Lupuki Lepandi
“Tu lupuki lepandi oku litunda tu kasi lakuo.”—VA HEV. 12:1.
1, 2. Upostolo Paulu wa sokisa omuenyo Wukristão la nye?
UNYAMO lunyamo, kolonepa vialua violuali, kua siata oku lingiwa olomapalo vioku yoloka. Omanu vana va siata oku litumbika kolomapalo viaco, va kuete ocimãho coku tambula onima. Ocili okuti, valua pokati kavo, ka va tambula onima. Pole, ocimãho cavo oku pitĩla kesulilo lioku yoloka.
2 Vembimbiliya, omuenyo Wukristão u sokisiwa loku yoloka. Upostolo Paulu, poku lungula vamanjaye Akristão vo ko Korindo vukanda watete a va sonehela, wa tukula ondaka yaco. Eye wa soneha ndoco: “Ka wa kũlĩhĩli okuti, eci kuli oku litunda, vosi va yoloka, umosi lika puãi o tambula ekolowa liaco? Oco yoloki okuti [vu tambula ekolowa].”—1 Va Kor. 9:24.
3. Momo lie Paulu a popela hati, pokati kava va yoloka umosi lika o tambula onima?
3 Anga hẽ, Paulu wa yonguile oku popia hati, pokati Kakristão vosi umosi lika o tambula onima yomuenyo ko pui, okuti vakuavo va kasi oku yoloka lika olivova? Hacoko a yonguile oku popia! Momo vakuakulupuka, poku linga olomapalo viaco, va pindisiwa ale. Kuenje, omunu lomunu pokati kavo, o likolisilako oco a tambule ekolowa. Paulu wa yonguile okuti, vamanjaye Akristão, va likolisilakovo oku yoloka oco va tambule onima yomuenyo ko pui. Nda va ci lingile, nda va kuata elavoko lioku tambula ekolowa liomuenyo. Omo liaco, Akristão vosi va sukila oku likolisilako oku yoloka toke kesulilo, oco va tambule onima.
4. Nye tu sukila oku kũlĩhĩsa catiamẽla koku yoloka kuetu?
4 Olondaka evi vi pamisa ekolelo lietu, kuenda vi tu vetiya oku sokolola ciwa ekalo liomuenyo wetu koloneke vilo. Momo lie? Momo ci kale ava va kuete elavoko lioku enda kilu, kuenda vana va lavoka oku kala Voluali luokaliye palo posi, va ka tambula onima yimuamue. Ungende waco wa lepa, kuenda ka ca lelukile oku u linga. Momo ava va linga ungende waco, va liyaka lovitangi vialua, kuenda ovina vi tateka haivio vi koka ohele. (Mat. 7:13, 14) Ci sumuisa calua oku limbuka ndomo vamue va tepulula ongendo yavo, kuenda vakuavo va liwekapo, ale va kupukila vonjila. Oco hẽ olonjanjo vipi vi kapa kohele oku yolokela komuenyo? O yuvula ndati olonjanjo viaco? Nye o sukila oku linga okuti o pitĩla kesulilo oco o tambule onima?
Tu Sukila Oku Pandikisa Oco tu Tambule Onima
5. Ocina cipi Paulu a tukula kelivulu lia Va Heveru 12:1?
5 Vukanda Paulu a sonehela Akristão va Heveru va kala ko Yerusalãi kuenda vo Yudea, wa tukulavo catiamẽla kolomapalo vioku yoloka. (Tanga Va Heveru 12:1.) Eye, ka tukuile lika esunga lieci omunu a sukilila oku yoloka, pole, wa lekisa eci omunu a sukila oku linga oco a yule. Tete, tu konomuisi elungulo Paulu a eca Kakristão va Heveru, oco tu limbuke ovina tu lilongisa kelungulo liaco. Noke, tu kũlĩhĩsi esunga lieci Paulu a sonehela ukanda waco, poku va vetiya eci va sukilile oku linga.
6. Elambalalo lipi asongui vetavo va linga Kakristão?
6 Akristão vo kocita catete, ca piãla enene vana va kala vo Yerusalãi kuenda vo Yudea, va liyaka lovitangi vialua. Va pita velambalalo liasongui vetavo lia va Yudea, vana va kuatele unene woku lingisa usumba omanu. Tete, asongui vaco va kangisa Yesu Kristu loku u pisa ndondingaĩvi, kuenda vo ponda ndocingumba. Asongui vaco, ka va liwekelepo lungangala wavo. Kelivulu Liovilinga, tu sangako ovolandu a lekisa ndomo asongui vatavo va fetika oku lambalala Akristão, noke yovikomo via lingiwa ko Pendekoste kunyamo wa 33, N.Y.Y. Ovina viaco, via nena ovitangi vialua Kakristão vakuekolelo.—Ovil. 4:1-3; 5:17, 18; 6:8-12; 7:59; 8:1, 3.
7. Ovitangi vipi via pita Lakristão vana Paulu a sonehela?
7 Akristão va Heveru, va pita lovitangi omo okuti, enyolẽho lio Yerusalãi lia kala ocipepi. Yesu wa va sapuilile ale eci catiamẽla kenyoleho liaco. Eye wa sapuilavo olondonge viaye catiamẽla kovina vieya oku pita eci handi esulilo liotembo yaco ka lieyile, kuenda wa va ĩha olonumbi va sukilile oku kuama oco va puluke kenyõleho lia laikele oku iya. (Tanga Luka 21:20-22.) Nye va sukilile oku linga? Yesu wa va lungula hati: “Lilavi sanga ovitima viene vi [tekela koku lia calua, okuti vi] vulua lelelele luholua kuenda ovikele viokomuenyo wo kilu lieve, kuenje eteke liaco liu wili ocipikipiki ndulivi.”—Luka 21:34.
8. Nye ca ponduile oku vetiya Akristão vamue oku kuata owesi lovina viespiritu?
8 Eci Paulu a sonehela ukanda va Heveru, pa pitile ale 30 kanyamo, tunde eci Yesu a va lunguile. Nye ca pita Lakristão vaco vokuenda kuotembo? Omo liovitangi vieteke leteke, kuenda asakalalo omuenyo, vamue ka va kapeleko ovina viespiritu nda via pamisa ekolelo liavo. (Va Hev. 5:11-14) Vakuavo va simĩle okuti, nda va lingile ovina ndevi va Yudea vana va lisunguile lavo va enda oku linga, nda va kuata ekalo liwa. Va Yudea vaco va simĩle okuti ka va liwekelepo oku vumba Suku, momo va enda oku pokola kovina vimue Viocihandeleko ca eciwile ku Mose. Kua kalavo Akristão vamue va enda oku kisika vakuavo oco va pokole Kocihandeleko caco, kuenda kovihilahila via va Yudea. Nye Paulu a sukilile oku popia oco a kuatise vamanjaye Akristão oku lavulula kespiritu, kuenda oku lupuka lepandi?
9, 10. (a) Elungulo lipi, Paulu a eca li sangiwa kesulilo liocipama 10 celivulu lia Va Heveru? (b) Momo lie Paulu a tukuila ovilinga viekolelo ‘liolombangi’ vio kosimbu?
9 Tu komõha calua poku limbuka ndomo Paulu a vetiyiwa lespiritu lia Suku oco a pamise Akristão va Heveru. Kelivulu lia va Heveru kocipama 10, Paulu wa popia hati, Ocihandeleko ca kala ‘ulembo wovina viwa vi laika oku iya,’ kuenda wa lekisa esilivilo liocisembi ca Kristu. Kesulilo liocipama caco, Paulu wa vetiya olonjeveleli viaye hati: “Vu sukila epandi okuti, eci wa lingi ale ocipango ca Suku, oco vu tambula eci co likuminyiwi. Momo ‘pa kamba handi okatembo katitotito. U o laika oku iya, iya, ka taluka.’”—Va Hev. 10:1, 36, 37.
10 Kelivulu lia va Heveru kocipama 11, Paulu wa tukula eci ci lomboloka oku lekisa ekolelo liocili ku Suku. Eye wa tukula ulandu walume lakãi vakuekolelo. Anga hẽ ulandu waco ka wa kuatele esilivilo? Sio, wa kuata esilivilo. Momo upostolo Paulu wa kũlĩhĩle okuti, oco vamanjaye va amameko lekolelo, va sukilile oku kuata utõi lepandi. Ekolelo liafendeli va Yehova kosimbu, lia ponduile oku kuatisa Akristão va Heveru oku pandikisa kovitangi. Omo liaco, osimbu Paulu ka lomboluile ovilinga viekolelo liafendeli vaco, wa popia hati: ‘Omo okuti, tua ñualiwa lelende linene liolombangi, tu liupi ovinjangatela viosi, lekandu li tu tanga tanga, kuenje tu lupuki lepandi oku litunda tu kasi lakuo.’—Va Hev. 12:1.
“Elende Liolombangi”
11. Oku sokolola ongangu yomanu vana va sokisiwa ‘lelende linene liolombangi,’ ci tu vetiya oku linga nye?
11 ‘Elende linene liolombangi,’ ka li lomboloka omanu va tala lika vakuakulupuka, oco va limbuke nda umue va sole o tambula onima. Omo okuti afendeli vaco va pandikisa toke kesulilo, va sokisiwa la vakuakulupuka vana va malusula ale olupesi, kuenje va tambula onima. Ongangu yavo, yi vetiya vana va fetika ndopo oku lupuka lepandi toke kesulilo, oco va tambule onima. Sokolola ndomo ukuakulupuka a kala, nda kolonele vionjila a kasi oku pita kuli omanu vamue va malusula ale olupesi, kuenje vo vetiya. Anga hẽ ka likolisilako oku lupuka toke kesulilo? Ongangu yafendeli vo kosimbu, yi pondola oku vetiya omunu oku lupuka lepandi oco a tambule onima yomuenyo. Oku ivaluka ongangu ‘yelende linene liolombangi,’ nda ca kuatisa Akristão va Heveru, kuenda ci pondolavo oku tu kuatisa oku ‘lupuka lepandi’ koloneke vilo.
12. Ongangu yomanu Paulu a tukula yi tu vetiya oku linga nye?
12 Omanu valua vakuekolelo Paulu a tukula, va kuata ekalo ndeli lietu. Ocili okuti, Noha wa kala komuenyo otembo Etande ka lieyile oku nyõla oluali. Etu, tu kasivo ocipepi lesulilo lioluali lulo. Avirahama la Sara va vetiyiwa oku siapo ofeka yavo, oco va amameko lefendelo liocili kuenda oku talamẽla oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Yehova. Etu tu vetiyiwavo oku lieca olumue oco tu taviwe la Yehova kuenda oku tambula asumũlũho a tu pongiyila. Mose wa songuila omanu vekalasoko oku loña Kofeka Yohuminyo. Tu kasivo oku endela vekalasoko lioluali lulo lua vĩha, kuenda tua loña voluali luokaliye. Ci kale ovina viwa omanu vaco va linga, kuenda akulueya avo, utõi loku hongua kuavo, ovina viaco vi tu longisa oku lekisa epandi.—Va Rom. 15:4; 1 Va Kor. 10:11.
Nye ca va Kuatisa?
13. Ocitangi cipi Noha a liyaka laco, kuenda nye co kuatisa oku ci yula?
13 Nye ca kuatisa afendeli va Yehova oku lupuka lepandi? Kũlĩhĩsa olondaka Paulu a soneha viatiamẽla ku Noha. (Tanga Va Heveru 11:7.) Kotembo yaco, Noha ka muile handi ‘etande liovava lina lieya oku nyõla oviendalomuenyo viosi via kala kilu lieve.’ (Efet. 6:17) Etande lia kala ocina cimue ka ca la muiwa lomanu kotembo yaco, pole, Noha ka simĩle okuti ka ku keya Etande liaco. Momo lie? Momo wa kolelele okuti cosi Yehova a popia ci tẽlisiwa. Noha ka simĩle okuti, ka tẽla oku linga ovina Yehova o tuma. Eye ‘wa linga cosi Suku o sapuila.’ (Efet. 6:22) Sokolola upange walua Noha a linga, ndeci: Oku tunga ocimbaluku, oku ongolola ovinyama, oku soleka vocimbaluku okulia kuavo loku kuovinyama, oku lungula omanu, kuenda oku pamisa ekolelo liepata liaye. Ndaño ka ca lelukile oku linga upange waco, Noha wa ‘likolisilako oku u tẽlisa.’ Ekolelo lepandi Noha a lekisa, via nena asumũlũho kokuaye, kuenda kepata liaye.
14. Ovitangi Avirahama la Sara va pandikisa lavio, vi tu longisa nye?
14 Avirahama la Sara, va kongeliwa vulala ‘welende linene liolombangi via tu ñuala,’ Paulu a tukula. Ovo va siapo omuenyo uwa va kuatele kolupale luo Uri, kuenda ka va kũlĩhĩle ovina via laikele oku pita lavo. Ovo va lekisa ongangu yiwa yekolelo, kuenda epokolo kotembo yovitangi. Omo okuti Avirahama wa lekisa onjongole yoku lieca olumue kefendelo liocili, wa tukuiwa hati, ‘isia yomanu vosi va kolela.’ (Va Rom. 4:11) Paulu wa tukula lika atosi a velapo atiamẽla komuenyo wa Avirahama okuti, a kũlĩhĩwile lomanu vana a sonehela. Eye wa popia hati: “Ava [oku kongelamo Avirahama lepata liaye, vosi yavo] va fa lekolelo. Ka va tambuile ovina via likuminyiwa, puãi va vi muila ocipãla loku vi yolela, kuenje va tava okuti va kala akombe, haivo ovingendeleyi, kilu lieve.” (Va Hev. 11:13) Ekolelo lukamba wavo la Suku, lia va kuatisa oku lupuka lepandi.
15. Nye ca vetiya Mose oku nõlapo oku tala ohali?
15 Mose wa kongeliwavo pokati ‘kelende linene liolombangi.’ Eye wa siapo ukuasi, lekalo liwa kuenje, wa “nõlapo oku tala ohali kumue lomanu va Suku.” Nye co vetiya oku ci linga? Paulu wa tambulula ndoco: “Wa lavoka onima. . . . Momo wa pandikisa ndu o lete una ka muiwa lovaso ositu.” (Tanga Va Heveru 11:24-27.) Mose ka yapuisiwile ‘loku lia elau li pita lonjanga hailio li tunda kekandu.’ Omo okuti, Mose lalimue eteke a ivaleleko olohuminyo via Suku, wa lekisa utõi kuenda wa pandikisa kovitangi. Eye wa kuatisa va Isareli oku tunda Kegito oco va ende Kofeka Yohuminyo.
16. Momo lie Mose ka yevelele esumuo eci ka taviwile oku iñila Vofeka Yohuminyo?
16 Mose ka muile oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku, ndeci ca pita la Avirahama. Eci va Isareli va kala ocipepi Lofeka Yohuminyo, Mose vo sapuila hati: “Ofeka yaco o yi muila kupãla, puãi oku iñila vofeka ngeca ku va Isareli, ku iñilamo.” Mose ka iñilile vofeka yaco momo onjanja yimue eci omanu va lekisile esino, eye kumue la Arone, ‘va lueyela Suku pokati ka va Isareli kovava a Meriva Kadesi.’ (Esin. 32:51, 52) Anga hẽ Mose wa sumuile, kuenda wa kuata ocikumbiti? Sio, ka sumuile. Eye, wa tukula asumũlũho omanu va tambuile, kuenda wa malusula ulandu waye loku popia hati: “Wa sumũlũha, a Isareli! Helie wa lisoka love? Ove vupata lia yovuiwa la Yehova, Yehova eye otevele yepopelo liove, haeye osipata ya ku yulisa.”—Esin. 33:29.
Ceci Ulandu Waco u tu Longisa
17, 18. (a) Ongangu yomanu vana va kasi ‘ndelende linene liolombangi,’ yi tu longisa nye osimbu tu kasi oku lupuka oco tu tambule omuenyo ko pui? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?
17 Velilongiso tua linga liatiamẽla ‘kelende linene liolombangi,’ tua limbuka okuti, oco tu lupuke lepandi toke kesulilo, tu sukila oku lekisa ekolelo ku Suku kuenda kolohuminyo viaye. (Va Hev. 11:6) Ka tu sukila lika oku lekisa ekolelo kovina vimue, pole tu ci linga kolonepa viosi viomuenyo wetu. Afendeli va Yehova va litepa lomanu ka va kuete ekolelo, momo ka va tiamisila utima wavo kovina vi letiwe lovaso ositu. Omo liaco, tu pondola oku mola “Una ka muiwa lovaso ositu,” osimbu tu lupuka lepandi.—2 Va Kor. 5:7.
18 Ocili okuti, olupesi Luakristão ka lua lelukile. Pole, tu pondola oku lupuka lepandi toke kesulilo. Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa ovimãleho vi pondola oku tu kuatisa oku ci linga.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Momo lie Paulu a sonehela eci catiamẽla kekolelo liomanu va kasi ‘ndelende linene liolombangi’ vio kosimbu?
• Oku sokolola ongangu yomanu vakuekolelo va kasi ‘ndelende linene liolombangi via tu ñuala’ ci tu kuatisa ndati oku lupuka lepandi?
• Nye wa lilongisa kongangu ‘yolombangi’ vakuekolelo ndeci: Noha, Avirahama, Sara la Mose?
[Elitalatu kemẽla 19]
Avirahama la Sara, va tava oku siapo omuenyo uwa vofeka yo Uri