WA CI KŨLĨHA?
Kosimbu oviña via enda oku pangiwa ndati, kuenda va enda oku talavaya lavio ndati?
Elivulu lia Ester lio kocita 18 K.K., okuti lia pangiwa locipa kuenda oloneva.
Evanjeliu lia Luka li lombolola eci catiamẽla ku Yesu wa yulula ociña celivulu lia Isaya okuti, wa fetika oku ci tanga, kuenda wa ci muña. Kesulilo Lievanjeliu lia Yoano ku lekisa okuti, Yoano wa lombololavo eci catiamẽla kociña poku popia hati, ka tẽlele oku kongela vociña ovina viosi Yesu a linga.—Luka 4:16-20; Yoano 20:30; 21:25.
Oviña via enda oku pangiwa ndati? Ovina vimue ndeci ovipa, kuenda oloneva, omanu va enda oku vi kongela oco vi linge ociña. Ovo va enda oku vi muña kuti umue okuti, onele ya sonehiwa yi kala vokati. Olondaka via sonehiwa via enda oku kala vulala oku upisa konano toke kombuelo yociña caco. Nda ociña caco cinene, kolonele viaco va enda oku kapako oviti vivali okuti, osimbu omunu a muñulula leka limue, likuavo li muña toke a sanga onepa a yongola oku tanga.
Elivulu limue li popia hati: “Olonjanja vimue ociña ca enda oku kuata ci soka 10 kolometulu okuti noke yoku ci muña, ci kala elivulu limosi. Ovolandu a lekisa okuti, Evanjeliu lia Luka pamue lia kuatele eci ci soka 9,5 kolometulu. Olonjanja vimue uti woku muñila ociña, omanu va enda oku u songa ciwa lovawe amue, kuenda oku u kapa otinda.
Velie va kala “ovitunda via velapo” via tukuiwa Vovisonehua vio Helasi?
Tunde eci upange woku kala ovitunda wa fetika ko Isareli, kua enda oku nõliwa lika omunu umosi oco a linge ocitunda cinene okuti, o tẽlisa ocikele caco vokuenda kuomuenyo waye. (Atendelo 35:25) Arone eye wa kala omunu watete wa nõliwile oco a linge ocitunda cinene. Noke ocikele caco isia wa enda oku ceca komõla waye uveli. (Etundilo 29:9) Ndaño okuti omãla valua valume va Arone va enda oku nõliwa oco va linge ovitunda, pole kua enda oku nõliwa lika vamue oco va linge ovitunda via velapo.
Eci va Isareli va kala oku vialiwa lolombiali vio kolofeka vikuavo, olombiali viaco via kuatele omoko yoku nõla omanu va sukilile oku kala ovitunda, kuenda oku vopa ovikele viaco. Pole, ovitunda viaco via enda oku nõliwa pokati kapata ana a kuatele esumũlũho ca piãla enene vana va pangele onepa kepata lia Arone. Ondaka “ovitunda via velapo” yi tiamisiwila lika komanu va velapo kupange wovitunda. Vovimunga viovitunda via velapo mua kongelele eci ci soka 24 kasongui okuti, va pangele onepa kepata liovitunda via velapo oku kongelamo vana vopiwile ovikele vioku kala ovitunda ndeci Anasi.—1 Asapulo 24:1-19; Mateo 2:4; Marko 8:31; Ovilinga 4:6.