Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Lia Ruti
Elivulu lia Ruti li lombolola ulandu wekolelo lia kala pokati kakãi vamue vavali kuenda ocisola va kuatela Yehova loku kolela kaliangiliyo aye. Handi vali, li lekisavo ndomo Yehova a teyuila ocikoti cepata lina mua citiwila Mesiya. Elivulu liaco, li lombololavo esanju kuenda esumuo lia pitile vepata limue. Omo liaco, elivulu eli li tu longisa ovina vialua.
Ulandu u sangiwa velivulu liaco, wa pita vokuenda kueci ci soka 11 kanyamo ‘koloneke vioku viala kuolonganji vofeka ya va Isareli.’ (Ruti 1:1) Ulandu waco, citava okuti wa pita kefetikilo liotembo Yolonganji. Momo Boasi wa tukuiwa calua vulandu waco, wa kala omõla a Rahava una wa kala koloneke via Yehosua. (Yehosua 2:1, 2; Ruti 2:1; Mateo 1:5) Elivulu eli lia sonehiwa luprofeto Samuele kunyamo wo 1090, otembo handi Yesu keyile. Elivulu liaco olio lika li kuete onduko yukãi umue okuti katiamẽlele kepata lia va Isareli. Kuenje ulandu waco u kuete esilivilo liocili kokuetu.—Va Heveru 4:12.
“OKU WENDA LAMEVO HAIKO NGENDA”
Eci Naomi la Ruti va pitila Kombeteleme, omanu vosi va kala lika oku vangula ulandu womuenyo wavo. Catiamẽla kukulu waco Naomi, akãi vamue va fetika oku pula hati: ‘U hẽ eye Naomi?’ Naomi wa kumbulula hati: “Ko ka nukuli vali Naomi yokuti Esanju, nukuli Mara yokuti Cilula momo Tõlo wa ndingila evi vi lula enene. Eci nda tundile kulo ndekuta, cilo Yehova wa niula upolokoso.”—Ruti 1:19-21.
Otembo yimue eci ko Isareli kua pitile onjala, Naomi lepata liaye va tunda ko Beteleme oku enda kofeka yo Moavi. Eye wa kuatele ulume waye kuenda omãla vavali. Pole, eci papita otembo yimue, ulume waye Elimeleke wa fa. Noke omãla vaye vavali va kuela akãi vamue voko Moavi okuti, Arape kuenda Ruti. Eci papita ekũi lianyamo, omãla vaco valume lavovo va fa pole, ka va sile omãla. Kuenje Naomi lolondatembo viaye va siala umbumba. Eci Naomi a sokolola oku tiukila kimbo liaye ko Yuda, olondatembo viaye via nolapo oku enda laye. Pole, osimbu va kala vonjila Naomi wa va sapuila oco va tiukile kofeka yavo ko Moavi okuti vaka kuela alume vakuepata liavo. Arape wa tava kondaka yaco. Pole, Ruti ka tavele kuenje wa popia la Naomi hati: “Oku wenda lamevo haiko ngenda, oku o ka sikila haiko ha sikilavo. Omanu vove va linga omanu vange, Suku yene o lingavo Suku yange.”—Ruti 1:16.
Noke Naomi la Ruti va enda toke ko Beteleme, kotembo yokungula osevata. Loku kuama eliangiliyo Yehova a ecele Vocihandeleko, Ruti wa fetika oku pupulula vepia lia Boasi ukuepata lia Elimeleke. Eye wa kala u Yudea. Boasi wa kuatela ohenda Ruti, kuenje wa tava okuti o ‘pupulula vepia liaye toke eci va mãla okungula osevata kuenda otiliku.’—Ruti 2:23.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:8—Naomi wa sapuila olondatembo viaye hati, “omunu lomunu a tiukile konjo ya inaye.” Momo lie ka popelele hati, omunu lomunu a tiukile konjo ya isiaye? Embimbiliya ka li lombolola nda otembo yaco isia ya Arape wa kala lomuenyo ale sio. Pole, isia ya Ruti handi wa kala muẽle lomuenyo. (Ruti 2:11) Naomi poku va tukuila onjo ya ina yavo, wa ci lingila oku va ivaluisa ocikembe onjali yukãi yi kuete lomõla vaye. Kuenda wa cilingila oku va lembeleka momo otembo yaco va sumuile calua. Naomi wa kũlĩhĩlevo okuti, olonjali via Arape la Ruti via kuatele olonjo viwa okuti yaye ci sule.
1:13, 21—Anga hẽ Yehova eye wa nenele ovitangi ku Naomi? Sio haeyeko. Naomi ka kapele ekandu Yehova omo liovitangi a kala oku liyaka lavio. Pole, wa simĩle okuti Yehova wo yanduluka. Omo liaco, wa sumuile calua. Momo kotembo yaco, omunu wosi wa cita omãla, va enda loku u tenda okuti Yehova wo sumũlũisa. Pole, una ka kuete omõla va enda loku u tenda okuti, wa siñaliwa. Naomi ka kuatele olonekulu kuenda wa fisile omãla vaye vavali valume. Omo liaco, wa simĩle okuti Yehova wo sepula.
2:12—“Onima” yipi Ruti a tambula ku Yehova? Ruti wa kuata omõla ulume kuenda wa tambula esumũlũho lioku kala ukuacikoti cepata lina mua citiwila Yesu Kristu.—Ruti 4:13-17; Mateo 1:5, 16.
Ceci tu Lilongisilako:
1:8; 2:20. Naomi wa liyaka lovitangi vialua. Pole, wamamako oku kolela kohenda ya Yehova. Omo liaco, tu sukilavo oku amamako oku vumba Yehova ndaño lovitangi.
1:9. Onjo yetu ka citava okuti yi kala lika ocitumãlo cokulia loku pekela lepata lietu. Pole, yi sesamẽla oku kalavo ocitumãlo combembua kuenda coku puyukila.
1:14-16. Arape “wa tiukila kuvangandiaye kuenda kolosuku viaye.” Pole, Ruti ka ci lingile. Eye wa sia ekalo liwa lio kofeka yaye kuenje wamamako oku kolela Yehova. Omo liaco, tu sukilavo oku lekisa ocisola ku Yehova kuenda ocituwa coku likolisilako. Momo poku cilinga, ci tu kuatisa oku yuvula oku tẽlisa olonjongole vietu muẽle kuenda oku puluka kenyolẽho.—Va Heveru 10:39.
2:2. Ruti wa yonguile oku kuatisiwa leliangiliyo lioku pupulula. Momo eliangiliyo liaco lia kala lioku kuatisa ovingendelei kuenda olosuke. Omo liaco, wa lekisa umbombe. Ukristão wosi o yongola oku kuatisiwa, o sukila oku yuvula epela. Kuenda oku tava kekuatiso lia vamanji lekuatiso lieciwa lombiali yofeka yaye.
2:7. Ruti wa kuatele omoko yoku pupulula. Pole, tete wa pinga ku muẽle yepia liaco nda citava oku ci linga. (Ovisila 19:9, 10) Elinga liaco, li lekisa umbombe a kala lawo. Etu tu sukilavo ‘oku omboka.’ Momo ‘Ambombe va ka piñala oluali luokaliye. Kuenje vaka sanjukila oku salala kualua.’—Sofoniya 2:3; Osamo 37:11.
2:11. Ruti la Naomi ka va kaile lika ndomanu vamue vakuepata. Pole, va kala akamba vocili. (Olosapo 17:17) Ukamba wavo watiamẽlele kocisola ca kala pokati kavo. Handi vali, va kuatele ekolelo, locikembe, lohenda kuenda ocituwa coku likuatisa pokati. Onjongole yavo yoku vumba Yehova loku kala pokati komanu vaye, ya pamisavo ukamba wavo. Omo liaco, tu sukilavo oku kuata ukamba wocili la vamanji.
2:15-17. Boasi wa yonguile oku leluisa upange wa Ruti. Pole, Ruti ‘wamamako lupange waye woku pupulula toke koñolosi’ momo wa kala ondingupange yocili. Omo liaco, Ukristão o sukilavo oku kũlĩhĩwa ndomunu umue ukuambili yoku talavaya.
2:19-22. Naomi la Ruti va enda loku sapela calua koñolosi. Handi vali, ndaño okuti Naomi wa kala ukulu, eye wa enda oku sanjukila calua upange wa Ruti. Kuenda va enda oku lisapuilako ovina vi kasi vutima wavo. Akriastão va sukilavo oku kuama ongangu yaco vepata liavo.
2:22, 23. Ruti wa litepele calua la Dina omõla a Yakoba. Momo wa kuata olondunge vioku nõla lika akamba vana va fendela Yehova. Kuenje wa tu sila ongangu yiwa.—Efetikilo 34:1, 2; 1 Va Korindo 15:33.
NAOMI WA SUMŨLŨISIWA
Naomi wa kukile calua kuenje ka kuatele vali epondolo lioku cita omãla. Omo liaco, wa sapuila Ruti oco a kuele nawa yaye. Loku kuama onumbi ya Naomi, Ruti wa pinga ku Boasi oco va likuele. Kuenje Boasi wa tava kondaka yaco. Pole, pokati kepata lia Boasi pa kala umue okuti, eye wa sesamẽlele oku kuela Ruti.
Boasi wa yayulako oku tẽlisa ondaka yaco. Eci kuaca omẽle, eye wongolola akulu va soka ekũi vimbo Liombeteleme. Noke, wa vilikiya ulume waco ukuepata, kuenje wo pulila kovaso yakulu nda eye o tava oku kuela Ruti. Pole, ulume waco ka tavele kondaka yaco. Kuenje, Boasi wa kuela Ruti. Noke ovo veya oku cita omõla ulume o tukuiwa hati, Ovede, una wa linga kukululu ya Soma Daviti. Akãi vo Kombeteleme veya oku popia la Naomi hati: “Yehova a sivayiwe . . . Kokuove [Yehova] o linga ukuakupindula omuenyo wove haeye o ku tekula eci o kuka. Omo ndatembo yove, una o ku sole haeye wa velapo kokuove okuti, omãla epanduvali valume va sule, eye wo cita.” (Ruti 4:14, 15) Eci Naomi eya Kombeteleme, wa kala “upolokoso.” Kuenje, noke wa sanga ‘esumũlũho.’—Ruti 1:21.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
3:11—Momo lie omanu va tukuila Ruti hati, ‘ukãi uwa?’ Ruti ka kaile ukãi umue uwa omo lioku liposuisa kuokilu, ndeci ‘oku livinda ciwa ocifuko, loku li miangulula lulu, pamue uwalo wolonambelo.’ Pole, wa kala ukãi umue uwa omo lioku lekisa ovituwa viwa ndeci, ekolelo, ocisola, eliketiso, umbombe kuenda ombili yoku kuatisa vakuavo. Omo liaco, ukãi wosi wa sumbila Yehova o sukila oku kuama ongangu ya Ruti poku likolisilako oku lekisa ovituwa viwa.—1 Petulu 3:3, 4; Olosapo 31:28-31.
3:14—Momo lie Ruti la Boasi va pasukila ociteketeke? Ovo va ci lingila oku yuvula oku kapela omanu ocilondokua. Pole, ka ci lomboloka okuti va linga ukahonga vuyombeki. Ovilinga Ruti a lekisa vuteke waco, ovio via kala ocituwa cukãi o sandiliya oku kuela nawa yaye. Kuenda eye wa kala oku pokola kolonumbi via ndatembo yaye Naomi. Handi vali, etambululo lia Boasi li lekisa okuti, Ruti ka lingile cimue cĩvi. (Ruti 3:2-13) Omo liaco, ovo va pasuka ociteketeke oco omanu ka vaka va kuatele ovisimĩlo vĩvi.
3:15—Boasi oku yongela Ruti olonjongo epandu viosevata, ci lomboloka nye? Olonjongo ependu citava okuti via lombolokele oloneke epandu viupange. Kuenje, noke kuiya eteke liepanduvali okuti liepuyuko. Omo liaco, Boasi poku eca olonjongo viaco, wa lekisa ku Ruti okuti eteke liaye lioku puyuka, lia kala ocipepi. Momo Ruti wa kala oku lavoka ‘epuyuko’ vonjo ya veyaye. (Ruti 1:9; 3:1) Elivulu limue lia lombolola okuti, olonjongo viaco epadu ovio muẽle Ruti a tẽlele oku ambata. Momo vi soka 44 kolokilu.
3:16—Momo lie Naomi a pulisila Ruti hati: ‘Ove helie amõlange?’ Anga hẽ eye ka limbukile ndatembo yaye? Epulilo eli li lekisa okuti, Naomi ka limbukile Ruti. Momo eci Ruti a pitila konjo, ca kala ale uteke. Epulilo liaco li lekisavo okuti, Naomi wa yonguile oku kũlĩha eci catiamẽla kondaka ya Ruti yoku kuela nawa yaye.
4:6—Ulume oku kuela nawa yaye o sengisa ndati ocipiñalo caye muẽle? Kosimbu kua kala ocihandeleko cokuti, nda umue wa linga ohukũi kuenje wa landisa epia liaye, ngadiaye o landa epia liaco oco a liyovole. Pole, epia liaco li landiwa londando yanyamo a kamba kunyamo wonjolela. Noke kunyamo waco wonjolela eye o tiula epia liaco. (Ovisila 25:25-27) Pole, omunu poku ci linga, o pesela calua momo o tepulula kukuasi waye. Catiamẽla kondaka eyi, umue pokati komãla va Ruti vana a cita la nawa yaye, nda eye lika wa kuata omoko yoku piñala epia liaco. Pole, ka citava okuti li piñaliwa la umue pokati komãla vana vulume waco a cita lukãi ukuavo.
Ceci tu Lilongisilako:
3:12; 4:1-6. Boasi wa pokola kolonumbi via Yehova. Etu tu sukilavo oku pokola kolonumbi viocisoko ca Yehova.—1 Va Korindo 14:40.
3:18. Naomi wa kuatele ekolelo ku Boasi. Etu tu sukilavo oku kolela vamanji. Ruti wa lekisile onjongole yoku kuela nawa yaye una ka kũlĩhĩle. Embimbiliya li tukula ño ulume waco hati, ukuosituwe waco. (Ruti 4:1) Oco hẽ, momo lie Ruti a lekisila onjongole yaco? Eye wa lekisa onjongole yaco omo lioku kolela kaliangiliyo a Yehova. Anga hẽ tua siatavo oku lekisa ekolelo ndeli liaye? Poku sandiliya omunu tu yongola oku kuela, tu sukila oku pokola konumbi ya Yehova yoku ‘kuelela lika vuñala.’—1 Va Korindo 7:39.
4:13-16. Ruti wa kala ukuepata lia va Moavi. Eci a kala kofeka yaco wa enda loku fendela osuku yimue yi tukuiwa hati Kemosi. Pole, noke weya oku tambula esumũlũho lia Yehova. Ulandu owu u lekisa uvangi wondaka ya popia hati: ‘Ovina viosi vi lingiwila ohenda ya Suku, ocipango comunu, pamue upange waye, hawoko.’—Va Roma 9:16.
‘Suku Eca Onima’
Elivu lia Ruti li situlula ovituwa via Yehova okuti, eye Suku yohenda haeye wa siata oku kuatisa omanu vaye. (2 Asapulo 16:9) Poku ivaluka ndomo Ruti a tambula esumũlũho, ci tu kuatisa oku limbuka esililivilo lioku kolela ku Yehova. Ci tu kuatisavo oku kũlĩha okuti Eye “eca onima kuava vo sanda.”—Va Heveru 11:6.
Ruti, la Naomi, kuenda Boasi, va kolelele kaliangiliyo a Yehova. Omo liaco, Yehova wa va sumũlũisa. Cimuamue haico koloneke vilo. ‘Ava va sole Suku, haivo va kovongiwa Laye, [Suku] o talavaya lavo kovina viosi kuenda o va sumũlũisa.’ (Va Roma 8:28) Omo liaco, tuamamiko oku pokola kelungulo liupostolo Petulu wa popia hati: “Lisepuisi vemẽhi lieka lia pama lia Suku, okuti kotembo yaye o wamisi kunene. Ohele yene yosi yi yeki kokuaye momo eye o vu lava.”—1 Petulu 5:6, 7.
[Elitalatu kemẽla 29]
Ove hẽ wa kũlĩha esunga lieci Ruti ka tavelele oku li tepa la Naomi?
[Elitalatu kemẽla 30]
Momo lie omanu va tukuila Ruti hati, ‘ukãi uwa?’
[Elitalatu kemẽla 31]
‘Onima’ yipi Ruti a tambula ku Yehova?