OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w10 15/3 kam. 24-28
  • Ocunda Cimuamue Lungombo Umuamue

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ocunda Cimuamue Lungombo Umuamue
  • Utala Wondavululi—2010
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ofeka Yokaliye
  • Anga hẽ Vakuavo va Kongeliwamovo?
  • Ocisila Cokaliye
  • Velie va Lia Kombolo Loku Nyua Kovinyu?
  • “Va Linga Omanu Vange”
  • Vu ka Linga ‘Ovitunda Viusoma’
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Oku Kongeliwa Kuovina Viokilu Levi Vioposi
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
Utala Wondavululi—2010
w10 15/3 kam. 24-28

Ocunda Cimuamue Lungombo Umuamue

“Ene wa ñuami vu tumãla kolomangu ekui la vivali oku tetuluila ekui liapata kapata avali a Isareli.”​—⁠MAT. 19:⁠28.

1. Ukamba upi Yehova a kuatele lovitumbulukila via Avirahama, kuenda momo lie ka ci lombolokela okuti, ka kapeleko omanu vo kolofeka vikuavo?

YEHOVA wa solele calua Avirahama, kuenda wa lekisavo ocisola cocili kocitumbulukila caye. Vokuenda kueci ci soka 15 kovita vianyamo, Yehova wa tendele va Isareli vana va kala ocitumbulukila ca Avirahama, ndomanu vaye va nõliwa okuti, “epata liaye muẽle.” (Tanga Esinumuĩlo 7:⁠6.) Anga hẽ, eci ci lekisa okuti, Yehova ka kapeleko omanu vo kolofeka vikuavo? Hacoko. Vokuenda kuotembo yaco Yehova wa ecelela okuti, vosi va yonguile oku u fendela va kongeliwa kepata liaco ndaño ka va kaile olonyitiwe yofeka yo Isareli. Omanu vaco veya oku tiamẽla kofeka yo Isareli, loku tatiwa ndolonyitiwe viofeka yaco. (Ovis. 19:​33, 34) Kuenje, va sukilile oku pokola kovihandeleko viosi via Yehova.​—⁠Ovis. 24:⁠22.

2. Olondaka vipi Yesu a popia, kuenda vi votola apulilo api?

2 Yesu wa sapuila va Yudea vo koloneke viaye hati: “Usoma wa Suku upiwa kokuene kuenje weciwa kofeka yima apako awo.” (Mat. 21:​43) Velie va laikele oku kala vakuafeka yaco yokaliye, kuenda koloneke vilo tua kongeliwa ndati vepongoloko liaco?

Ofeka Yokaliye

3, 4. (a) Upostolo Petulu wa situlula ndati ofeka yokaliye? (b) Velie va tiamẽla kofeka yaco yokaliye?

3 Upostolo Petulu wa lombolola ciwa ofeka yaco yokaliye. Eye wa sonehela Akristão hati: “Ene puãi ‘vumbuto ya noliwa, haene vuvitunda viusoma, vufeka yi kola, vucikumba ca Suku, okuti vu lekisa ovilinga vi komohĩsa’ viona wo kovongi ho tundi vowelema, ha wiyi kocinyi caye ci komohisa.” (1 Pet. 2:⁠9) Ndomo ca popiwile, va Yudea vana va tava okuti Yesu eye Mesiya, ovo va nõliwa tete oku panga onepa kofeka yaco yokaliye. (Dan. 9:27a; Mat. 10:⁠6) Noke, vana okuti ka va tiamẽlele kofeka ya va Isareli, va kongeliwavo kepata liaco, ndomo Petulu a ci popia hati: “Kotembo yale ka wa kaili omanu, kaliye puãi vumanu va Suku.”​—⁠1 Pet. 2:⁠10.

4 Omanu vapi Petulu a tukula? Kefetikilo liukanda waye, wa popia hati: “Tua citiwa evali lohenda . . . ya lua, [ya Suku] kuenje, omo Yesu Kristu a pinduiwa kuava va fa, oco tu kuete elavoko li kasi lomuenyo. Tua citiwila ocipiñalo ka ci taki, haico ca pua atondelo, kuenje ka ci kunguka. Ocipiñalo caco co solekiwili kilu.” (1 Pet. 1:​3, 4) Akristão olombuavekua vana va kuete elavoko lioku enda kilu, ovo va panga onepa kofeka yaco yokaliye. Ava, ovo “Isareli wa Suku.” (Va Gal. 6:​16) Upostolo Yoano vocinjonde a kuata, wa mola okuti, va Isareli yaco yespiritu etendelo liavo 144.000 komanu. Ovo “va yowiwa komanu kuenje va linga apako atete a eciwa ku Suku la Kameme,” oco va linge ‘ovitunda’ kuenda oku “viala kumue [la Yesu] ohũlũkãi yanyamo.”​—⁠Esit. 5:10; 7:4; 14:​1, 4; 20:6; Tia. 1:⁠18.

Anga hẽ Vakuavo va Kongeliwamovo?

5. (a) Ondaka “Isareli wa Suku” yi tiamisiwila ku velie? (b) Momo lie ondaka “Isareli” olonjanja vimue ka yi kuetele lika elomboloko limosi?

5 Ondaka “Isareli wa Suku” ya tukuiwa kelivulu lia Va Galatia 6:​16, yi tiamisiwila lika Kakristão olombuavekua. Anga hẽ, kuli olonjanja vimue Yehova a tukula ofeka ya Isareli ndocindekaise okuti mua kongela omanu vakuavo? Etambululo liaco li sangiwa volondaka Yesu a sapuila ovapostolo vaye hati: “Ndeci Tate a nukuila usoma haico ndu tukuili usoma okuti vu lila loku nyuila komesa yange vusoma wange, kuenje vu tumala kovialo oku tetuluila apata ekui la avali a Isareli.” (Luka 22:​28-​30) Olondaka evi vi ka tẽlisiwa “voluali luokaliye,” okuti ceci ovina vi ka tumbuluiwa vokuenda Kuviali wa Kristu Wohulukãi Yanyamo.​—⁠Tanga Mateo 19:⁠28.

6, 7. Vulandu wa Mateo 19:​28, kuenda Luka 22:​30, ondaka “ekui liapata kapata avali a Isareli,” yi tiamisiwila komanu vapi?

6 Ocisoko 144.000 komanu, va ka kala olosoma kilu, ovitunda, kuenda olonganji vokuenda Kuviali Wohulukãi Yanyamo. (Esit. 20:⁠4) Ovo va ka sombisa kuenda va ka viala velie? Elivulu lia Mateo 19:​28, kuenda lia Luka 22:​30, li tu sapuila okuti, va ka tetuluila “ekui liapata kapata avali a Isareli.” Vulandu owu, nye ci lomboloka “ekui liapata kapata avali a Isareli”? Ci lomboloka omanu vosi va kuete elavoko lioku kala palo posi okuti, va kolela kocilumba ca Yesu, pole, ka va kongeliwile vocisoko covitunda. (Epata lia Lewi, ka lia kongeliwile vulala wa 12 kapata a va Isareli yosimbu.) Vulandu owu, 12 kapata a va Isareli, a lomboloka omanu va ka kuatisiwa lupange u ka lingiwa la 144.000 kovitunda. Vana ka va pangi onepa kocisoko covitunda, va tendiwavo ndafendeli va Suku, momo va soliwe kuenda va taviwa laye. Omo liaco, va sokisiwa lomanu vaye vo kosimbu.

7 Upostolo Yoano noke yoku mola ocisoko co 144.000 ya Isareli yespiritu va kapiwa ondimbukiso osimbu ohali ya piãla ka yeyile, wa mola “owiñi wakahandangala” okuti lomue o tẽla oku u tenda, “va tunda kolofeka viosi.” (Esit. 7:⁠9) Owiñi waco, u ka puluka kohali yalua, kuenje, u ka iñila Vuviali wa Kristu Wohulukãi Yanyamo. Ovo va ka li kongela lomanu valua va ka pinduiwa. (Yoa. 5:​28, 29; Esit. 20:​13) Vupopi wocindekaise, vosi yavo va ka panga onepa ‘kekũi liapata kapata avali a Isareli,’ vana va ka sombisiwa la Yesu kuenda 144.000 kolonganji.​—⁠Ovil. 17:31; 24:15; Esit. 20:⁠12.

8. Ovina via enda oku lingiwa Keteke Lioku Tuvika Akandu, vi lekisa ndati ukamba u kasi pokati ko 144.000, lomanu vakuavo?

8 Ukamba u kasi pokati ko 144.000 lomanu vakuavo, wa lekisiwa vovina via enda oku lingiwa Keteke Lioku Tuvika Akandu. (Ovis. 16:​6-​10) Unyamo lunyamo keteke liaco, ocitunda cinene tete ca enda oku lumba onãle, “hã ha likutilila eye muele kuenda onjo yaye oku tuvika akandu avo.” Ocilumba ca Yesu, ci tiamisiwila tete kocisoko covitunda cina ci ka viala laye kilu. Handi vali Keteke Lioku Tuvika Akandu, kua enda oku eciwa olohombo vivali vioku tetela akandu omanu vakuavo va Isareli. Vulandu owu, epata liovitunda li lomboloka ocisoko co 144.000, pole, va Isareli vakuavo, va lomboloka omanu vosi va kuete elavoko lioku kala palo posi. Omo liaco, ondaka “ekui liapata kapata avali a Isareli,” kelivulu lia Mateo 19:28, ka yi tiamisiwila lika kovitunda via Yesu olombuavekua, pole, yi tiamisiwilavo komanu vosi va lekisa ekolelo kocilumba Caye.a

9. Vocinjonde conembele Esekiele a mola, velie va lomboloka ovitunda, kuenda vana ka va kaile ovitunda va lomboloka velie?

9 Kũlĩhĩsa ulandu ukuavo. Uprofeto Esekiele wa kuata ocinjonde conembele ya Yehova. (Esek., ovip. 40-​48) Vocinjonde caco wa mola ovitunda vi talavaya loku eca olonumbi vonembele, kuenda vi tambula alungulo lepindiso ku Yehova. (Esek. 44:​23-​31) Eye, wa molavo vakuapata alua veya oku fendela, kuenda oku eca ovilumba. (Esek. 45:​16, 17) Vulandu waco, ovitunda vi lomboloka olombuavekua, osimbu okuti vana ka va kaile ovitunda, va lomboloka omanu vosi va kuete elavoko lioku kala palo posi. Ocinjonde caco ca lekisa okuti, kuli ovimunga vivali vi talavayela kumosi locisoko covitunda ci songola efendelo liocili.

10, 11. (a) Oku tẽlisiwa kuolondaka vipi via Yesu okuti ci pamisa ekolelo lietu? (b) Catiamẽla kolomeme vikuavo epulilo lipi li votuiwa?

10 Yesu wa tukulavo ‘olomeme vikuavo’ ka vi pangi onepa ‘kokacunda katito’ kolondonge viaye olombuavekua. (Yoa. 10:16; Luka 12:​32) Eye wa popia hati: “Evi laviovo ca sesamela okuti ndi vi nena, kuenje vi tava kondaka yange. Oco noke ku kala ocunda cimuamue lungombo umuamue.” Oku tẽlisiwa kuolondaka evi, ku pamisa ekolelo lietu! Ovimunga evi vivali okuti, ocisoko colombuavekua lowiñi wakahandangala wolomeme vikuavo, vi kasi oku kongeliwa. (Tanga Sakariya 8:23.) Ndaño okuti, olomeme vikuavo ka vi talavaya kocitali conembele yespiritu, vi talavaya kocitali ci kasi kosamua yonembele yaco yocindekaise.

11 Yehova poku sokisa olomeme vikuavo, vina vi kuete elavoko lioku kala palo posi, la vana ka va kaile ovitunda ko Isareli yo kosimbu, eci ci lomboloka hẽ okuti olomeme viaco vi kuete omoko yoku lia ombolo loku nyua ovinyu pocipito Conjivaluko? Tu kũlĩhĩsi etambululo liaco.

Ocisila Cokaliye

12. Esokiyo lipi liokaliye Yehova a popele?

12 Yehova wa tukuile esokiyo liokaliye a lingila omanu vaye poku popia hati: “Ocisila ndi lisila lonjo ya Isareli koloneke viya ceci: Ñapa ovihandeleko viange volonũlo viavo. Ndi vi sonẽha vovitima viavo. Ame ndinga Suku yavo lovo va linga omanu vange.” (Yer. 31:​31-​33) Locisila eci cokaliye, Yehova wa lekisa okuti, ohuminyo a linga ku Avirahama, ya laikele oku tẽlisiwa otembo yenda ño hũ.​—⁠Tanga Efetikilo 22:⁠18.

13, 14. (a) Velie va panga onepa kocisila cokaliye? (b) Velie va kuatisiwa locisila caco, kuenda va “kolela” ndati kocisila cokaliye?

13 Yesu wa tukula ocisila caco cokaliye vuteke wa livanga keteke a fa eci a popia hati: “Okopo eyi ocisila cokaliye ca lisililua vosonde yange yo pesekelui.” (Luka 22:20; 1 Va Kor. 11:​25) Anga hẽ, Akristão vosi va kongeliwa vocisila cokaliye? Sio. Ovapostolo vana va nyua kokopo kuteke waco, ovo lika va panga onepa kocisila cokaliye.b Yesu wa linga lavo ocisila cikuavo coku viala lavo Vusoma waye. (Luka 22:​28-​30) Ovo, va ka kala olosoma kumue la Yesu Vusoma waye.​—⁠Luka 22:​15, 16.

14 Nye ci popiwa komanu va ka kala palo posi vemehi Liusoma waye? Ovo va kuatisiwa locisila cokaliye. (Va Gal. 3:​8, 9) Ndaño ka va pangi onepa kocisila, va “kolela” kocisila caco, poku pokola kolonumbi vialio, ndomo uprofeto Isaya a popia hati: “Vakualofeka va tava ku Yehova ha vo vumbi, haivo va sole onduko ya Yehova kuenje va livela oku linga akuenje vaye,- wosi o lava lava asambata kuenje ka a vĩhĩsa haeye o kolela ocisila cange, ovo muẽle ndi va nena komunda yange yi kola, kuenje ndi va sanjuisila vonjo yange yoku likutilila.” Yehova wamisako hati: “Onjo yange yi tukuiwa onjo yoku likutilila yomanu vosi.”​—⁠Isa. 56:​6, 7.

Velie va Lia Kombolo Loku Nyua Kovinyu?

15, 16. (a) Upostolo Paulu wa tiamisila ku velie ocisila cokaliye? (b) Momo lie vana va kuete elavoko lioku kala palo posi ka va lila kombolo loku nyua kovinyu pocipito Conjivaluko?

15 Vana va kasi vocisila cokaliye, va “kuete utõi woku iñila vocitumalo ci kola.” (Tanga Va Heveru 10:​15-20.) Ovo, va “tambula usoma ka u lulumisua.” (Va Hev. 12:​28) Vana va ka linga olosoma kuenda ovitunda kilu kumue la Yesu Kristu, ovo lika va kuete omoko yoku nyua ‘kokopo,’ yi lomboloka ocisila cokaliye. Omanu vaco va tiamẽla kocisila cokaliye, ovo va likuminyiwa oku kala ndombua ya Kameme. (2 Va Kor. 11:2; Esit. 21:​2, 9) Omanu vakuavo ndaño va enda enda kocipito Conjivaluko, ka va li kombolo loku nyua kovinyu, pole va yevelela lesumbilo.

16 Paulu o tu kuatisavo oku kuata elomboloko liokuti, vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, ka va li kombolo loku nyua kovinyu pocipito Conjivaluko. Eye wa sapuila Akristão olombuavekua hati: “Olonjanja viosi wu lia ombolo yilo loku nyua okopo yaco, wu sapula okufa kua Ñala toke iya.” (1 Va Kor. 11:​26) Otembo yipi Ñala a ‘keya’? Eye o keya eci o pilila ombuavekua yaye ya sulako yocisoko ca ndombua, oco a ende layo kocitumãlo cavo kilu. (Yoa. 14:​2, 3) Omo liaco, ocipito Condalelo ya Ñala cina ci lingaiwa unyamo lunyamo, ka ci ka amamako otembo yosi. Vakuambuto yukãi “va supapo” okuti va kasi handi palo posi, va ka amamako oku lia ondalelo yaco, toke eci vosi va ka tambula onima yavo kilu. (Esit. 12:​17) Nda vana va kuete elavoko lioku kala palo posi va kuatele omoko yoku lia kombolo loku nyua kovinyu, ocipito Condalelo, nda ca lingiwa otembo ka yi pui.

“Va Linga Omanu Vange”

17, 18. Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Esekiele 37:​26, 27, ci kasi oku tẽlisiwa ndati?

17 Yehova poku tukula elitokeko lia laikele oku kala pokati komanu vaye wa popia hati: “Ndi lisila lavo ocisila combembua, ci linga ocisila ka ci pui lavo. Ndi va sumuluĩsa loku va luisa. Ñapa onembele yange pokati kavo otembo ka yi pui. Ocitumãlo cange ci kala lavo. Ame ndinga Suku yavo, lovo va linga omanu vange.”​—⁠Esek. 37:​26, 27.

18 Afendeli vosi va Suku, va sumũlũisua loku tẽlisiwa kuohuminyo eyi yocisila combembua. Yehova eca ombembua kafendeli vaye. Ovo va siata oku lekisa epako liespiritu. Onembele yaye yi lomboloka efendelo liocili Liakristão, li kasi pokati kavo. Ovo va linga omanu vaye, momo va siapo ovituwa viosi viefendelo lioviteka, kuenje va nõlapo oku fendela lika Yehova Suku.

19, 20. Velie va kongeliwa ku vana Yehova a tukula hati, “omanu vange,” kuenda nye ca siata oku tẽlisiwa locisila cokaliye?

19 Hesanjukuolio tu kuete lioku mola oku kongeliwa kuovimunga vivali koloneke vilo! Owiñi wakahandangala ndaño ka u kuete elavoko lioku enda kilu, wa sanjukila elitokeko va kuete lolombuavekua. Ovo va kakatela ku Isareli wa Suku. Poku ci linga, va kongeliwa ku vana Yehova a tukula hati, “omanu vange.” Vokuavo, mu kasi oku tẽlisiwa ocitumasuku ci popia citi: “Eteke liaco vakualofeka via lua vongolokela ku Yehova. Va linga omanu vange kuenje ame numãla vokati kove.”​—⁠Sak. 2:11; 8:21; tanga Isaya 65:22; Esituluilo 21:​3, 4.

20 Yehova okasi oku tẽlisa ovina viaco omo liocisila cokaliye. Omanu valua ovingendeleyi konepa yespiritu, va siata oku kongeliwa kofeka ya nõliwa la Yehova. (Mika 4:​1-5) Ovo va nõlapo oku kakatela kocisila cokaliye poku tava keliangiliyo liaco, kuenda oku pokola kolonumbi vialio. (Isa. 56:​6, 7) Poku ci linga kumue la Isareli wa Suku, va kuete esumũlũho lioku kala lombembua otembo yosi. Omo liaco, tambula asumũlũho aco cilo, kuenda otembo yenda ño hũ!

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Olombuavekua, ovio via tukuiwa tete hati, ‘ekongelo.’ (Va Hev. 12:​23) Pole, ondaka ‘ekongelo,’ yi kuete elomboloko likuavo, momo yi tiamisiwilavo Kakristão vosi, ci kale vana va kuete elavoko lioku enda kilu, ale vana va lavoka oku kala palo posi.​—⁠Tala Utala Wondavululi, 1 ya Kupupu wo 2007, kemẽla 9-11.

b Yesu ka tiamẽlele kocisila cokaliye, pole eye Kapitiya kocisila caco. Omo okuti Yesu eye Kapitiya, kalile kombolo loku nyua kovinyu.

[Apulilo Elilongiso]

• Velie va lomboloka ‘ekũi liapata kapata avali a Isareli,’ va ka sombisiwa locisoko 144.000?

• Vocisila cokaliye, ukamba upi u kasi pokati kolombuavekua lolomeme vikuavo?

• Anga hẽ Akristão vosi va kuete omoko yoku lia ombolo loku nyua ovinyu pocipito Conjivaluko?

• Elitokeko lipi li kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo?

[Etondongolo Lelitalatu kemẽla 25]

(Tala vorevista elitalatu liaco)

Cilo, valua va kasi oku vumba kumue la Isareli wa Suku

7,313,173

4,017,213

1,483,430

373,430

1950 1970 1990 2009

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link