Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Momo lie Yesu a sapuilila ukãi wa kũlĩhĩwile ndondingakandu okuti akandu aye a ecelua?—Luka 7:37, 48.
Osimbu Yesu a kala oku lia konjo yu Fariseo umue o tukuiwa hati Simono, ukãi umue weya kuenje ‘wa tumãla ponele ya Yesu,’ wa yulisa ovolu a Yesu lasuẽlela aye loku a puenya lesinga liaye. Wa sipula ovolu aye kuenda wa a sieketa lulela wonguendu. Evanjeliu li lombolola okuti ukãi waco wa kũlĩhĩwile okuti “ondingakandu.” Ndaño okuti, omanu vosi ka va lipuile kuenda vakuakandu, olonjanja vialua Ovisonehua vi tiamisila ondaka yaco komunu una wa kulĩhĩwa ndukuakulinga akandu. Handi vali, ukãi waco wa kala ocipuepue. Omunu waco u, eye Yesu a sapuila okuti: “Akandu ove a ecelua.” (Luka 7:36-38, 48) Olondaka evi via Yesu vi lomboloka nye? Nda Yesu ka ecele handi omuenyo waye ndocisembi, ndamupi eye a ecela akandu?
Eci ukãi a mala oku yulisa loku puenya ovolu a Yesu, okuti handi akandu aye ka a ecelue, Yesu wa ta olusapo lumue oco a lomboluile Simono etosi limue lia velapo. Poku sokisa ekandu lofuka yinene yi sukila oku fetiwa, Yesu wa sapuila Simono hati: “Umue ondevalisi wa kaile lolondevali vivali, umue wa levala ovita vitãlo kolopalata, ukuavo akui atãlo. Eci ka va kaile leci va feta, oco wa va ecela kavali kavo. Pokati kavio u u solepo ca lua helie? Simono wa kumbulula hati, Nda soka siti, Yu a ecela ca lua.” Yesu wa popia laye hati: “Wa teta onimbu yiwa.” (Luka 7:41-43) Vosi yetu, tu sukila oku pokola ku Suku, momo eci tu linga ekandu loku lekisa esino, tu vokiya kofuka yetu kuenda ka tu lekisa epokolo Eye a sesamẽla. Yehova o sokisiwa ndondevalisi yimue yi sanjukila oku ecela omunu u kuetele ofuka. Eli olio esunga lieci Yesu a vetiyila oloñame viaye oku likutilila ku Suku hati: “Tu ecele okulueya kuetu ndeci tu ecaila ava va tu lueyela.” (Mat. 6:12) Elivulu lia Luka 11:4, li tukula ofuka yaco okuti akandu.
Ndamupi Suku a enda oku ecela akundu omanu kosimbu? Esunga liaye lia lipua lia kisikile okuti onima yekandu, okufa. Adama wa pumba omuenyo waye omo liekandu. Ocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli, ca kisikile okuti umue nda wa lueya wa sukilile oku lumba ocinyama ku Yehova oco akandu aye a ecelue. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Kovihandeleko ovina viosi vi yelisua losonde. Nda osonde ka ya peseliwile nda ka kuli ongecelo.” (Va Hev. 9:22) Va Yudea ka va kuatele onjila yikuavo yoku tambula ongecelo ku Suku. Omo liaco, eci omanu vo koloneke via Yesu va tatãla ondaka a sapuila ukãi, ka ci tu komohisa. Vana va kala komesa kumue la Yesu va ñuñuna vati: “U helie okuti ndaño akandu ecela?” (Luka 7:49) Akandu ukãi ondingakandu a ecelua hẽ ndati?
Ocitumasuku catete ca lekisile okuti eci olohueli viatete via lueya, Yehova wa likuminyile oku tuma ‘ombuto’ yina ya laikele oku lumaniwa kocisendemahi la Satana “lombuto” yaye. (Efet. 3:15) Yesu wa lumaniwa eci a pondiwa lovanyali va Suku. (Va Gal. 3:13, 16) Osonde ya Kristu, ya kala ocisembi coku yovola omanu kekandu kuenda kolofa. Omo okuti lomue o tẽla oku tateka Yehova oku tẽlisa ocipango caye, ndomo ca sonehiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, kovaso a Suku ca kala ndu okuti ocisembi ca fetiwile ale. Omo liaco, eye wa kuatele unene woku woku ecela ekandu liomunu wosi wa kolelele kolohuminyo viaye.
Tunde kosimbu, Yehova wa tendele afendeli vaye okuti vakuesunga. Vamue pokati kavo, Enoke, Noha, Avirahama, Rahava kuenda Yovi. Lekolelo, ovo va luluvalele koku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku. Ndonge Tiago wa lekisa okuti “Avirahama wa kolela Suku” kuenda wa “tendiwile ndukuesunga.” Ca tiamẽla ku Rahava, Tiago wa pula hati: “Ka tendiwile ndukuesunga mekonda liovilinga?”—Tia. 2:21-25.
Daviti, Soma ya va Isareli, ndaño wa lingaile akandu alua, wa lekisa ekolelo ku Suku yocili kuenda wa likekembela akandu aye. Handi vali Ovisonehua vi popia hati: “Suku wa eca [Yesu] ndocilumba coku yovola vakuesunga omo liekolelo va lekisa kosonde yaye. Wa ci lingila oku lekisa esunga liaye, momo, koloneke viokonyima, Suku wa pandikisile loku vanja ño akandu. Wa ci lingilavo oku lekisa esunga liaye voloneke vilo, okuti Suku eye muẽle ukuesunga, haeye o tenda ndukuesunga u o kolela Yesu.” (Va Rom. 3:25, 26, NW) Omo liocilumba cocisembi ca Yesu ca laikele oku eciwa, Yehova wa ecela akandu a Daviti loku amamako oku kakatela kolonumbi Viaye viesunga.
Ukãi una wa puenya ovolu a Yesu, wa pitavo locitangi cimuamue. Ndaño wambatale omuenyo ũvi, wa likekembela akandu aye. Eye wa limbukile okuti wa sukilile ongecelo yakandu aye, kuenda wa lekisa okuti wa sanjukilile omunu Yehova a tuma oku eca omuenyo waye ndocisembi. Ndaño okuti ocisembi handi ka ca fetiwile, esilivilo lialio lia ponduile oku kuatisa omanu ndeci ca pita lukãi una. Omo liaco, Yesu wo sapuila hati: “Akandu ove a ecelua.”
Ndomo ca lekisiwa vulandu ulo, Yesu ka yuvuile olondingakandu. Eye wa va lingila ovina viwa. Yehova o kuete onjongole yoku ecela akandu omanu va likekembela. Omo okuti tuakuakandu, ulandu ulo weca kokuetu elembeleko kuenda esanju!
[Elitalatu kemẽla 7]
Va tendiwile ndavakuesunga