OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/9 kam. 27-31
  • ‘Ocipiñalo Cetu Cisoliwe Calua Cikuete Esilivilo Lipi Kokuove?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘Ocipiñalo Cetu Cisoliwe Calua Cikuete Esilivilo Lipi Kokuove?
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocipiñalo Cimue Ca Eciwila Pokati Ka Avirahama
  • Vamue Va Sepula Ocipiñalo Cavo
  • Ocipiñalo Cimue Oko Kilu
  • Ocipiñalo Cisoliwe Calua CatiamẽLa Kowiñi Wakahandangala
  • Yehova wo Tukula Hati, ‘Ekamba Liange’
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • Oseteko Yekolelo
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • ‘Pamisi Ovitima Viene’
    Utala Wondavululi—1999
  • Suku wa Seteka Ekolelo Lia Avirahama
    Elivulu Liasapulo Embimbiliya
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/9 kam. 27-31

‘Ocipiñalo Cetu Cisoliwe Calua Cikuete Esilivilo Lipi Kokuove?

“Enjui ene wa sumuluisui la Tate, ndo piñali usoma wo wangiliyilui tunde koku seveta oluali.”−MATEO 25:34.

1. Ovina vipi omanu va tambula ndocipiñalo?

OMANU vosi va kuete ovina vimue va piñala. Ku vamue, ocipiñalo cavo omuenyo umue woku kala olohuasi konepa yovikuata. Komanu vakuavo, ocipiñalo cavo omuenyo umue wu hukui. Kolonepa vimue, ovitumbulukila viosimbu, mekonda lieci va pita laco kuenda omo lieci va yeva, va va sila ocipiñalo cimue cesuvu lia piãla kuenda colonepele, kocimunga cocitumbulukila cavo. Pole, vosi yetu tu kuete cimue ca lisoka. Vosi yetu tua tambula ocipiñalo cekandu kulume wa tete Adama. Ocipiñalo caco ci tuala kolofa.−Ukundi 9:2,10; Va Roma 5:12.

2, 3. Ocipiñalo cipi Yehova ayonguile oku eca kocitumbulukila ca Adama la Heva, kuenda momo lie ka va ci tambuilile?

2 Yehova omo okuti eye Isietu wo kilu ukuacisola, kotete waecele komanu ocipiñalo cimue ca litepa calua, okuti omuenyo walipua hawo wenda ño hu Vofeka Yelau. Olonjali vietu via tete , Adama la Heva, kefetikilo, via lipuile kuenda ka via kuatele ekandu lalimue. Yehova Suku waeca ilu lieve komanu ndombanjaile yavo. (Osamo 115:16) Eye wangiliya ocumbo co Edene ndocindekaise ceci nda oluali luosi lueya oku kala kuenda olonjali vietu via tete wa vihile upange umue watila pole usanjuisa. Ovio via kuata ocikele coku cita omãla, coku tata ilu lieve lovikula viñi viñi kumue lovinyama, kuenda wa kalavo locikele coku tandisa ocumbo toke eci oluali luosi lu pongoluiwa Vofeka Yelau. (Efetikilo 1:28; 2:8,9,15) Ovitumbulukila viavo nda via kuatavo onepa kupange waco. Hacipiñalokuoco ci komohisa ovo va kuata coku sia peka liovitumbulukila viavo!

3 Pole, oco Adama la Heva kumue lovitumbulukila viavo vope ekuatiso kovina viosi evi, ca sukilile okuti va kuata elitokeko liwa la Suku. Ovo va sukilile oku lekisa ocisola ku Yehova kumue lepokolo, pole Adama la Heva va lueya kueci catiamẽla koku sola eci Suku a vaihile kuenje ka va lekisile epokolo kocihandeleko caye. Ovo va pumba onjo yavo ya kala Ofeka Yelau , kuenda va pumbavo elavoko liulamba Suku a va sokiyilile. Omo liaco, ovo ka va tẽlele vali oku pitilisa elavoko liaco eli kocitumbulukila cavo.−Efetikilo 2:16,17; 3:1–24.

4. Tupondola ndati oku tambula ocipiñalo Adama a pumba?

4 Lohenda yalua, Yehova wa linga eliangiliyo liokuti ocitumbulukila ca Adama la Heva ci kuata epuluvi lioku tambula ocipiñalo Adama a pumba. Ndamupi? Votembo ya sokiyiwa la Suku, Omõla waye wongunga, Yesu Kristu, wa eca omuenyo waye wa lipua oco a yovole ocitumbulukila ca Adama. Lonjila eyi, Kristu wa landa ocitumbulukila caco cosi ca Adama. Pole, eci ka cilomboloka okuti ocipiñalo caco vonjanja yaco muẽle haeco ca linga cavo. Ovo va sukila oku kuata ekalo limue li taviwa la Suku. Ekalo liaco eli, ovo va tẽla oku li kuata loku lekisa ekolelo kocitundasonde cocilumba ca Yesu, kumue loku lekisa ekolelo liaco lepokolo. (Yoano 3:16,36; 1 Timoteo 2:5,6; Va Heveru 2:9; 5:9) Ove hẽ, vomuenyo wove wa siata oku sanjukila eliangiliyo liaco eli?

Ocipiñalo Cimue Ca Eciwila Pokati Ka Avirahama

5. Avirahama wa lekisa ndati okuti wa solele ukamba waye la Yehova?

5 Osimbu Yehova a kala loku amamako oku tẽlisa ocipango caye ca palo posi, eye wa linãlisa lonjila yimue yilikasi la Avirahama. Eye wa sapuila ulume waco u, ukuekolelo oco a tunde vofeka yaye, ailukile kofeka yikuavo eye muẽle Suku eya oku u lekisa. Lesunguluko liocili, Avirahama wa tava. Eci Avirahama a pitila kofeka yaco, Yehova wa popia hati, ocitumbulukila ca Avirahama, oco ci ka tambula ofeka yaco ndocipiñalo, ha muẽleko Avirahama. (Efetikilo 12:1,2,7) Avirahama wa tambulula hẽ ndati? Lesunguluko liocili, eye wa tava oku vumba Yehova kuosi ño Suku o tuma, oco okuti ocitumbulukila cipondola oku tambula ocipiñalo. Kofeka yaco, Avirahama ka vumbile lika Yeyova vokuenda kueci cisoka 100 kanyamo, pole wa vumba muẽle toke kolofa viaye. (Efetikilo 12:4; 25:8–10) Ove hẽ nda wa tẽla oku cilingavo? Yehova wa popia hati, Avirahama wa kala ‘ekamba’ liaye.−Isaya 41:8.

6. (a) Nye Avirahama a lekaisa poku lekisa onjongole yoku lumba omõla waye? (b) Ocipiñalo cipi cisoliwe calua Avirahama a pitiya kocitumbulukila caye?

6 Avirahama wa kevelela anyamo alua omõla waye Isake, una a solele ca piãla. Eci eye a linga ukuenje, Yehova wa sapuila Avirahama oco a lumbe Isake kokuaye ndocilumba. Avirahama ka kulihile okuti eye wa kala loku linga ndocindekaise ceci muẽle Suku eya oku linga pokueca Omõla waye ndocilumba coku yovola omanu. Pole, eye lepokolo liocili, pakambele ño naito oco a lumbe Isake ndocilumba, puãi noke, ungelo wa Yehova wo tutuiya oco ka ka ci linge. (Efetikilo 22:9–14) Yehova wa popele hati, olohuminyo a lingile ku Avirahama vi tẽlisiwila ku Isake. Pole, Avirahama wa kolelele okuti, Suku okuete epondolo lioku pindula Isake kolofa, nda kua kaile esukilo liaco, ndaño okuti otembo yaco lalimue epinduko lia lingiwile. (Efetikilo 17:15–18; Va Heveru 11:17–19) Omo okuti Avirahama ka li kalele oku eca omõla waye, Yehova wo sapuila hati: “Olofeka viosi viokilu lieve vi sumuluhila kombuto yove.” (Efetikilo 22:15–18) Eci cilomboloka okuti ombuto ya tukuiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, Mesiya onjovoli, nda weyilila kepata lia Avirahama. Hacipiñalokuoco cisoliwe calua haico ci likasi coku eca!

7. Avirahama la Isake, kuenda Yakoba va lekisa ndati okuti va solele ocipiñalo cavo?

7 Avirahama ka kulihile elomboloko lieci Yehova a kala loku linga; omõla waye Isake ka ci kulihilevo ndaño onekulu yaye Yakoba, okuti eye weya oku linga ‘kapiñala kumuamue laye kohuminyo yimuamue.’ Pole, vosi yavo va kolelele cocili Yehova. Ovo ka va kolelele kolupale laumue luolosoma viofeka yaco, momo va kuata elavoko liocina cimue cavelapo okuti, ‘imbo li kuete ociseveto cocili, [okuti] omesele yalio lutungi walio, Suku.” (Va Heveru 11:8–10,13–16) Pole, ha vosiko pokati kocitumbulukila ca Avirahama veya oku kapako ocipiñalo caposoka ca lua ca kala loku eciwila vonduko ya Avirahama.

Vamue Va Sepula Ocipiñalo Cavo

8. Nye Esau a linga cilekisa okuti ka kapeleko esilivilo liocipiñalo caye?

8 Esau omõla uveli wa Isake, ka ecele esilivilo kesumuluho liaye lioku kala omõla uveli. Eye ka kapeleko esilivilo liovina vi kola. Omo liaco, eteke limue, Esau eci a kala lonjala wa landisa unuñulu waye ku manjaye Yakoba. La nye? Wa u landisa loku u tolokala lombolo kuenda elonga liohale! (Efetikilo 25:29–34; Va Heveru 12:14–17) Ofeka okuti pokati kayo opo Suku eya oku tẽlisila olohuminyo viaye a likuminyile ku Avirahama, ya kala ocitumbulukila ca Yakoba, okuti onduko yaye Suku weya oku yi pongolola hati, Isareli. Onjila ya nye ocipiñalo eci ca va yuluila?

9. Omo liocipiñalo cavo cespiritu, pi hẽ ocitumbulukila ca Yakoba, ale Isareli ca yovuiwa?

9 Kotembo yonjala, Yakoba kumue lepata liaye va ilukila kofeka yo Egito. Oko, ovo va licita kuenje veya oku livokiya calua, pole va kala apika. Puãi, Yehova lalimue eteke a ivaleleko ocisila a lingile la Avirahama. Votembo ya nõliwa la Suku, eye wa yonguile omãla va Isareli kupika, kuenje wa va sapuila hati, eye ova songuila toke “kofeka yi tumoha asenjele lowiki,” yina eye a likuminyile ku Avirahama.−Etundilo 3:7,8; Efetikilo 15:18–21.

10. Komunda Sinai, nye vali cikuavo ci likasi capitako, catiamẽla kocipiñalo comãla va Isareli?

10 Eci omãla va Isareli va kala vonjila yokuenda Kofeka Yohuminyo, Yehova wa vongoluilile Komunda Sinai. Oko Komunda yaco, oko a va sapuila hati: “Nda wu yeva ocili kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle vu noliwa pokati kolofeka viosi oku linga omanu vange muẽle. Momo oluali luosi luange. Ofeka yene yi kola kuenje yi linga ndocitunda cange.” (Etundilo 19:5,6) Noke, pana okuti owiñi wosi va tava kondaka eyi locipango cavo muẽle, Yehova wa fetika oku va iha Ocihandeleko caye, ocina cimue okuti ka ci lingile lomanu vakuavo.−Osamo 147:19,20.

11. Vipi via kala ovina vimue viwa via kongelele vocipiñalo cespiritu comãla va Isareli?

11 Hacipiñalokuoco cespiritu epata eli lia tambuile! Ovo va fendalaile lika Suku yocili. Eye wa va yovola kofeka yo Egito, kuenda va linga olombangi viovina vikomohisa via pita Komunda Sinai eci va tambula Ocihandeleko. Handi, ocipiñalo cavo ca kolisiwa vali poku tambula alomboluilo akuavo kovaprofeto ‘va kundikiwile ovitumasuku.’ (Va Roma 3:1,2) Ovo va nõliwa la Yehova oco va linge olombangi viaye. (Isaya 43:10–12) Ombuto okuti eye Mesiya, weya oku molehẽla kepata liavo. Ocihandeleko ca loñele muẽle kokuavo, okuti oko a limbukiwila, kuenda o va kuatisa oco va limbuke okuti vosukila. (Va Galatia 3:19,24) Handi vali, ovo nda va kuata esumuluho lioku talavaya kumue Lombuto Mesiya, okuti va linga ovitunda viusoma kuenda epata li kola.−Va Roma 9:4,5.

12. Ndaño okuti va Isareli va iñilile Vofeka Yohuminyo, esumuluho lipi ovo ka va tambuile? Kuenda momo lie?

12 Loku tẽlisa ohuminyo yaye, Yehova wa tuala va Isareli toke Kofeka Yohuminyo. Pole, ndomo upostolo Paulu noke a ci lombolola, omo liekambo liavo liekolelo, ofeka yaco ka ya lingile vali ofeka ‘yepuyuko’. Omo va kalila ocimunga caco, ka va iñilile vepuyuko lia Suku,’ momo ovo ka va limbukile kuenda ka va lingile eci calienda locipango ceteke liaco eli liepuyuko lia fetika eci eye a mãla oku lulika Adama la Heva.−Va Heveru 4:3–10.

13. Omo okuti va sepula ocipiñalo cavo cespiritu, nye va Isareli va pumba?

13 Va Isareli olonyitiwe nda va tẽlisa etendelo liava va ka talavaya kumue la Mesiya Vusoma waye oko kilu, oco va kale ofeka yimue yikola yovitunda. Pole ovo va sepula ocipiñalo cavo ciwa. Va Isareli vamue ño vatito, ovo lika va tava ku Mesiya eci eya. Omo liaco, etendelo limue litito olio lika lieya oku kongeliwa kolosoma havio ovitunda. Va Isareli olonyitiwe va vopa Usoma kuenda wa ‘eciwa kofeka yima apako awo. (Mateo 21:43) Ofeka yaco hẽ yipi?

Ocipiñalo Cimue Oko Kilu

14, 15. (a) Noke yolofa via Yesu, vakualofeka va fetika ndati oku sumuluisiwa ovo muẽle pokati ‘kombuto’ ya Avirahama? (b) Vakuepata lia va ‘Isareli ya Suku,’ nye va tambula ndocipiñalo, kuenda pi hẽ va ci tambuila?

14 Ofeka okuti oyo ya tambula Usoma, va Isareli yespiritu vana va tukuiwavo hati, va ‘Isareli ya Suku,’ okuti etendelo liavo likasi eci cisoka 144.000 kolondonge via Yesu Kristu via citiwa kespiritu. (Va Galatia 6:16; Esituluilo 5:9,10; 14:1–3) Vamue pokati keci cisoka 144.000, vatiamẽla muẽle ku va Yudea olonyitiwe, pole onepa yalua yava veya oku tẽlisa etendelo liaco, va tundilila ku Vakualofeka. Lonjila eyi, ohuminyo Yehova a lingile ku Avirahama okuti, olofeka viosi viokilu lieve vi ka sumuluisiwila vonduko ‘yombuto,’ yaye, ya fetika oku tẽlisiwa. (Ovilinga 3:25,26; Va Galatia 3:8,9) Koku tẽlisiwa kuaco oku kuefetikilo, omanu vakualofeka va wavekiwa lespiritu va Yehova Suku, okuti vamanji ya Yesu Kristu. Omo liaco ovo veya oku lingavo onepa ya vali ‘yombuto.’−Va Galatia 3:28,29.

15 Eci a kala loku panda kolofa viaye, Yesu wa linga ocisila cokaliye lovimatamata viofeka yaco eyi yokaliye, okuti ca kolisiwa losonde yaye. Omo lioku lekisa ekolelo liavo kocilumba caco eci ca kolisua, Suku ecelela okuti vaeco ava vakuata onepa kocisila caco ‘cakanguisua ciwa.’ (Va Heveru 10:14–18) Ovo va tendiwa okuti ‘vakuesunga,’ kuenda akandu avo a teteliwa. (1 Va Korindo 6:11) Lonjila eyi, ovo va kasi ndeci Adama a kala, otembo ka wilile handi vekandu. Pole, ovo va ka kala vofeka yelau palo posi. Yesu wa vosika hati, okasi lokuenda kilu, oco a ka va pongiyile ocitumãlo. (Yoano 14:2,3) Ovo va siapo elavoko liosi va kuatele palo posi, oco va ka tambule ‘ocipiñalo va va solekela oko kilu.’ (1 Petulu 1:4) Nye hẽ ovo va ka lingako? Yesu wa lombolola hati: “Ndu tukuili usoma.”−Luka 22:29.

16. Ocikele cipi cupange ukomohisa u ka lingiwa Lakristão olombuavekua va kasi loku kevelela?

16 Oko kilu, vosi va ka viala kumue la Kristu, pokati kovina vialua va ka linga, va ka eca ekuatiso koku malako voluali alundi osi a lingiwa ku Yehova okuti eye ombiali yavelapo. (Esituluilo 2:26,27) Omo okuti ovo vatiamẽla konepa yavali yombuto yespiritu ya Avirahama, va ka kuata onepa koku sumuluisa omanu vo kolofeka viosi oco vakuate omuenyo wa lipua. (Va Roma 8:17–21) Hacipiñalokuoco cisoliwe calua ovo vakuete!−Va Efeso 1:16–18.

17. Ovina vipi via tiamẽla kocipiñalo cavo, Akristão olombuavekua va kasi ale oku pa esilivilo osimbu handi va kasi palo posi?

17 Pole ocipiñalo colondonge via Yesu olombuavekua ka ci ka tambuiwa lika kotembo ya laika okuiya. Lonjila yimue yilikasi, Yesu o va kuatisa oco va kulihe Yehova, okuti eye lika Suku yocili. (Mateo 11:27; Yoano 17:3,26) Lolondaka kumue longangu, eye o va longisa eci cilomboloka ‘oku kolela ku Yehova,’ kuenda eci ca kongela vo ku pokola ku Yehova. (Va Heveru 2:13; 5:7–9) Yesu wa va iha ukulihiso wocili catiamẽla kocipango ca Suku, kuenda wa va likuminyile hati, espiritu sandu li va kuatisa oco va kuate elomboloko liwa liatiamẽla kovina viosi va va longisa. (Yoano 14:24–26) Eye wa kapa kovisimilo lo kovitima viavo, oco va kapeko esilivilo Liusoma wa Suku. (Mateo 6:10,33) Yesu wa va kundikavo ocikele coku imba uvangi loku longisa omanu ko Yerusalãi, ko Yudea, ko Samaria, kuenda toke kolonepa viocipãla voluali, oco va linge olondonge.−Mateo 24:14; 28:19,20; Ovilinga 1:8.

Ocipiñalo Cisoliwe Calua CatiamẽLa Kowiñi Wakahandangala

18. Ndamupi ohuminyo ya Yehova yokuti omanu vo kolofeka viosi va ka sumuluisiwa vonduko ‘yombuto’ ya Avirahama, yikasi loku tẽlisiwa oloneke vilo?

18 Ocili okuti, va Isareli yespiritu, vatiamẽla ‘kokacunda’ haivo va ka piñala Usoma, etendelo liavo lia tẽlisiwa ale. (Luka 12:32) Vokuenda kuanyamo, toke cilo, Yehova o kasi loku kuatisa oco kuongoluiwe owiñi wakahandangala womanu vo kolofeka viosi. Ndoco, ohuminyo Yehova a linga ku Avirahama yokuti apata o kolofeka viosi a sumuluisiwila ‘kombuto’ yaye, yikasi loku tẽlisiwa kolonepa viosi. Lesanju liapiãla, omanu vaco ava va sumuluisiwa ndeti, va kasi loku lingila Yehova upange umue u kola, kuenda va kuliha okuti eyovo liavo liatiamẽla koku lekisa ekolelo ku kameme ka Suku, Yesu Kristu. (Esituluilo 7:9,10) Ove hẽ okasi oku tava elaleko lia Yehova oco o tiamẽlevo kowiñi waco owu wa sumuluisiwa?

19. Ocipiñalo cipi omanu vakualofeka va sumuluisiwa va kevelela?

19 Ocipiñalo cipi cisoliwe calua Yehova a eca komanu vana okuti ka vatiamẽlele kokacunda katito? Hacipiñalo ko co kilu. Pole, ocipiñalo cina nda Adama aeca kocitumbulukila caye, okuti elavoko liomuenyo wenda hu loku lipua vofeka yelau palo posi, okuti ekalo liaco, naito la naito li ka lisanduila kolonepa viosi violuali. Voluali luaco ‘okufa ka ku kalamo vali, ndaño oku lila loku liyula, lupongo laviovo ka vi ka kalamo vali.’ (Esituluilo 21:4) Oco puãi kokuove muẽle ondaka ya Suku yi kasi loku ku popisa hati: “Kolela Yehova, linga esunga, oco o tumala hu vofeka, kuenje o koka. Sanjukila Yehova, kuenje eye oku iha evi vi yongola utima wove. Okasimbu kaño handi kuenje ondingaivi ka yi kalapo. . . Ambombe puãi va piñala ofeka, kuenje va sanjukila okusalala kualua. Olondingesunga vi [ka] piñala ofeka, vi [ka] tungamo oloneke ka vi pui.”−Osamo 37:3,4,10,11,29.

20. “Olomeme vikuavo” vi tambula ndati onepa yalua yocipiñalo cespiritu ca Akristão olombuavekua.

20 “Olomeme vikuavo” via Yesu, vi kuete ocipiñalo ca palo posi vemẽhi Liusoma wo kilu. (Yoano 10:16a) Ndaño okuti ovo ka va ka kala oko kilu, lopo, asumuluho alua atiamẽla kocipiñalo cespiritu a kasi povaka olombuavekua a ka eciwa kokuavo. Pokati kocimunga caco eci colombuavekua okuti, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” opo olomeme vikuavo vi kasi loku kuatisiwa oco va kuate elomboloko liolohuminyo via sumuluho a piãla a sangiwa Vondaka ya Suku. (Mateo 24:45–47; 25:34) Olombuavekua kumue lolomeme vikuavo, vosi yavo va kuliha kuenda va fendela lika Yehova, momo eye lika Suku yocili. (Yoano 17:20,21) Vosi yavo va eca olopandu ku Suku, omo liocilumba ci tuvika akandu caeciwa la Yesu. Ovo va vumbila kumuamue ndocunda cimuamue, ci tatiwa Lungombo umuamue Yesu Kristu. (Yoano 10:16b) Vosi yavo va kasi vongongela yocisoka cumanji. Vosi yavo vakuete esumuluho yoku kala Olombangi via Yehova kuenda Viusoma waye. Oco muẽle, nda ove wa litumbika kuenda wa papatisiwa noke wa linga u kua ku vumba Yehova, cosi eci ca kongeliwa vocipiñalo cove cespiritu.

21, 22. Tu pondola oku lekisa ndati okuti vosi yetu tusole ca lua ocipiñalo cetu cespiritu?

21 Ocipiñalo caco eci cespiritu, anga hẽ wa ci sanjukila? Ove hẽ wa ci kapako muẽle calua okuti o velisapo oku linga ocipango ca Suku vomuenyo wove? Ndoku lekisa uvangi waco, ove hẽ wa siata oku yevelela lutate alungulo atunda Kondaka ya Suku kuenda kocisoko a tiamẽla koku endaenda olonjanja viosi kolohongele viosi Viakristão vekongelo? (Va Heveru 10:24,25) Ocipiñalo caco eci ci kuete esilivilo liocili kokuove okuti amamako oku vumba Suku ndaño lovitangi? Ocisola okuetele ocipiñalo caco, ca pama cocili okuti o tẽla oku tamalãla koloseteko viosi vina okuti nda via ku kokela oku ci pumba?

22 Vosi yetu tu soli calua ocipiñalo cetu cespiritu Suku a tuavela. Osimbu tuamamako loku imba ovaso Kofeka Yelau ya laika okuiya, tu lieci muẽle olumue kupange Yehova a tuavela oku linga cilo muẽle. Loku tiamisila omuenyo wetu kelitokeko lietu la Yehova, tu lekisa uvangi wa velapo wokuti tu sole calua ocipiñalo cetu Suku a tuavela. Tulikolisiliko oku kala pokati komanu vana va popia hati: “Hu kemainya, a Suku yange, a Soma yange. Manduila onduko yove oloneke viosi.”−Osamo 145:1.

O Tambulula hẽ Ndati?

• Nda Adama wa pokuile ku Suku, ocipiñalo cipi eye a pitisile kokuetu?

• Ocitumbulukila ca Avirahama ca tata ndati ocipiñalo va tambuile?

• Nye ca kongeliwa vocipiñalo colondonge via Kristu olombuavekua?

• Owiñi wakahandangala ukuete ocipiñalo cipi, kuenda owo wu pondola ndati oku lekisa okuti va sole ca lua ocipiñalo caco?

[Elitalatu kemyẽla 29]

Ocitumbulukila ca Avirahama ca tambula ohuminyo yoku tambula ocipiñalo ca posoka

[Elitalatu kemẽla 31]

Ove hẽ osole ca lua ocipiñalo cove cespiritu?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link