BluePlanetArchive/Whale Watch Azores
CA LULIKIWA?
Oku Iñila Onuitui Kuocimuandu Comela wa Tinda
Ocimuandu comela wa tinda ci pondola oku iñila onuitui ci soka 2.992 kolometulu kosi yovava, kuna okuti olusipa luovava lulupuka eci ci soka 4.390. Ocimuandu caco ci pondola oku kala otembo yalua kosi yovava. Ocimuandu cimue ca lavuluiwa, ca kala kosi yovava ci soka olowola 3 kuenda 42 kakukutu osimbu ka ca tiukile oco ci tambule ofela. Omo okuti, ovimuandu viaco vi sukila ofela yoku fuima, vi tẽla ndati oku kala otembo yalua lomuenyo volusipa luaco?
Ndeci ci pita lovimuandu vikuavo, onete yocimuandu caco yi liyika kuenda apuvi aye a kala ndu okuti a nyõleha. Vakuakunomuisa va limbuka okuti ovimuandu vokalunga vi talavaya lofela yitito eci utima wavio u veta levando kuenda osonde yavio yi tunda kolonepa viosi vietimba, yi ñuala ñuala lika vowoño, vutima kuenda volosinga.
Handi vali, ovimuandu vi seleka ofeka volosinga viavo lekuatiso lioproteína yimue yi tukuiwa okuti mioglobina. Omioglobina, yeca ofela ndomo ci likuata lesukila liocimuandu osimbu ci ñuala ñuala kosi yovava. Olosinga viocimuandu vi kuete olomioglobina vinene okuti, vi sangiwa vomanu kuenda vovinyama vikuavo vi ñuala ñuala kilu lieve, vi sule.
Handi vali, umue ukuakukomuisa wa popia ndoco catiamẽla kocimuandu comela wa tinda: “Ovimuandu vi kasi oku iñila ondongosi yalua okuti yi komõhisa. Lukũlĩhĩso tu kuete cilo wo fisiologia, ovio vi kasi oku iñila calua ondongosi.” Olonoño vi lavoka oku kuata elomboloko lia velapo ndomo ovimuandu vi iñila ondongosi, momo ci pondola oku kuatisa oku mioñolola uloño wolondotolo woku sakula ndeci, epuvi limue lia nyõleha.
Nye o sima? Uloño wocimuandu woku kala kosi yovava vokuenda kuotembo yalua wa tukuluka ño? Ale wa lulikiwa?