OCIPAMA CELILONGISO 46
Ene wa Kueli Ndopo—Tiamisili Utima Wene Kupange wa Yehova
“Yehova eye ongusu yange . . . Utima wange wa kolela kokuaye.”—OSA. 28:7.
OCISUNGO 131 ‘Ceci ca Tokekisa Suku’
OVINA TU LILONGISAa
1-2. (a) Momo lie vana va kuela ndopo va sukilila oku kolela Yehova? (Olosamo 37:3, 4) (b) Ovina vipi tu konomuisa vocipama cilo?
O KASI hẽ oku linga esokiyo lioku kuela, ale ndopo wa kuela? Nda oco, ocili okuti o lavoka oku ambata omuenyo umue wesanju la una o sole calua. Pole, volohuela muli ovitangi kuenje vana va kuela ndopo va sukila oku nõla onjila yimue yi kuete esilivilo lialua. Ovina o linga eci o liyaka lovitangi kuenda onjila o nõla, yi ka lekisa esanju vu kuete vokuenda kuolohuela viene. Nda wa kolela ku Yehova, o ka lekisa olondunge poku nõla onjila yimue, olohuela viove vi ka kolapo kuenda o ka kuata esanju. Nda kua kapeleko ovisimĩlo via Suku, citava okuti o ka kuata ovitangi volohuela kuenda ku ka kuata esanju.—Tanga Olosamo 37:3, 4.
2 Ndaño okuti ocipama cilo ci tiamisiwila ku vana va kuela ndopo, pole, oco ci lombolola ovitangi olohueli viosi via siata oku liyaka lavio. Oco ci lombolola eci tu pondola oku lilongisila kovolandu alume lakãi vakuekolelo va tukuiwa Vembimbiliya. Ovolandu aco Embimbiliya, a tu longisa ovina tu sukila oku kapako kolonepa vialua viomuenyo wetu, oku kongelamo volohuela. Tu konomuisavo ovina tu lilongisila kolohueli vio koloneke vilo.
OVITANGI VIPI VANA VA KUELA NDOPO VA PONDOLA OKU LIYAKA LAVIO?
Ovina vipi vi pondola oku tateka vana va kuela ndopo oku vokiya upange wavo ku Yehova? (Tala ovinimbu 3-4)
3-4. Ovitangi vipi vana va kuela ndopo va pondola oku liyaka lavio?
3 Citava okuti vamue va vetiya vana va kuela ndopo, oku ambata omuenyo umue ndeci omanu vakuavo. Ndeci, olonjali kuenda apata akuavo, va sapuila ohueli okuti noke lioku kuela, va kuata ale omãla. Akamba kuenda apata pamue va vetiya vana va kuela ndopo oku landa onjo yimue loku landelamo ovikuata vialua.
4 Nda ohueli yaco ka ya kuatele utate, va pondola oku nõla onjila yimue yi va kokela oku kuata olofuka vialua. Kuenje ulume lukãi va ka sukila oku talavaya calua oco va tẽle oku feta olofuka viaco. Upange waco u ka va tateka oku linga elilongiso lio pokolika, efendelo liepata kuenda upange woku kunda. Citava okuti ohueli yi pumba olohongele, omo lioku vokiya olowola kupange wavo, oco va nganyale olombongo vialua, ale oco ka va ka pumbe upange waco. Kuenje eci ci yililako, ovo va pumba epuluvi lioku vokiya upange wavo ku Yehova.
5. Nye tu lilongisila kulandu wa manji Klaus kuenda Marisa?
5 Ovolandu alua a lekisa okuti, nda tua velisapo lika ovokuasi, ka tu ka kuata esanju. Kũlĩhĩsa ohueli yimue yi tukuiwa Klaus kuenda Marisa eci va lilongisila kulandu owu.b Kefetikilo kavali kavo, va talavaya calua oco va kuate ekalo liwa. Pole, ovo ka va kuatele esanju liocili. Manji Klaus wa lombolola hati: “Tua kuatele ovina vialua konepa yetimba, pole, kupange wa Yehova ka tua kuatele ocimãho lacimue. Oku popia ocili, omuenyo wetu weyukile ovitangi vialua kuenda ka tua kuatele esanju.” Pamue wa siata oku limbukavo okuti, oku tiamisila utima koku kuata ovokuasi ka ci ku nenela esanju lia kolapo. Nda oco o kasi oku liyaka laco ku ka sumue. Oku konomuisa ovolandu awa omanu vakuavo ci pondola oku ku kuatisa oku linga apongoloko. Tete, tu konomuisi eci alume vakuele va lilongisila kulandu wa Soma Yehosafata.
NDOMO SOMA YEHOSAFATA A KOLELELE YEHOVA
6. Soma Yehosafata wa kapeleko ndati elungulo li sangiwa Kolosapo 3:5, 6, eci a liyaka lovitangi?
6 Ene alume wa kueli, wa siati hẽ oku liyeva okuti wa lemelelui omo liovikele viene? Nda oco, o pondola oku kuatisiwa lulandu wa Soma Yehosafata. Omo okuti Yehosafata wa kala osoma, wa kuata ocikele cinene kekalo liwa liofeka yosi! Nye eye a linga oco a tẽlise ciwa ocikele caye? Yehosafata wa linga eci ca kala vepondolo liaye oco a teyuile vana a kala oku songuila. Eye wa pamisa alupale o ko Yuda kuenda olohoka vieci ci pitahãla 1.160.000. (2 Asa. 17:12-19) Noke Yehosafata weya oku liyaka locitangi cinene. Asualali vo ko Moavi la va Amoni kuenda alume vo kovaimbo o kolomunda vio Seire vo saluisa eye kumue lepata liaye kuenda omanu vana a kala oku songuila. (2 Asa. 20:1, 2) Yehosafata nye a linga? Eye wa pinga ku Yehova oco o kuatise loku u pamisa. Eci ca likuata lelungulo li sangiwa Kolosapo 3:5, 6. (Tanga.) Ohutililo yumbombe Yehosafata a linga yi sangiwa kelivulu 2 Asapulo 20:5-12, yi lekisa ndomo eye a kolelele ku Isiaye ukuacisola wo kilu. Yehova wa tendele ndati ohutililo ya Yehosafata?
7. Yehova wa tendele ndati ohutililo ya Yehosafata?
7 Yehova wa vangula la Yehosafata pocakati cu Lewi umue o tukuiwa hati, Yahasiele. Yehova wa popia hati: “Kuendiko, talami ño kuenda tali epopelo lia Yehova lioku vu kuatisi.” (2 Asa. 20:13-17) Ocili okuti hayoko onjila ya siata yoku linga uyaki! Olonumbi evi, ka via eciwile lomunu; ovio via tundile ku Yehova. Omo liekolelo Yehosafata a kuatela Suku, wa kuama olonumbi viaye. Eci eye kumue lomanu va endele oku ka lisanga lovanyali, wa pitisa kovaso asualali vana ka va kuatele ovota, okuti olonjimbi. Yehova ka yandulukile Yehosafata; Eye wa yula olohoka viovanyãli.—2 Asa. 20:18-23.
Olohueli via kuela ndopo, vi tiamisila omuenyo wavo kupange wa Yehova, poku likutilila, oku tanga Ondaka yaye, oku litumbikila ovimãho viespiritu kuenda oku sanda alungulo ku vana va kuela osimbu (Tala ovinimbu 8, 10)
8. Nye alume va kuele va lilongisila ku Yehosafata?
8 Ene alume wa kueli, vu pondola oku lilongisila kongangu ya Yehosafata. Ene vu kuete ocikele coku tata epata liene kuenje vu likolisilako oku talavaya calua oco vu teyuili loku kuatisa epata liene. Eci o liyaka lovitangi ove o liyeva ndu okuti ove muẽle o tẽla oku tetulula ovitangi viaco. Pole, yuvula oku kolela kongusu yove muẽle. Kuenje eci o kasi lika wove pinga ekuatiso lia Yehova vohutililo. Handi vali, likutililavo lukãi wove. Sandi olonumbi via Yehova poku tanga Embimbiliya kuenda alivulu a siata oku sandekiwa locisoko ca Suku, loku kapako alungulo vu sangamo. Citava okuti vamue ka va tava konjila wa nõla ya kunamẽla Vembimbiliya kuenda va ku sapuila okuti o kasi oku kala eveke. Va pondola oku ku sapuila okuti, olombongo kuenda ovina ovio vi pondola oku landa, vi eca ekalo liwa kepata liove. Pole, sokolola ulandu wa Yehosafata. Eye wa kolelele ku Yehova kuenda wa ci lekisa kovilinga viaye. Yehova ka yandulukile ulume waco ukuekolelo kuenda ka ka ku yandulukavo. (Osa. 37:28; Va Hev. 13:5) Nye olohueli vi sukila oku linga oco kavali kavo va kuate esanju komuenyo?
NDECI CA LINGA UPROFETO ISAYA LUKÃI WAYE, UPANGE WA YEHOVA U LINGE OCINA CA VELAPO VOMUENYO WENE
9. Nye ci popiwa catiamẽla kuprofeto Isaya lukãi waye?
9 Ocina ca velelepo kuprofeto Isaya kumue lukãi waye, oku vumba Yehova. Isaya wa kala uprofeto kuenje citava okuti ukãi waye wa kuatavo ocikele cimue cuprofeta momo eye wa tukuiwa okuti, ‘uprofeto ukãi.’ (Isa. 8:1-4) Isaya kumue lukãi waye vomuenyo wavo va velisilepo efendelo liavo ku Yehova. Ovo va sia ongangu yiwa kolohueli viokoloneke vilo!
10. Oku lilongisa ovitumasuku Viembimbiliya ci kuatisa ndati olohueli oku likolisilako kupange wa Yehova?
10 Olohueli koloneke vilo, va pondola oku tiamisila utima wavo kupange wa Yehova poku linga cosi va tẽla. Ovo va pondola oku pamisa ekolelo liavo ku Yehova poku lilongisila kumosi ovitumasuku Viembimbiliya kuenda oku limbuka ndomo ovina viaco vi tẽlisiwa vokuavo.c (Tito 1:2) Ovo va sukila oku sokolola catiamẽla kueci va pondola oku linga oco va kuatise koku tẽlisiwa kuovitumasuku vimue Viembimbiliya. Ndeci, ovo va pondola oku panga onepa koku tẽlisiwa kuovitumasuku via Yesu viokuti olondaka viwa vi ka kundilua koluali luosi, osimbu esulilo ka lieyile. (Mat. 24:14) Osimbu olohueli vi limbuka okuti ovitumasuku vimue Viembimbiliya vi kasi oku tẽlisiwa, ci ka va vetiya oku likolisilako oku linga cosi va tẽla kupange wa Yehova.
PITISA KOVASO UPANGE WUSOMA NDECI CA LINGA PRISILA LA AKUILA
11. Prisila kuenda Akuila va ponduile oku linga nye kuenda momo lie?
11 Vana va kuela ndopo, va pondola oku lilongisila kohueli yimue va Yudea okuti Prisila la Akuila, ohueli yimue ya kala volupale luo Roma. Ovo va yeva olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu kuenje va linga Akristão. Ocili okuti va sanjukilile ekalo liomuenyo va kuatele. Pole, ekalo liomuenyo wavo weya oku pongoloka vocipikipiki eci Guluvulu Kaludio a handeleka okuti va Yudea vosi va sukilile oku siapo o Roma. Kũlĩhĩsa ndomo Akuila la Prisila va liyeva. Ovo va sukilile oku siapo akamba va lingile, loku ka sanda onjo yokaliye kuenda ocitumãlo cokaliye coku lingila olomilu viavo vioku tunga atenda. Anga hẽ ovitangi via ponduile oku va tateka oku linga vali calua kupange wa Yehova? Citava okuti ove wa kũlĩha etambululo liepulilo eli. Kocitumãlo cavo cokaliye ko Korindo, Akuila la Prisila va litumbikile koku kuatisa ekongelo muna va kala kuenda oku talavayela kumosi lupostolo Paulu koku pamisa vamanji. Noke ovo va ilukila volupale lukuavo mua kala esukila liakundi. (Ovil. 18:18-21; Va Rom. 16:3-5) Ovo va kuata ekalo liomuenyo uwa kuenda wesanju!
12. Momo lie ohueli yi sukilila oku litumbikila ovimãho kupange wa Yehova?
12 Olohueli koloneke vilo, va pondola oku setukula Akuila la Prisila poku pitisa kovaso upange Wusoma. Epuluvi liwa olohueli vi sukila oku vangula catiamẽla kovimãho viavo, ceci handi ka va kuelele. Eci olohueli vi lingila kumosi esokiyo liavo kuenje va likolisilako oku vi tẽlisa, ovo va kuata esumũlũho lioku mola ekuatiso lia Yehova vomuenyo wavo. (Uku. 4:9, 12) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Russell kuenda Elizabeth. Manji Russell wa popia hati, “Osimbu handi ka tua kuelele tua sapela eci tua yonguile oku linga kupange wa Yehova.” Manji Elizabeth wa popia hati, “Etu tua sapela ovina viaco, oco okuti eci tu nõla olonjila vikuavo ka ku kala lacimue ci tateka oku tẽlisa ovimãho viaco.” Ekalo lia manji Russell kuenda Elizabeth lia ecelela okuti ovo va ilukila ko Micronesia oku ka kundila kuna kua kala esukila lialua liakundi.
Olohueli via kuela ndopo, vi tiamisila omuenyo wavo kupange wa Yehova, poku soneha ovimãho viavo viespiritu (Tala ovinimbu 13)
13. Ndomo ca tangiwa Kolosamo 28:7, nye ci pondola oku pita eci tu kolela ku Yehova?
13 Ndeci ca linga manji Russell kuenda Elizabeth, vamanji valua olohueli va siata oku nõlapo oku ambata omuenyo wa leluka oco va kuate otembo yalua yoku kunda loku longisa olondaka viwa. Eci ohueli yimue yi litumbikila ovimãho kupange wa Yehova kuenda va talavayela kumosi oco va tẽlise ovimãho viaco, va kuata onima yiwa. Va ka limbuka ekuatiso lia Yehova, ekolelo vo kuetele li pamisiwa kuenda va ka kuata esanju lialua.—Tanga Olosamo 28:7.
KOLELA KOLOHUMINYO VIA YEHOVA NDECI CA LINGA UPOSTOLO PETULU LUKÃI WAYE
14. Upostolo Petulu kuenda ukãi waye va lekisile ndati okuti va kolelele kohuminyo yi sangiwa kelivulu lia Mateo 6:25, 31-34?
14 Olohueli vi sukilavo oku lilongisila kulandu wupostolo Petulu lukãi waye. Upostolo Petulu wa nõlele onjila ya velapo eci a lisanga la Yesu onjanja yatete. Petulu wa kala ukuakupipa olõsi. Kuenje eci Yesu a laleka Petulu oco o kuame, eye wa sukilile oku sapuilako epata liaye. (Luka 5:1-11) Petulu wa nõlapo oku kuama Yesu kupange woku kunda. Eye wa nõla onjila yimue ya sunguluka! Etu tu tava okuti ukãi wa Petulu wa sanjukilile onjila ya nõliwa. Embimbiliya li lekisa okuti noke liepinduko lia Yesu, ukãi wa Petulu olonjanja vimue wa lingailevo ovongende la Petulu. (1 Va Kor. 9:5) Ocili okuti, omo lioku kala ukãi wa lekisa ovituwa viwa Viukristao, Petulu wa ponduile oku popia lelianjo eci a eca elungulo kalume kuenda akãi Akristão. (1 Pet. 3:1-7) Kuenje, Petulu lukãi waye va kolelele kohuminyo ya Yehova yokuti Eye wa ponduile oku va kuatisa nda ovo va pitisa kovaso upange Wusoma.—Tanga Mateo 6:25, 31-34.
15. Nye o lilongisila kulandu wa manji Tiago kuenda Esther?
15 Nda ove wa kuela ale osimbu, o pondola oku amamako ndati oku lekisa ombili koku vokiya kupange wa Yehova? Onjila yimue, poku lilongisila kulandu wolohueli vikuavo. Ndeci, o pondola oku tanga ovipama losapi hati, “Va Lieca Olumue.” Ovipama evi via kuatisa manji Tiago kuenda Esther ohueli yimue yo ko Brazil, oku nõlapo oku ka talavaya kocitumãlo kua kala esukila lialua liakundi. Manji Tiago wa lombolola hati: “Eci tua tanga ndomo Yehova a siata oku kuatisa afendeli vaye koloneke vilo, ca tu vetiya oku nõlapo oku songuiwavo leka liaye kuenda oku seteka ekuatiso liaye.” Ovo cilo, va ilukila ko Paraguai, oko va kasi oku talavaya tunde kunyamo 2014, vocikanjo va vangula elimi Lioputu. Manji Esther wa popia hati: “Ocisonehua cimue tu sole calua kavali ketu Va Efeso 3:20. Olonjanja vialua tua siata oku limbuka okuti olondaka viaco via siata oku tẽlisiwa vokuetu vupange tu lingila Yehova.” Vukanda waco, Paulu wa soneha okuti Yehova o pondola oku linga calua okuti, ovina viosi tu pinga vi sule. Olondaka evi via siata oku tẽlisiwa olonjanja vialua!
Olohueli via kuela ndopo, vi tiamisila omuenyo wavo kupange wa Yehova, poku sapela lohueli yimue ya kuka (Tala ovinimbu 16)
16. Olonumbi vipi vana va kuela ndopo, va sukila oku sanda poku sokiya ovimãho viavo?
16 Vana va kuela ndopo, va pondola oku kuatisiwa lovolandu omanu vakuavo va siata oku lekisa ekolelo ku Yehova. Olohueli vimue vi kasi ale anyamo alua kupange wotembo yosi. Momo lie ku pingila onumbi yimue kokuavo, nda o kasi oku sokolola oku kuata ocimãho cimue? Eyi onjila yimue yikuavo yoku lekisa okuti ove wa kolela ku Yehova. (Olosap. 22:17, 19) Akulu vekongelo va pondolavo oku kuatisa vana va kuela ndopo oku sokolola kuenda oku nõla ovimãho viespiritu.
17. Nye ca pita la manji Klaus kuenda Marisa, kuenje nye tu lilongisila kulandu wavo?
17 Pamue onjila tu nõla yoku vokiya kupange wa Yehova ka u tundi ndomo tua lavokaile. Eci oco ca pita la manji Klaus kuenda Marisa. Noke lioku pita ayamo atatu liolohuela viavo, va siapo onjo yavo kuenje va lieca olumue koku tunga o Betele yo ko Finlândia. Ovo va yeva okuti ka va ponduile oku eceliwa oku kalako ci pitahãla olosãi epandu. Tete ovo va sumuile calua. Pole, ovina vieya oku pongoloka, ovo va lalekiwa oku lilongisa elimi lio Arabe kuenje cilo va sanjukila oku kundila kofeka yikuavo va vangula elimi lio Arabe. Noke manji Marisa wa popia hati: “Oku siapo ocitumãlo cove ciwa loku kolela lutima wosi ku Yehova, ka ca lelukile. Pole, tua siata oku mola ndomo Yehova a tu kuatisa lonjila yimue ka tua lavokaile. Noke yoku nõla onjila yaco, ekolelo liange ku Yehova lia livokiya calua.” Ndomo ulandu owu wa lekisa, o pondola oku kolela okuti Yehova olonjanja viosi o ka ku sumũlũisa nda ove wa kolela kokuaye lutima wosi.
18. Nye olohueli vi sukila oku linga oco vamameko oku kolela ku Yehova?
18 Olohuela ombanjaile yimue ya eciwa la Suku. (Mat. 19:5, 6) Eye o yongola okuti olohueli vi sanjukila ombanjaile yaco. (Olosap. 5:18) Ene wa kueli ndopo, momo lie a vu kũlĩhĩsila eci vu kasi oku linga vomuenyo wene? O kasi hẽ oku linga cosi ci tava oco o lekise ku Yehova okuti wa sanjukila ombanjaile eye a ku ĩha? Sapela la Yehova vohutililo. Sanda Vondaka yaye olonumbi vi likuata lekalo liove. Omo liaco, kuama elungulo Yehova a ku ĩha. Kolela okuti o ka kuata esanju kuenda ekalo liwa komuenyo nda wa tiamisili olohuela viene kupange wa Yehova.
OCISUNGO 132 Kaliye Tuvamuamue
a Olonjila vimue tu nõla vi pondola oku lekisa otembo kuenda ongusu tu kuete yoku vumba Yehova. Vana va kuela ndopo pamue va nõla olonjila vimue va ka kuama komuenyo wavo wosi. Ocipama cilo, ci va kuatisa oku nõla lolondunge olonjila vi va nenela esanju komuenyo.
b Olonduko vimue via pongoluiwa.
c Oco o kũlĩhe ovolandu akuavo, tanga ovipama vi sangiwa velivulu A Adoração Pura de Jeová É Restaurada! kovipama 6, 7, kuenda 19.