Ohali ya Piãla yi Lomboloka Nye?
Etambululo Liembimbiliya
Ohali ya piãla yi ka kala otembo yimue ka ya lelukile okuti, lalimue eteke ya pitile vulandu womanu. Ndomo ca lekisiwa vocitumasuku Cembimbiliya, ohali ya piãla yi ka lipita vokuenda ‘kuoloneke via sulako’ ale “kotembo yesulilo.” (2 Timoteo 3:1; Daniele 12:4, Embimbiliya li Kola) Yesu wa popia okuti yi ka kala ohali yimue “ka ya lapita tunde kefetikilo lioluali toke cilo kuenda ka yi ka pitako vali.”—Marko 13:19; Daniele 12:1; Mateo 24:21, 22.
Ovina vi ka pita vokuenda kuohali ya piãla
Oku kunduiwa kuetavo liesanda. Etavo liesanda li ka kunduiwa vocipikipiki. (Esituluilo 17:1, 5; 18:9, 10, 21) Suku o ka talavaya lolombiali okuti ocisoko Colonações Unidas oco vi kundule etavo liesanda.—Esituluilo 17:3, 15-18.a
Oku lambalaliwa kuetavo liocili. Vocinjonde cimue, uprofeto Esekiele wa mola ocimunga cimue colofeka ci tukuiwa hati “Goge kofeka ya Magoge,” ci ka seteka oku kundula vana va panga onepa ketavo liocili. Pole, Suku o ka teyuila afendeli vaye kuenda ka ka ecelela okuti ovo va kunduiwa.—Esekiele 38:1, 2, 9-12, 18-23.
Esombiso ku vana va tunga kilu lieve. Yesu o ka sombisa vosi va tunga kilu lieve kuenda o ka “tepisa omanu ndeci ungombo a tepisa olomeme kolohombo.” (Mateo 25:31-33) Nye Yesu a ka kapako poku sombisa omanu? Ovo va ka sombisiwa konjila ndomo va tata “vamanji” a Yesu ale, vana va ka viala kumue laye kilu.—Mateo 25:34-46.
Oku kongeliwa kuomanu vana va ka viala la Yesu. Omanu vana va nõliwa oco va ka viale la Kristu, okuti va lekisa ekolelo toke kesulilo liomuenyo wavo palo posi, va ka pinduiwa oco va ka kale kilu.—Mateo 24:31; 1 Va Korindo 15:50-53; 1 Va Tesalonike 4:15-17.
O Harmagedo. Uyaki waco okuti “u ka pita keteke linene lia Suku Ukuonene Wosi” u tukuiwavo okuti “eteke lia Yehova.” (Esituluilo 16:14, 16; Isaya 13:9; 2 Petulu 3:12) Kristu o ka kundula vosi eye a ka tenda ndovanyãli va Suku. (Sofoniya 1:18; 2 Va Tesalonike 1:6-10) Eye o ka kundulavo olombiali viopulitika violuali okuti Vembimbiliya vupopi wocindekaise, vi tukuiwa okuti ocinyama ca tema ci kuete ovitue epanduvali.—Esituluilo 19:19-21.
Ovina vi ka pita noke liohali ya piãla
Satana kuenda olondele va ka imbiwa vekungu. Ungelo umue ukuonene o ka imba Satana “vekungu,” eci ocidekaise cokuti Satana ka ka tẽla vali oku linga lacimue, ci ka kala ndu okuti wa fa. (Esituluilo 20:1-3) Ekalo lia Satana vekungu li sokisiwa loku kala vokayike; eci ci lomboloka okuti eye ka ka kuata vali unene woku yapuisa omanu koluali luosi.—Esituluilo 20:7.
Efetikilo yuviali wohulukãi yanyamo. Vokuenda 1.000 yanyamo Yuviali wa Suku, owo u ka lingila ovina vi komõhisa omanu vosi va ka kala palo posi. (Esituluilo 5:9, 10; 20:4, 6) Etendelo limue ‘liowiñi wakahandangala,’ u ka puluka “kohali ya piãla” oco u mole efetikilo Liohulukãi Yanyamo palo posi.—Esituluilo 7:9, 14; Osamo 37:9-11.
a Kelivulu Liesituluilo, etavo liesanda lia tukuiwa ndocindekaise okuti o Bavulono Yinene, “ocipuepue cinene.” (Esituluilo 17:1, 5) O Bavulono Yinene, yi ka kunduiwa locinyama ca tema ci kusuka nge. Ocinyama caco ci lomboloka ocisoko cimue ci kuete ocimãho coku kongela kuenda oku linga ocindekaise Colonações Unidas. Kosimbu, ocisoko caco ca enda oku tukuiwa okuti, o Liga das Nações kuenda koloneke vilo ci tukuiwa hati, Olonações Unidas.