Ndomo Akundi Vokaliye va Pindisiwa Kupange Woku Kunda
1. Nye wa yeva vutima eci wa fetika upange woku kunda?
1 Ove hẽ ivaluka eteke wa fetika upange woku kundila konjo lanjo? Citava okuti wa kuata usumba. Nda eteke liaco wa talavaya lamanji wa ku longisa Embimbiliya, ale lukundi ukuavo, citava okuti, wa sanjukile calua omo liekuatiso va ku ĩha. Omo okuti cilo wa loñoloha kupange woku kunda, o pondolavo oku kuatisa vana va fetika ndopo oku kunda.
2. Ovina vipi akundi vokaliye va sukila oku lilongisa?
2 Akundi vokaliye va sukila oku lilongisa ndomo va fetika ombangulo lomunu kupange woku kunda, ndomo va tangela ocinimbu Cembimbiliya komunu va kundila, oku linga apasu, kuenda oku fetika oku songola alilongiso Embimbiliya. Va sukilavo oku kũlĩha ndomo va kuama olonjila via litepa kupange woku kunda ndeci, oku kundila volokololo, kuenda povitumãlo violomĩlu. O pondola oku va kuatisa oco va loñolohe poku kuama ongangu yove, kuenda olonumbi eca kokuavo.
3. Tu kuatisa ndati akundi vokaliye longangu yetu?
3 Lekisa Ongangu Yiwa Poku Longisa: Yesu wa lekisa kolondonge viaye ndomo va sukilile oku kunda. (Luka 8:1; 1 Pet. 2:21) Nda wa enda kupange woku kunda lukundi umue wokaliye, linga ocindekaise cimue ca leluka ci sangiwa valivulu etu, oco cu kuatise. Noke, kundila konjo yimosi ale vivali, oco ukundi wokaliye a yevelele ndomo o popia. Poku tunda vonjo wa kundili, pinga kokuaye oco a lombolole ovisimĩlo viaye viatiamẽla kueci wa popia. Nda wa ci linga, cu kuatisa oku limbuka esilivilo lioku talavaya kavali kupange woku kunda, kuenda cu kuatisavo oku tava kolonumbi eca kokuaye, eci a kundila omunu umue.
4. Tu kuatisa ndati ukundi wokaliye noke yoku yevelela ndomo a kundila omunu umue?
4 Eca Olonumbi: Yesu wa eca olonumbi kolondonge viaye ndomo va sukilile oku kunda. (Mat. 10:5-14) O pondola oku kuama ongangu yaye poku kuatisa ukundi wokaliye. Nda eye o kasi oku kundila omunu umue, yevelela lutate. Noke yoku tunda vonjo yaco, eca epandiyo liwa liatiamẽla kueci a vangula, ndaño wa limbuka okuti o sukila oku mioñoloha kovina vimue. Pole, eca lika olonumbi vimue, nda wa limbuka okuti, ka kasi oku mioñoloha oco viu kuatise oku kundila kolonjo vikuavo. Citava okuti omo liusumba, ka tẽlele oku vangula ciwa. Ivaluka okuti, akundi havosiko va kuete uloño umuamue, momo vamue poku va pindisa va sukila oku va pituluila olonjanja vialua.—1 Va Kor. 12:4-7.
5. Nye tu sukila oku popia nda tu yongola oku eca olonumbi vimue?
5 Olonjanja vimue, ukundi wokaliye o pinga kokuove olonumbi a sukila oku kuama kupange woku kunda. Pole, nda ka pingile ekuatiso, sanda onjila yoku u kuatisa. O ci linga ndati luloño? Akundi vamue va loñoloha va siata oku pula ndoco: Anga hẽ o sukila ekuatiso limue? Nye o sima catiamẽla kupange tua linga? O pondolavo oku popia ndoco: “Eci nda fetika oku kunda, nda pitavo locitangi caco, . . . pole, nda sanga ekuatiso limue. . . . ” Olonjanja vimue oku konomuisila kumosi laye atosi a sangiwa Vupange Wetu Wusoma, ci kuete esilivilo. Yuvula oku eca olonumbi vialua kokuaye, pole, u lomboluila lika etosi limosi liatiamẽla koku fetika ombangulo.
6. Catiamẽla kupange woku kunda, ‘utale u lepika ndati utale ukuavo’?
6 Utale u Lepika Utale: Ndaño Timoteo wa loñolohele kupange woku kunda, pole wa vetiyiwa la Paulu oco a kapeko ovina a lilongisa, kuenda oku kula kespiritu. (1 Tim. 4:13, 15) Ndaño pa pita ale anyamo alua tunde eci wa fetika oku kunda, ku ka liwekepo oku mioñolola uloño wove woku kunda. Lilongisila kakundi enda lavo kupange woku kunda ndaño ku vana ka va loñolohele calua, pole, ku ka ivaleko oku kuatisa vakuene lumbombe, ca piãla enene akundi vokaliye, oco va loñolohe koku kunda olondaka viwa.—Olosap. 27:17.