Wa Linga Muẽle Weya Kosikola Yupange Wakristão
KUECI ci pitahãla 200 kolofeka voluali, ku sangiwa olohuluwa vialua viomanu va lisonehisa Kosikola Yupange Wakristão. Osemana losemana, va siata oku kuatisiwa lelongiso li tunda kosikola yaco eyi. Vamue ndopo va fetika. Vakuavo va kasimo ale anyamo alua. Osikola eyi yi lingiwila kueci ci pitahãla ovita violohũlũkãi kovitumãlo. Kovitumãlo viosi voluali, toke muẽle oku ove o kasi, ku lingiwilavo ovipama vimuamue vielongiso. Omanu vakuotunga wa litepa, vakuapata añi añi, la vakuavisoko viñi viñi vielilongiso, vosi yavo va siata oku tambula elongiso eli Vosikola Yupange Wakristão, okuti ka va feti lacimue.
Eci osikola ya fetikiwa vakongelo Olombangi via Yehova kunyamo wo 1943, esilivilo liayo lia sonehiwile volondaka via popia hati: “[Osikola ya tumbikiwila] oku pongiya ‘omanu va kolelua,’ vana okuti, va yeva Ondaka ya Suku, kuenje va kolela kokuayo, oco ‘va pondole oku longisa vakuavo.’ . . . Osikola ya tumbikiwila oku longisa omunu lomunu pokati kavo . . . oco a loñolohe koku sapuilako vakuavo elavoko ovo va kuete.” (Curso da Escola do Ministério Teocrático, kemẽla 4) Esilivilo liosikola eyi, lia siata oku kala limuamue toke cilo.
Anga hẽ, ocina cipi ca velapo vali, okuti oco vosi yetu tu pondola oku linga luloño woku vangula tua tambula ku Suku? Embimbiliya li tambulula hati: “Cosi ci fuima ci sivaye Yehova.” (Osa. 150:6) Poku ci linga, tu sanjuisa utima wa Isietu o kasi kilu. Tu eca uvangi kokuaye wokuti, ovitima vietu vi kasi loku tambuluiya lesanju lia piãla kovina viwa eye a siata oku tu lingila locisola. Ka ci komohĩsa okuti Akristão va vetiyiwa oco ‘va lumbe lumbe ku Suku ocilumba cesivayo haico epako liovimẽla viavo via tava konduko yaye’! (Va Hev. 13:15) Oco o kuatisiwe kuloño wove woku vangula wa tambula ku Suku, oco o sivaye Yehova, tu kuete esanju lialua lioku ku tambula ove undonge weya Kosikola Yupange Wakristão.
Ndaño okuti oku tangela owiñi kuenda uloño woku vangula lowu woku longisa owo u velisiwapo vali oku tukuiwa vosikola, ekuatiso li tunda kelongiso Liosikola Yupange Wakristão, ka lisulila lika kuloño owu. Osimbu amamako loku kuata onepa kosikola, oka kuatisiwa oco o kuate uloño woku litangela ove muẽle, woku yevelela, kuenda woku ivaluka. Oka kuatavo uloño woku lilongisa, woku konomuisa, woku kũlĩhĩsa loku sokiya, woku sapela, woku eca atambululo kapulilo a lingiwa, kuenda woku soneha ovisimĩlo viove. Eci cika longisiwa, leci cika lomboluiwa, kuenda eci cika lekisiwa vosikola, ci kopiwa Vembimbiliya kuenda valivulu a kunamẽlamo. Osimbu amamako loku lilongisa ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku, oka lilongisa oku kuata ovisimĩlo ndevi via Suku. Oku, ku tunda ekuatiso liocili, okuti li tu kuatisa kolonepa viosi viomuenyo wetu. Kueci catiamẽla kesilivilo Liondaka ya Suku, ulongisi umue wo kosikola ya velapo o tukuiwa hati, William Lyon Phelps, wa sonehele hati: “Omunu wosi okuti o kuete ukũlĩhĩso wa suapo Wembimbiliya, ci tava okuti o tukuiwa hati wa longisiwa. . . . Ame ndi tava okuti, [omunu o kuete] ukũlĩhĩso Wembimbiliya pole ka lilongisilile kosikola ya velapo, wa velapo vali okuti una wa lilongisila kosikola ya velapo pole ka kuete ukũlĩhĩso Wembimbiliya o sule.”
Ndamupi o Pondola Okupa Esilivilo Lia Velapo Kosikola Eyi
Ocili okuti, oco upe esilivilo lia velapo Kosikola Yupange Wakristão, ove undonge, o sukila oku likolisilako calua. Upostolo Paulu wa vetiya ekamba liaye Ukristão Timoteo hati: “Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.” (1 Tim. 4:15) Kovina vipi ove o sukila oku likolisilako?
Nda ci tava, olosemana viosi kala Kosikola Yupange Wakristão. Kuama ciwa elivulu lilo, li tukuiwa hati, Kuatisiwa Losikola Yupange Wakristão. Soneha onduko yove apa pa siwa evelo lioku ci linga kemẽla liatete. Olonjanja viosi eci enda kohongele yosikola, ambata elivulu lilo. Velivulu lilo, mu sangiwavo evelo lioku soneha ovipama vioku seteka oku linga eci ca lomboluiwa. Poku tanga, eci o sangamo atosi amue a velapo, ana ove o sima okuti aka ku kuatisa, kombuelo yaco tayako lolapi. Upa esilivilo kevelo lia supa kamẽla, oco o sonehemo atosi awa wa lilongisa vokuenda kuosikola.
Ulandu wovipama vika kuamiwa vohongele Yosikola Yupange Wakristão uka tumiwila vopapelo yimue yiñi. Vulandu waco, mua kongeliwavo atosi a lekisa ndomo osikola yika endisiwa. Ciwa okuti, o kapa ulandu waco velivulu lilo, kemẽla lina okuti ca leluka oku u sanga.
Poku pongiya ovipama viosikola vika lingiwa vokuenda kuosemana, ivaluka okuti, Embimbiliya olio elivulu lia velapo kokuetu. Velisapo oku tanga onepa yosi Yembimbiliya ya sokiyiwila vokuenda kuosemana. Nda wa likolisilako oku tanga olonepa viosi viovipama via sokiyiwila vokuenda kuosemana, cika ku kuatisavo calua.
Ci tava okuti vokuenda kuosikola, pamue ku kala epuluvi lioku linga apulilo kolonjeveleli. Upa esilivilo liwa kapuluvi aco. Oku kuata onepa koku eca atambululo kapuluvi aco, oyo onjila ya velapo yika ku kuatisa oku ivaluka ovipama viosi wa yeva, loku vi kapako vomuenyo wove.
Ocili okuti, olondonge viosi vika kuata epuluvi lioku lingila olohundo viavo lovindekaise kovaso yowiñi vekongelo. Upa esilivilo liwa kapuluvi aco osi. Likolisilako oku mioñoloha ketosi liosi lioku linga ohundo va ku ilikila. Oka tambula elungulo ketosi liatiamẽla kocipama cove oco amameko loku kula kespiritu. Tava ciwa kekuatiso liaco va ku ĩha. Velivulu liove, sonehamo atosi ana va ku sapuila a lekisa eci o sesamẽla oku linga oco o loñolohe. Omo okuti ka ca lelukile etu muẽle oku limbuka apa tua lueya vohundo yetu, oku tava kolonumbi viocisola vi sangiwa Vembimbiliya kuenda kelungulo lieciwa, cika ku kuatisa cocili oco amameko oku kula kespiritu. Eci ci kapiwako muẽle, ndaño okuti tunde eci wa lisonehisa kosikola pa pita ale anyamo alua.—Olosap. 1:5.
Anga hẽ, o yongola oku kula lonjanga kespiritu? Nda ove muẽle wa likolisilako, cika tẽliwa. Tete, eci handi eteke liohongele ka lia pitililepo, lilongisa ovipama vika lekisiwa volohundo viosi violondonge. Nda okuti manji umue wa tambuile ocipama keyile, kuenje ove wa linga ohundo yaco, cika ku kuatisa calua koku loñoloha kuove. Kuenda, eci umue a linga ohundo, yevelela lutate ndomo eye a yi linga. Momo, etu tu pondola oku lilongisila ku vakuetu.
Handi vali, nda okuti ekalo liove li ku ecelela, ci tava okuti o yayuisako oku loñoloha kuove poku lilongisa ovipama vielivulu lilo vi kasi kovaso. Noke yoku lilongisa ciwa atosi a sangiwa kelilongiso 15, likolisilako oku lilongisa ocipama cikuete osapi ya linga hati: “Esokiyo Lioku Amisako Uloño Woku Kala Ohundi Kuenda Ulongisi.” Ocipama caco ci sangiwa okupisa kemẽla 78. Tete, lilongisa ocipama locipama, noke seteka oku linga eci ca lomboluiwa loku kuama olonumbi vi sangiwa kombuelo yocipama locipama. Atosi aco, a kuama kupange wove woku kunda. Eci cika yayuisako oku loñoloha kuove koku kala ohundi kuenda ulongisi uwa Wondaka ya Suku.
Eci oka lilongisa Vosikola Yupange Wakristão, cika ku kuatisa oku tetulula ovitangi vialua komuenyo. Omo okuti tu kasilili omo liocipango ca Suku, poku u sivaya tu lekisa okuti tua kapako esilivilo lieci tu kasilili. Yehova Suku, o sesamẽla esivayo lia velapo. (Esit. 4:11) Elongiso tu tambula kosikola, li tu kuatisa oco tu tẽle oku sokolola ciwa loku kala vakualondunge, kuenda oku loñoloha koku yevalisa ocili ci sangiwa Vondaka ya Suku.