-
Ulandu Umue u Kuete EsiliviloUtala Wondavululi (Yowiñi)—2016 | No. 4
-
-
OSAPI YO KOÑOÑO | ULANDU WOKU PULUKA KUEMBIMBILIYA
Ulandu Umue u Kuete Esilivilo
Embimbiliya elivulu limue lia sonehiwa osimbu okuti alivulu akuavo atavo ci sule. Tunde kosimbu ka kuli elivulu likuavo lia siata oku pongolola ovisimĩlo viomanu. Ka kulivo elivulu likuavo okuti lia tatiwa lãvi kuenda lia lambalaliwa.
Olonoño vimue, vi tatãla okuti Ambimbiliya tu kuete koloneke vilo ka a lisokele lovisonehua viatete. Ulongisi umue wetavo wa popia hati: “Ka tu pondola oku popia okuti tua tumbulula ovisonehua viatete ndeci ca sonehiwile kosimbu. Tu kuete lika Ambimbiliya ka a pongoluiwile ciwa, kuenda alua pokati ka-o a sonehiwa noke lioku pita otembo yalua tunde eci Ambimbiliya atete a sonehiwa kuenje ovio via li tepa.”
Vakuavo va pula eci catiamẽla kono Yembimbiliya, omo liovina va lilongisa vatavo. Ulume umue o tukuiwa hati Faizal, olonjali viaye vio longisa okuti Embimbiliya elivulu limue li kola, pole mua lingiwa apongoloko alua. Eye wa popia hati: “Sia kolelele vali ovina omanu va enda oku ndi sapuila catiamẽla Kembimbiliya. Handi vali, omanu vaco, ka va kuatele ovisonehua viatete. Embimbiliya va kuete mua lingiwa apongoloko!”
Anga hẽ, ci kuete esilivilo nda Vembimbiliya mua lingiwa apongoloko? Kũlĩhĩsa apulilo a kuaĩmo: O pondola hẽ oku kolela kolohuminyo vi lembeleka vi sangiwa Vembimbiliya nda okuti kua kũlĩhile nda olohuminyo viaco via sonehiwile vovisonehua viatete? (Va Roma 15:4) O tava hẽ oku songuiwa lolonumbi Viembimbiliya oco o nõle onjila o kuama catiamẽla kupange, kepata ale kefendelo nda okuti Ambimbiliya o koloneke vilo ka a suilepo kuenda a sonehiwa lomanu?
Ndaño okuti ka tu kuete vali ovisonehua viatete Viembimbiliya, tu pondola oku kũlĩhĩsa ovisonehua viosimbu oku kongelamo Oviña viosimbu. Oviña viaco via puluka ndati kelambalalo kuenda koku nyõliwa? Oku puluka kualio ku pamisa ndati ekolelo liove kocili ci sangiwa Vembimbiliya o kuete? Kũlĩhisa atambululo kapulilo a-a kulandu u kuaĩmo watiamẽla koku puluka kualio.
-
-
Embimbiliya Lia Puluka Koku NyõlehaUtala Wondavululi (Yowiñi)—2016 | No. 4
-
-
OSAPI YO KOÑOÑO | ULANDU WOKU PULUKA KUEMBIMBILIYA
Embimbiliya Lia Puluka Koku Nyõleha
OSETEKO: Olonẽva kuenda ovipa, via kala ovimalẽho viatete asonehi Vembimbiliya kuenda asonehi vakuavo va enda oku talavaya lavio.a (2 Timoteo 4:13) Ovina viaco via kapele ndati kohele oku puluka Kuembimbiliya?
Olonẽva ca leluka oku vi tola, vi pua lonjanga avala a-o kuenda vi leñela lonjanga. Olonoño vioko Egito Richard Parkinson kuenda Stephen Quirke, va popia hati: “Emẽla liaco li pondola oku nyõleha nda lia kuatiwa longusu yalua kuenda oku li kapa eseke. Nda ociña cimue ca selekiwa, ci pondola oku tunda amẽla akuavo ale oku vola omo liowuya, kuenda nda ca lembikiwa posi ci pondola oku liwa, capiãla enene lolonjinji.” Olonẽva vimue noke lioku sangiwa, via kapiwa vocitumãlo cimue mua kala ocinyi calua ale owuya walua oco vi nyõlehe lonjanga.
Ovipa vi pondola oku kala otembo yalua okuti olonẽva vi sule, pole, nda via kapiwa pocitumãlo cimue pali owuya walua, ovava ale ocinyi, ovio vi pondola oku nyõleha.b Ovipa vi pondolavo oku liwa lovipuka. Omo liaco, elivulu limue lia lombolola hati: “Ci sukila alikolisilo alua oco li puluke.” Nda Embimbiliya lia nyõlehele, ulandu u sangiwamo nda wa nyõlehavo.
NDOMO EMBIMBILIYA LIA PULUKA: Ovihandeleko via va Yudea, via lekisile okuti olosoma via sukilile oku “sonẽha Ovihandeleko evi velivulu liaye muẽle,” okuti alivulu atãlo atete Embimbiliya. (Esinumuĩlo 17:18) Handi vali, vana va soneha oviña vialua okuti vokuenda kuocita catete K.K, omanu va ponduile oku sanga Ovisonehua viaco volosunangonga viosi vioko Isareli kuenda ko Makedonia! (Luka 4:16, 17; Ovilinga 17:11) Oviña vimue viosimbu via supuluka ndati toke koloneke vilo?
viña via kũlĩhiwa okuti Ociña Cokalunga ka ka Kuete Akimba, via puluka vokuenda kuovita vianyamo omo via kapiwa vasanga kuenda valeva a kukuta
Usonehi umue Wotestamento Yokaliye o tukuiwa hati Philip W. Comfort, wa popia hati: “Va Yudea va kũlĩhĩwile omo lioku seleka ovipa vimue mu sangiwa Ovisonehua vasanga ale vatiyela oco va vi teyuile.” Kuenje Akristão va amamako oku kuama oviholo viaco. Omo liaco, oviña vimue Viembimbiliya via sangiwa vasanga, volohondo kuenda valeva a tekãva okuti mua kukuta.
ONIMA YEYILILAKO: Olonepa vialua vioviña Viembimbiliya okuti tunde eci via sonehiwa pa pita ale 2.000 kanyamo, vi kasi toke koloneke vilo. Ka kuli elivulu likuavo lia sonehiwa osimbu okuti yi kasi toke kotembo yilo.
a Olonẽva ocimãleho cimue coku soneha ca pangiwa lovisapa vimue vi kulila vovava okuti yi kuete onduko yimuamue. Ovipa, vi lingiwa lovipa viovinyama.
b Ndeci, Esapulo liatiamẽla Keyovo Liofeka yo Estados Unidos lia sonehiwa vocipa cimue. Osimbu ka kua pitile 250 kanyamo, olondaka viaco via li kuanga ale kuenda ka vi tava vali oku vi tanga.
-
-
Embimbiliya lia Puluka KelambalaloUtala Wondavululi (Yowiñi)—2016 | No. 4
-
-
OSAPI YO KOÑOÑO | ULANDU WOKU PULUKA KUEMBIMBILIYA
Embimbiliya lia Puluka Kelambalalo
OSETEKO: Asongui valua vopulitika kuenda vatavo, va linga esokiyo lioku nyõla esapulo Liembimbiliya. Olonjanja vialua, va talavaya lunene wavo oco va tateke omanu oku kuata Embimbiliya, oku li panga ale oku li pongoluila kalimi akuavo. Kũlĩhisa ovolandu avali:
Vokuenda kunyamo wo 167 K.K: Osoma yimue o tukuiwa hati Antiochus Epiphanes, wa yonguile oku kongela atavo o Helasi latavo a va Yudea, loku handeleka okuti Ambimbiliya osi a sonehiwa kelimi lio Heveru a nyõliwa. Usonehi umue o tukuiwa hati Heinrich Graetz wa soneha ndoco: “Asualali vaye va enda oku tola kuenda oku timĩha oviña Viovihandeleko va enda oku sanga, kuenda va ponda omanu vosi va enda oku vi tanga oco va lembelekiwe lovihandeleko viaco.”
Kesulilo Liocita Cakuãla Toke Kocita Cekũi Latãlo: Asongui vamue Vetavo Liokatolika, va tateka oloñame viavo oku kunda ovina Embimbiliya li longisa okuti va kunda lika alongiso o Katolika. Kuenda omunu wosi wa kuatele alivulu atiamẽla Kembimbiliya okuti ka kuete alivulu Osamo kelimi lio Latim, wa enda oku tendiwa ndocisuanji. Usongui umue wetavo, wa vetiya oco ku tumbikiwe ocihandeleko cokuti ku kala omanu va “litumbika koku sandiliya oloñame . . . volonjo viosi kuenda valeva nda omanu va kuete alivulu atiamẽla Kembimbiliya. . . . Nda vonjo yimue mua sangiwa elivulu limue, elivulu liaco li nyõliwa.”
Nda ovanyãli Vembimbiliya va tẽlele oku li nyõla, esapulo liaco nda lia kunduiwa.
Embimbiliya limue lia pongoluiwa kelimi liongelesi la William Tyndale lia puluka koku nyõliwa ndaño okuti Tyndale wa pondiwa kunyamo wo 1536
NDOMO EMBIMBILIYA LIA PULUKA: Soma Antioku wa seteka oku nyõla Embimbiliya vo Isareli pole, va Yudea va kala kolofeka vikuavo. Omo liaco, olonoño vi popia okuti kocita catete K.K, ci pitãhala 60 koloporsentu via va Yudea va tunda ko Isareli loku ilukila kolofeka vikuavo. Va Yudea va enda oku seleka oviña Viovisonehua volosunangonga viavo, okuti via enda oku tangiwa lovitumbulukila via kuamamo oku kongelamo Akristão.—Ovilinga 15:21.
Vokuenda kuesulilo liocita cakuãla toke kocita cekũi latãlo, vana va sole Embimbiliya va amamako oku pongolola kuenda oku li soneha ndaño lelambalalo. Toke vocakati cocita cekũi latãlo, olonepa vimue Viembimbiliya via sonehiwa kueci ci pitahãla 33 kalimi, osimbu handi ka kua pangiwile omakina yoku linga alivulu! Omo liaco, Embimbiliya lia pongoluiwa kuenda lia pangiwa kalimi alua.
ONIMA YEYILILAKO: Ndaño lelambalalo liolosoma, ovitunda viatavo kuenda ovanyali vakuavo, Embimbiliya elivulu limue lia pongoluiwa kalimi alua loku sandekiwa okuti alivulu akuavo ci sule. Olio lia siata oku pongolola ovihandeleko violofeka vimue, alimi avo kuenda omuenyo womanu valua.
-
-
Embimbiliya Lia Puluka Koloseteko Vioku Pengisa Esapulo LialioUtala Wondavululi (Yowiñi)—2016 | No. 4
-
-
Va Masoreta va lekisa utate poku kopiala Ovisonehua
OSAPI YO KOÑOÑO | ULANDU WOKU PULUKA KUEMBIMBILIYA
Embimbiliya Lia Puluka Koloseteko Vioku Pengisa Esapulo Lialio
OSETEKO: Oloseteko vioku nyõla kuenda elambalalo ka via tẽlele oku kundula Embimbiliya. Pole asonehi vamue kuenda vana va li pongolola, va seteka oku pengisa esapulo Liembimbiliya. Olonjanja vimue, ovo va seteka oku kongela alongiso avo valongiso Embimbiliya. Kũlĩhĩsa ovolandu amue:
Ocitumãlo cefendelo: Oku upisa kocita cakuãla toke kocita cavali O.Y., asonehi vo Pentateuko Samaritano, noke lielivulu Lietundilo 20:17 va sonehako olondaka viokuti, “ ko Aargaareezem. Oko o ka tungila utale.” Va Samaria va lekisa okuti Ovisonehua vi vetiya oku tungiwa kuonembele ko “Aargaareezem,” ale komunda Girisimi.
Elongiso lia suku umosi muvatatu: Eci pa pita 300 kanyamo tunde eci Embimbiliya lia sonehiwa, usonehi umue wa tavele kelongiso lia suku umosi muvatatu, vukanda 1 Yoano 5:7 wa vokiyako olondaka viokuti: “Kilu kuli Isia, Ondaka kuenda Espirito Sandu: katatu kavo, vamuamue.” Olondaka evi ka vi moleha vovisonehua viatete. Ulume umue ukuakukonomuisa Embimbiliya o tukuiwa hati, Bruce Metzger wa popia hati: “Oku upisa kocita cepandu olondaka viaco via sangiwa olonjanja vialua voviña Viosimbu kelimi lio Latin kuenda lio Vulgata [Latina].”
Onduko ya Suku: Poku kuama oviholo via va Yudea, omanu valua va pongolola Embimbiliya, va nõlapo oku siapo oku soneha onduko ya Suku Vovisonehua. Ovo va yi piñanya lolonduko ndeci, “Suku” ale “Ñala,” okuti Embimbiliya ka li tiamisila lika olonduko viaco Kululiki, pole li tiamisilavo komanu, koviñumañuma viefendelo liesanda kuenda Keliapu.—Yoano 10:34, 35; 1 Va Korindo 8:5, 6; 2 Va Korindo 4:4.a
NDOMO EMBIMBILIYA LIA PULUKA: Ndaño vamue pokati ka vakuakukopiala Embimbiliya va kala olohembi, pole, vakuavo va kala vakuacili kuenda va lekisa utate. Ovisonehua vio Heveru via sonehiwa oku upisa kocita cepandu kuenda kocita cekũi K.K., via kũlĩhiwa okuti o Masoretiku. Ovo va tenda olondaka loku kũlĩhisa ololetala oco va tale nda ka va sonehele olondaka vimue okuti ka via sungulukile. Nda va limbuka okuti olondaka vimue ka via sonehiwile ciwa, ovo va enda oku soneha volonele viaco. Va Masoreta va yuvula oku kongela Vembimbiliya ovisimĩlo viavo. Onoño yimue o tukuiwa hati Moshe Goshen-Gottstein, wa popia hati: “Oku kongela Vembimbiliya ovisimĩlo vietu ekandu limue linene.”
Cavali, ovisonehua vimue koloneke vilo via kuatisa vakuakukonomuisa Embimbiliya oku soneha ovina via suapo. Vokuenda kuotembo yalua, asongui vatavo va longisa omanu okuti Vovisonehua viavo kelimi lio Latin mu sangiwa ulandu wa suapo Wembimbiliya. Pole, Vambimbiliya avo kelimi lio Latin kukanda wa 1 Yoano 5:7, va vokiyileko olondaka ka via sungulukile oco va lombolole olondaka via tukuiwa kefetikilo liocipama cilo. Olondaka viaco handi via sangiwa Vembimbiliya Versão Rei Jaime kelimi Liongelesi! Pole, ovisonehua vikuavo via sangiwa noke, via situlula nye? Bruce Metzger wa soneha ndoco: “Olondaka vi sangiwa kukanda wa [1 Yoano 5:7] ka vi sangiwa vovisonehua viosimbu kelimi (lio Siríaco, lio Copta, lio Armênio, lio Etíope, lio Arabe, lio Eslavônio) pole, via sangiwa lika kelimi lio Latin.” Omo liaco, Vembimbiliya Versão Rei Jaime okuti mua lingiwa apongoloko kuenda Vambimbiliya akuavo, ka mu sangiwa vali olondaka viaco.
Chester Beatty kem. 46, Embimbiliya lia sonehiwa volonẽva kunyamo wo 200 K.K.
Anga hẽ ovisonehua viosimbu vi lekisa okuti esapulo Liembimbiliya liasuapo? Kunyamo wo 1947 eci Ociña Cokalunga ka ka Kuete Akimba ca sangiwa, olonoño via ponduile oku sokisa ocisonehua ci tukuiwa hati, Massorético Hebraico levi via moleha voviña Viembimbiliya via sonehiwa osimbu. Usonehi umue Wociña Cokalunga ka ka Kuete Akimba wa popia okuti, ociña cimue “ndaño okuti tunde eci ca sonehiwa pa pita ale anyamo alua pole, ceca uvangi wokuti ovisonehua via sonehiwa la va Yudea via koleliwa kuenda via suapo.”
Onjo yimue yoku seleka alivulu yi tukuiwa hati Chester Beatty, kolupale luo Dublin kofeka yo Irlanda, liongolola Olonẽva mua sangiwile alivulu Ovisonehua Vio Helasi, oku kongelamo ovisonehua viokocita cavali K.K, okuti pa pitile lika 100 kanyamo tunde eci Embimbiliya lia malusuiwa. O Dicionário yimue ya lombolola ndoco: “Olonẽva ka vi lombolola lika olonumbi viokaliye viovisonehua, pole vi lombolavo ulandu wasuapo ndomo Embimbiliya lia sonehiwa.”
“Tu pondola oku popia okuti ka kuli ocisonehua cikuavo ca sonehiwa lonjila yimue ya suapo”
ONIMA YEYILILAKO: Ovisonehua viosimbu via kuatisa oku limbuka okuti Embimbiliya liasuapo. Onoño yimue yi tukuwa hati, Sir Frederic Kenyon wa soneha ndoco: “Ka kuli elivulu likuavo liosimbu li lombolola uvangi wocili watiamẽla Kovisonehua Vio Helasi kuenda ka kuli onoño yi tatãla okuti ocisonehua caco ca tatiwa ciwa oco ci pitĩle lonjanga kokuetu.” Catiamẽla Kovisonehua vio Helasi onoño yimue yi tukuiwa hati William Henry Green wa popia hati: “Tu pondola oku popia okuti ka kuli ocisonehua cikuavo ca sonehiwa lonjila yimue ya suapo.”
a Oco o sange elomboluilo likuavo, tanga o Apendice A4 kuenda A5 vo Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas, yi sangiwa vo www.pr2711.com.
-
-
Esunga Lieci Embimbiliya Lia PulukilaUtala Wondavululi (Yowiñi)—2016 | No. 4
-
-
OSAPI YO KOÑOÑO | ULANDU WOKU PULUKA KUEMBIMBILIYA
Esunga Lieci Embimbiliya Lia Pulukila
Embimbiliya lia puluka. Omo liaco, koloneke vilo o pondola oku kuata Embimbiliya limue kuenda oku li tanga. Eci o tanga Ovisonehua via pongoluiwa vupopi umue wa leluka oku kuata elomboloko, o pondola oku kolela okuti, viopiwa Vovisonehua viatete.a Pole, momo lie Embimbiliya lia pulukila lonjila yimue yi komohĩsa kohele yoku nyõliwa, kelambalalo kuenda koloseteko vioku pengisa esapulo lialio? Ulandu upi u komohĩsa u sangiwa velivulu liaco?
Omanu valua okuti va lilongisa Embimbiliya, va kuete ovisimĩlo ndevi viupostolo Paulu wa soneha ndoco: “Ovina viosi via sonehiwa Vovisonehua vi Kola, vi tunda ku Suku.” (2 Timoteo 3:16) Ovo va tava okuti Embimbiliya lia siata oku puluka omo okuti olio lika Ondaka ya Suku kuenda eye, wa siata oku li teyuila toke koloneke vilo. Faizal wa tukuiwa kefetikilo liovipama vilo, wa nõlapo oku sandiliya atambululo kapulilo a kuata poku lilongisa Embimbiliya. Ovina a lilongisa vio komohĩsa. Eye wa limbuka okuti ovina via siata oku longisiwa vatavo esanda ka a sangiwa Vembimbiliya. Handi vali wa vetiyiwa locipango ca Suku catiamẽla kongongo ndomo ca situluiwa Vondaka Yaye.
Eye wa popia hati: “Kaliye nda limbuka okuti Embimbiliya ombanjaile yimue ya tunda ku Suku. Handi vali, nda Suku wa lulika oluali, ka kuete hẽ unene woku tu ĩha elivulu limue okuti o li teyuila? Ocili okuti Yehova Suku o kuete unene wa velapo! Ndi pondola hẽ oku tateka unene waye?” —Isaya 40:8.
a Tanga Utala Wondavululi 1 ya Kupemba, wo 2008 losapi hati: “Como Você Pode Escolher Uma Boa Tradução da Bíblia?”
“Kaliye nda limbuka okuti Embimbiliya ombanjaile yimue ya tunda ku Suku”
-