OSAPI YO KOÑOÑO | CA SUNGULUKA HẼ OKU LIKUTILILA?
Momo Lie Omanu va Likutilila?
“Nda solaile oku imba ocela cosande, loku likutilila oco ndi nganyale olombongo vialua. Pole lalimue eteke ca tẽlisiwile.”—Samuel,a kofeka yo Kenya.
“Kosikola tua enda oku linga ohutililo yoku pitulula va tu longisa.”—Teresa, kofeka yo Filipina.
“Ndi likutilila eci ndi liyaka lovitangi. Ndi likutililavo oco ñuate ongecelo yakandu kuenda oco ñale Ukristão umue uwa.”—Magdalene, kofeka yo Gana.
Olondaka via lomboluiwa la Samuel, Teresa kuenda Magdalene, vi lekisa okuti omanu va likutilila omo liasunga a litepa. Olohutililo viomanu vamue vi lingiwa lutima wosi, pole vikuavo sio. Cikale okuti omanu va likutilila oco va pite voseteko yo kosikola, oco ocisoko cavo co ku tasula ombunje ci yule, ale oco Suku a songuile epata liavo, kuenda omo liasunga akuavo, omanu valua va limbuka okuti va sukila oku likutilila. Omo liaco, eci ci lekisa okuti omanu valua ndaño ka va tiamelẽle ketavo limue, va siata oku likutilila olonjanja viosi.
Wa siata hẽ oku likutilila? Nda oco, momo lie? Ci kale okuti okuete ocituwa co ku likutilila ale sio, pamue o lipula ndoco: ‘Ca sunguluka hẽ oku likutilila? Kuli hẽ umue o yevelela? Usonehi umue wa popia hati, ohutililo yi kasi ndovihemba vi tepulula evalo . . . yi sokisiwa “loku vangula lombisi yoku fuka.” Olondotolo vimue vi kuetevo ovisimĩlo vimuamue viatiamẽla kondaka yaco. Omanu va siata oku likutilila, anga hẽ va ci linga ño ndocituwa cimue cikuete esilivilo, ale va siata oku kuata onima poku ci linga?
Embimbiliya li lekisa okuti olohutililo via velapo okuti ovihemba vi sule. Olio li lekisa okuti kuli umue ukuaku yeva olohutililo vi lingiwa lonjila yimue ya sunguluka kuenda lutima wosi. Eci hẽ ocili? Tu konomuisa ovolandu amue.
a Olonduko vimue via pongoluiwa.