Ociña Pesita—Suriaku Ca Kuatisa Koku Pongolola Ambimbiliya Atete
Kunyamo wo 1892 vamanji vamue vavali okuti olonjamba Agnes Smith Lewis kuenda Margaret Dunlop Gibson, va linga ungende umue woloneke ecea lolongamelo vekalasoko vo Nembele ko Santa Catarina ketapi Liomunda Sinai. Momo lie akãi ava vavali va kuete ci pitãhala 40 kanyamo, va lingila ungende waco wohele woku enda Kutundilo? Etambululo liaco li pondola oku pamisa ekolelo liove kocili Cembimbiliya.
Agnes Smith Lewis and St. Catherine’s Monastery
YESU osimbu ka endele kilu, wa tuma olondonge viaye oco va ece uvangi watiamẽla kokuaye, ko “Yerusalãi, lo vo Yudea yosi, lo vo Samaria, kuenda toke kasulilo okilu lieve.” (Ovilinga 1:8) Olondonge via linga upange waco lombili yalua kuenda utõi. Pole upange wavo woku kundila vo Yerusalãi, wa nena elambalalo lialua kuenda olofa via Stefano. Olondonge vialua via Yesu via tilila kalupale amue anene ndeci, ko Antiokea, kuenda ko Suria atiamẽlele Kuviali wo Roma, ana a kala ocinãla ci soka 550 kolokilometulu konano yo Yerusalãi.—Ovilinga 11:19.
Kolupale luo Antiokea olondonge via amamako oku kunda “olondaka viwa”viatiamẽla ku Yesu, kuenje valua vakualofeka va tava. (Ovilinga 11:20, 21) Ndaño okuti vokati kolupale omanu va enda oku vangula elimi lio Helasi, pole, kovikanjo omanu vaco va enda oku vangula elimi lio Suriaku.
OLONDAKA VIWA VIA PONGOLOLUIWA KELIMI LIO SURIAKU
Osimbu etendelo Liakristão va vangula elimi lio Suriaku lia kala oku livokiya kocita cavali, ku eya esukila lioku pongolola olondaka viwa kelimi liavo. Eci ci lekisa okuti elimi lio Suriaku olio lia kala elimi liatete kua pongoluiwa olonepa vimue Viovisonehua vio Helasi, okuti elimi lio Latin halioko.
Kunyamo wo 170 K.K., usonehi umue wo ko Suria o tukuiwa hati Tatian (vokuenda kunyamo 120-173 K.K.) wa pongiya Avanjeliu akuãla kuenje wa a pongoluila kelimi lio Helasi ale lio Suriaku. Upange waco wa tukuiwa hati Diatessaron okuti kelimi lio Helasi yi lomboloka “avanjeliu akuãla.” Noke ulume umue wo ko Suria o tukuiwa hati, Ephraem (vokuenda kunyamo 310-372 K.Y.) wa soneha hati, Akristão vo ko Suria va enda oku kuama ociña co Diatessaron.
Ociña co Diatessaron ci kuete esilivilo linene koloneke vilo. Momo lie? Momo kocita 19, olonoño vimue via popia hati Avanjeliu a sonehiwa kesulilo liocita cavali vokuenda kunyamo wo 130 K.K. kuenda 170 K.K.. Omo liaco ka a lombolola ovolandu ocili atiamẽla komuenyo wa Yesu. Pole, oviña viosimbu vio Diatessaron vina via sangiwa kotembo yaco, via lekisa okuti vokuenda kuocita cavali, Avanjeliu a Mateo, Marko, Luka, kuenda Yoano, a enda ale oku tangiwa lomanu. Citava okuti a sonehiwa osimbu. Eci Tatian a soneha o Diatessaron ka tavele oku kuama Avanjeliu a Tatãliwa ndeci alinga Lavanjeliu akuãla ocili. Eci ci lekisa okuti Avanjeliu a Tatãliwa ka a tendiwile okuti a koleliwile.
O Pesita Suriaku, lio Pentateuco 464 O.Y., oco ociña cavali Cembimbiliya ca sonehiwa osimbu
Kocita catãlo, konano yo Mesopotamia omanu va fetika oku kuata Embimbiliya lia pongoluiwa kelimi lio Pesita Suriaku. Olio lia sonehiwa vokuenda kuocita cavali ale catatu muna mua kongeliwile alivulu osi Embimbiliya oku upamo elivulu lia 2 Petulu, 2 Yoano, 3 Yoano, Yuda, kuenda elivulu Liesituluilo. Olio lia kũlĩhĩwile londuko hati, Pesita, ci lomboloka okuti, “lia leluka” oku tangiwa. O Pesita ociña cimue cosimbu ceca uvangi wa suapo ulandu Wembimbiliya.
Ociña cimue co Pesita, ca sonehiwa kunyamo wo 459 toke 460 K.K., kuenje oco ociña ca sonehiwa vali enene osimbu. Kunyamo wo 508 K.K., kua lingiwa epongoloko kociña co Pesita kuenje mua kongeliwa alivulu atãlo a kambeleko. Kuenje lieya oku kũlĩhiwa okuti, Philoxenian Version Versão filoxeniana.
KUA SANGIWA OVIÑA VIKUAVO KELIMI LIO SURIAKU
Toke kocita 19, onepa yalua Yovisonehua vio Helasi via kũlĩhĩwile kotembo yaco, vievi lika via sonehiwa oku upisa kocita catãlo ale noke. Omo liaco, vakuakukonomuisa Embimbiliya, va solele calua oviña viaco viatete ndeci o Vulgata Latina kuenda o Pesita Suriaku. Kotembo yaco, vamue va popele okuti o Pesita ya tunda kapongoloko a lingiwa kociña cimue cosimbu celimi lio Suriaku. Pole lomue wa kũlĩhile ociña caco. Omo okuti ociña caco Cembimbiliya lio Suriaku ca sonehiwa kocita cavali, nda ca kuatisa koku sonehiwa Kuambimbiliya loku kuatisa vakuakukonomuisa Embimbiliya! Anga hẽ kua kala muẽle ociña cosimbu kelimi lio Suriaku? Lia sangiwa muẽle?
Ociña ci tukuiwa hati Suriaku Sinaítiko. Elomboluilo Liavanjeliu a mõleha kefetikilo liemẽla
Lia sangiwa! Ocili okuti, kua kala oviña vivali kelimi lio Suriaku. Ociña catete ca sonehiwa oku upisa kocita catãlo. Ca sangiwa pokati koviña vialua vio Suriaku via kala Vonjo yoku seleka ovina viosimbu, ko Grã-Bretanya kunyamo wo 1842, vonembele yimue ko Nitrian Desert, Kegito. Oco ca tukuiwa hati, Suriaku Curetoniano momo ca limbukiwa kuenda ca sandekiwa la William Cureton, wa kala oñuatisi yonjo yoku seleka oviña viosimbu. Vociña caco mua sangiwa Avanjeliu akuãla ndeci, Mateo, Marko, Yoano, kuenda Luka.
Ociña cavali, okuti ca selekiwa toke koloneke vilo, ci tukuiwa hati, o Suriaku Sinaítico. Vamanji vavali volonjamba olongende vana va tukuiwa kefetikilo liocipama cilo ovo va sanga ociña caco. Agnes ndaño ka lilongisile kosikola ya velapo, wa lilongisa alimi ecea o kolofeka vikuavo, okuti limue pokati kalio o Suriaku. Kunyamo wo 1892 Agnes wa limbuka ocina ci komohĩsa vonjo yimue yetavo ko Santa Catarina, Kegito.
Eye wa sanga ociña caco co Suriaku pocitumãlo cimue ca salama. Eye wa lombolola okuti, “ociña caco ca tĩlile oku ci limbuka, momo ca liñile calua, kuenda amẽla aco a litokeka momo lomue wa tuvula ociña caco” vokuenda kuovita vialua vianyamo. Vociña caco, mu opiwa ovolandua atiamẽla kolosandu viakãi kelimi lio Suriaku vina vi sangiwa voviña viosimbu. Pole, Agnes wa taya olondaka vimue via sonehiwa vombuelo kuenda olondaka “via Mateo,” “via Marko” ale “via Luka” konano. Ociña a sanga ca kuata Avanjeliu osi akuãla kelimi lio Suriaku! Omo liaco, vakuakukonomuisa Embimbiliya va tava okuti ociña caco ca sonehiwa kesulilo liocita cakuãla.
Ociña co Suriaku Sinaítico, ci tendiwa okuti ociña cimue ca velapo Cembimbiliya ca sangiwa, kumosi lovisonehua vio Helasi ndeci o Sinaítico kuenda Elivulu lio Vaticanus. Cilo ku taviwa okuti, ociña co Curetoniano kuenda ovisonehua vio Sinaítico, ovio alivulu osimbu Evanjeliu lio Suriaku, a sonehiwa oku upisa kesulilo liocita cavali ale kefetikilo liocita catatu.
“ONDAKA YA SUKU YETU YI KAMAMAKO OTEMBO KA YI PUI”
Anga hẽ oviña viaco vi kuete esilivilo komanu vana va lilongisa Embimbiliya koloneke vilo? Ocili okuti a kuete esilivilo! Kũlĩhĩsa ulandu umue u tukuiwa emalusuilo linene Lievanjeliu lia Marko, okuti Kambimbiliya amue u sangiwa kelivulu lia Marko16:8. Ocisonehua caco ca molehavo ko Helasi velivulu lia Alexandrino wo kocita catãlo vo Vulgata Latina kuenda valivulu akuavo. Pole kociña co Sinaítico kuenda co Vaticano ana a sonehiwa—kocita cakuãla, kavali kavio a sulila—lelivulu lia Marko 16:8. Ociña co Sinaítico Suriaku ka ci kuete emalusuilo liaco linene ci lekisa okuti lieya oku vokiyiwa noke kuenda ka li sangiwa Vevanjeliu liatete lia Marko.
Kũlĩhĩsa ulandu ukuavo. Kocita 19 olondaka vi sangiwa kukanda wa 1 Yoano 5:7, Ambimbiliya alua a vi tiamisilile kelongiso lia Suku Umosi Muvatatu. Pole ka vi sangiwa voviña viosimbu via sonehiwa kelimi lio Helasi. Ka vi sangiwavo vo Pesita, ci lekisa okuti olondaka via vokiyiwa kelivulu lia 1 Yoano 5:7, via kapiwilamo oku pengisa ocili culandu Wembimbiliya.
Ndomo ca popiwile, Yehova Suku wa siata oku teyuila Ondaka yaye yi Kola. Catiamẽla kondaka eyi, tua tambula ohuminyo yokuti: “Owangu uvuka; onẽlẽho yi pilua; puãi ondaka ya Suku yetu yi tumãla ño-o hũ.” (Isaya 40:8; 1 Petulu 1:25) Ociña ci tukuiwa hati pesita ca kuata esilivilo liavelapo koku eca esapulo liasuapo Liembimbiliya komanu vosi.
a The Greek word pa·lim’pse·stos means “scraped again.”