kuenda sandiliya epuluvi lioku ci linga! Paulu o tu vetiya hati: “Lisoli pokati ndomunu la manjaye. Koku sumbila, velisipo vakuẽle.” (Va Rom. 12:10) Oco tu pokole kolondaka viaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Kristu poku tata omanu lohenda, kuenda oku lekisa ‘ocisola cocili.’ (2 Va Kor. 6:6) Paulu wa lombolola ocisola ndeci ca Kristu, poku popia hati: “Ocisola ci pandakaisa; ci lingainga ohenda. Ocisola ka ci kuete onya, ocisola ka ci lipandiya.” (1 Va Kor. 13:4) Oco tu yuvule oku kuatela ocikumbiti vakuetu, tu sukila oku kapako elungulo li popia hati: “Liombokeli pokati loku lilinga ohenda loku liecela pokati, ndomo Suku a weceli vu Kristu.”—Va Efe. 4:32.
19. Asumũlũho api tu pondola oku tambula nda tua kuama ongangu ya Yesu yoku lekisa ohenda?
19 Nda tua likolisilako oku lekisa ohenda kovina viosi ndeci Kristu a linga, tuka tambula asumũlũho alua. Espiritu lia Yehova li pondola oku kuatisa vamanji vosi oku lekisa apako espiritu. Nda tua kuama ongangu ya Yesu, loku kuatisa vakuetu oku ci linga, tu sanjuisa utima wa Suku, kuenda tuka tambula asumũlũho alua. Omo liaco, tuamamiko oku lekisa ocisola, lohenda kovina viosi, ndeci Yesu a linga.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Yesu wa lekisa ndati okuti ‘wonjukile, kuenda wa liketisile vutima’?
• Yesu wa lekisa ndati ohenda?
• Kovina vipi tu sukila oku lekisa ocisola lohenda voluali lulo lua vĩha, ndeci Kristu a linga?
[Elitalatu kemẽla 8]
Nda manji umue wa lueya ndeci Petulu a linga, tu u kuatisa ndati?
[Elitalatu kemẽla 10]
Nye o pondola oku linga oco o kuatise vamanji oku lekisa ohenda?