Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi a Velapo Velivulu Lia Esera
ULANDU Welivulu lia Esera, wa fetikila apa pa sulila ulandu welivulu Liavali Liasapulo. Ocitunda Esera eye wa soneha elivulu liaco. Pole, poku li soneha, wa fetika loku lombolola ulandu watiamẽla kondaka ya Soma Kuro una wa vialele ko Persia. Ondaka yaco ya ecelela va Yudea oku tunda kumandekua ko Bavulono, kuenje va enda kofeka yavo. Elivulu liaco, li malusula lulandu wa Esera ndomo a yelisa omanu vana va livĩhisile lovituwa via vakualofeka. Olio, li lombolola ulandu wa pita vokuenda kueci ci soka akũi epanduvali kanyamo okupisa kunyamo wo 537 toke wo 468.
Esera poku soneha elivulu liaco, wa lekisa ndomo Yehova a tẽlisa ohuminyo Yaye yoku yovola omanu va kala kumandekua ko Bavulono. Kuenda oku tumbulula efendelo liocili ko Yerusalãi. Esera wa lombolola lika ovolandu a pita vokuenda kuotembo yaco. Elivulu liaco li lombololavo ulandu woku tumbuluiwa kuonembele, lefendelo lia Yehova ndaño lelambalalo, kuenda akandu vomanu Vaye. Ulandu waco u kuete esilivilo kokuetu. Momo tu kasivo kotembo yoku tumbuluiwa kuefendelo lia Yehova. Cilo omanu valua va kasi oku ‘lamanela komunda ya Yehova.’ Kuenje ‘oluali lu kasi oku yuka ukũlĩhĩso watiamẽla kulamba wa Yehova.’—Isaya 2:2, 3; Havakuki 2:14.
OKU TUMBULUIWA KUONEMBELE
Ci soka 50.000 komanu va Yudea va kala kumandekua va tava kondaka ya soma Kuro, kuenje va enda kimbo liavo ko Yerusalãi. Ovo va songuiwa la soma Seruvavele. Eci va pitila ko Yerusalãi va tunga utala wa Yehova kuenje va lumbilako ovilumba.
Eci pa pita unyamo, va fetika oku tunga onjo ya Yehova. Ovanyali va seteka oku tateka upange waco. Pole, noke va tambula omoko yoku ci linga. Eci pa pita otembo yimue, uprofeto Hagai la Sakariya va vetiya vali omanu oco va fetike upange woku tunga onembele ndaño lelambalalo. Kuenje ovanyali ka vameleko lelambalalo liaco omo liusumba woku yambuiwa la soma Kuro una wa ecele ocihandeleko catete. Momo eci va konomuisa ocitangi caco va limbuka ocihandeleko ca Kuro ‘catiamẽla konjo ya Suku ko Yerusalãi.’ (Esera 6:3) Kuenje upange woku tunga onembele wamamako toke eci ya malusuiwa.
Apulilo Katambululo Embimbiliya:
1:3-6—Anga hẽ va Isareli vana ka va tavele oku tiukila kofeka yavo va puile ekolelo? Vamue pokati kavo citava okuti, ka va tavele oku tiukila omo liovokuasi va kuatele ko Bavulono. Vakuavo ka va kuatele vali ombili yoku fendela Yehova. Pole, eci hacoko ca kala ocitangi comanu vosi. Oku tunda ko Bavulono toke ko Yerusalãi pali ocinãla ci soka 1.600 kolokilometulu. Kuenje ungende waco wambata olosãi vikuãla ale vitãlo. Handi vali, ofeka yaco ya sialele upolokoso vokuenda kueci ci soka 70 kanyamo. Kuenje poku tumbulula ofeka yaco va sukilile oku kuata ongusu yalua. Vakuavo ka va tavele oku tiukila omo lioku sokolola ovitangi vikuavo ndeci: Oku vela, loku kuka, oku tekula epata kuenda ovina vikuavo.
2:43—Vakuakuvumba vonembele va tukuiwa ndeti vocinimbu eci velie? Omanu vaco va Netimini. Ovo va kala epata limue ka lia tiamẽlele ku va Isareli. (1 Asapulo 9:2) Pokati kavo pa kalavo epata lia va Giveone vana va kala koloneke via Yehosua. Handi vali, kua kalavo omanu vakuavo ‘vana Daviti lolosungu viaye va tepisilile oku vumba va Lewi.’—Esera 8:20.
2:55—Velie va kala omãla vakuenje va Salomone? Omãla vakuenje va Salomone va kala epata limue lia kuatele ovikele via velapo kupange wa Yehova. Pole, ka vatiamẽlele kepata lia va Isareli. Ovo va kuata ocikele coku soneha loku endisa ovopange akuavo.
2:61-63—Anga hẽ Urimi la Tumimi va kuata ocikele coku eca etambululo li tunda ku Yehova oco lieciwe ku va Isareli va tunda kumandekua? Urimi la Tumini va kuatisa koku tetulula ocitangi comanu vamue va popele hati, vatiamẽla kepata liovitunda. Pole, omanu vaco ka va kũlĩhĩle ulandu wocikoti cavo. Esera poku lombolola ulandu waco, ka tetele onimbu. Handi vali, Embimbiliya ka li lombolola ulandu wa Urimi la Tumini. Esapulo lia va Yudea li lekisa okuti, Urimi la Tumini va nyelela kunyamo wo 607 eci onembele ya nyoliwa.
3:12—Momo lie ‘akulu vana va kũlĩhĩle onjo yatete’ ya Yehova va kalukila loku lila? Akulu vaco va ivaluka ndomo onembele ya Salomone ya kala. Kuenje upange wonembele yokaliye, kokuavo wa kala ‘ndocina cimue ka ci kuete esilivilo.’ (Hagai 2:2, 3) Ovo va kala oku sokolola okuti: Anga hẽ onembele yaco yika posoka muẽle ndeci ca kala onembele yatete? Poku sokolola ovina evi, va sumuile calua kuenje va fetika oku lila.
3:8-10; 4:23, 24; 6:15, 16—Onembele ya pita anyamo añami poku yi tumbulula? Onembele va fetika oku yi tumbulula kunyamo wo 536. Otembo yaco papitile ale anyamo avali tunde eci va Isareli va tunda kumandekua. Noke kunyamo wo 522 koloneke via Soma Aretasesete, upange waco wa tatekiwa. Oku tatekiwa kuaco kuamamako toke kunyamo wo 520, eci Soma Dariu a tẽlisa anyamo avali kuvialu waye. Onembele va yi malusula kunyamo wo 515. Otembo yaco soma Dariu wa viala ale ci soka anyamo epandu. (Tanga pokakasi losapi hati: “Olosoma via vialele ko Persia okupisa kunyamo wo 573 toke wo 468.”) Omo liaco, onembele ya tungiwa vokuenda kueci ci soka akũi avali kanyamo.
4:8–6:18—Momo lie ovinimbu evi Viembimbiliya via sonehiwila velimi lio Aramaiku? Vovinimbu evi mu sangiwa olondaka viukanda wolosoma kuenda va kalei kavo. Esera wa vi soneha velimi lio Aramaiku. Momo olio lia kala elimi lio koloneke viaco. Ovipama vikuavo Viembimbiliya okuti, via sonehiwavo velimi liaco lio kosimbu, vievi: Esera 7:12-26; Yeremiya 10:11; Daniele 2:4b–7:28.
Ceci tu Lilongisilako:
1:2. Ocitumasuku ca Isaya ca tẽlisiwa. Pole, tunde eci ca lomboluila papitile 200 kanyamo. (Isaya 44:28) Ondaka ya Yehova lalimue eteke yi kemba.
1:3-6. Koloneke vilo vamanji vamue, va siata oku kuama ongangu ya va Isareli vana va sialele ko Bavulono. Momo ndaño okuti, ka va litumbikile kupange wakundi votembo yosi ale oku talavaya kuna kuli esukila, pole, va siata oku kuatisa vana va kasi kupange waco. Handi vali, va siatavo oku eca olombanjaile viavo vioku kuatisa kupange woku kunda.
3:1-6. Omanu vana va tunda kumandekua va eca ocilumba cavo catate kunyamo wo 537 kosãi yepanduvali. Kunyamo wo 607 kosãi yatãlo, oco Soma Nevukandesa a iñila vo Yerusalãi, kuenje wa yi yoka. (2 Olosoma 25:8-17) Ndomo ca popiwile vovitumasuku, o Yerusalãi ya kala muẽle ekalasoko ci soka 70 kanyamo. (Yeremiya 25:11; 29:10) Ovina viosi Yehova a popia, vi tẽlisiwa.
4:1-3. Omanu vana va pokuile ku Yehova, ka va kuatele ukamba lomanu vakuakufendela olosuku viesanda. (Etundilo 20:5; 34:12) Cimuamue haico omanu va Yehova va sukila oku linga koloneke vilo.
5:1-7; 6:1-12. Yehova o pondola oku pongolola ekalo oco a kuatise omanu vaye.
6:14, 22. Oku kuata ombili kupange wa Yehova, ci nena esumũlũho.
6:21. Va Samaria vana va kala vofeka ya va Yuda va kuatisiwa calua poku mola upange wa Yehova ndomo wa kala oku amamako. Cimuamue haico ca pita lomanu va tunda kumandekua vana va livĩhisile lovituwa via vakualofeka. Poku mola ndomo upange wa Yehova wa kala oku amamako, va fetika oku pongolola ovituwa viavo. Etu tu sukilavo oku kuata esanju poku linga upange woku kunda tua tambula ku Yehova.
ESERA WA PITĨLA KO YERUSALÃI
Ca kala kunyamo wo 468. Otembo yaco, tunde eci onembele ya Yehova ya tumbikiwa, pa pitile akũi atãlo kanyamo. Esera wa tunda ko Bavulono toke ko Yerusalãi kumosi lomanu va Yehova vana va supapo kuenda ovilumba. Nye a sanga ko Yerusalãi?
Asongui vo sapuila hati: “Va Isareli lovitunda lava Lewi ka va litepele lomanu vakualofeka kovombondo avo.” Kuenda “asongui lakulu ovo va piãla kovituwa viaco.” (Esera 9:1, 2) Esera wa sumuile calua. Omo liaco, omanu vovetiya oku ‘kolisako loku kuata utõi.’ (Esera 10:4) Noke wa kuama onjila yoku imula evĩho liaco kuenje omanu vo kuatisa.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
7:1, 7, 11—Anga hẽ ovinimbu evi Viembimbiliya, via tukula Aretasesete una wa tatekele upange woku tumbulula onembele? Sio hacoko. Olosoma vivali via vialele ko Persia, va enda loku vi tukulavo londuko ya Aretasesete. Umue onduko yaye Gaumata ale Bardiya, una wa ecele ocihandeleko coku tateka upange woku tumbulula onembele kunyamo wo 522. Pole, Aretasesete una wa kala kotembo eci Esera a enda ko Yerusalãi, onduko yaye Longimanu.
7:28–8:20—Momo lie valua va Yudea ka va tavelele oku tiukila ko Yerusalãi la Esera? Ndaño okuti, otembo yaco pa pitile akũi epandu kanyamo tunde eci omanu vatete va tiukila kimbo liavo ko Yerusalãi, vofeka yaco ka mua kale omuenyo uwa. Omo liaco, oku tiukila vofeka yaco, ca lombolokele oku fetika omuenyo wokaliye lovitangi. Kotembo yaco, vo Yerusalãi ka mua kale ovina viwa vi vetiya va Yudea vana va kala olohuasi ko Bavulono. Handi vali, ungende waco wa kalavo ocitangi cinene. Oku tunda ko Bavulono, va sukilile oku kuata utõi loku kolela ku Yehova kuenda oku kuata ombili yoku u fendela. Cimuamue haico ca pita la Esera. Eye wa sukililevo oku kolela kekuatiso lia Yehova. Noke cimue ci soka 1.500 kapata okuti 6.000 komanu, va vetiyiwa la Esera kuenje va tava oku enda laye. Eci Esera a katuka, wa kuamiwa leci ci soka 38 ya vakuepata lia Lewi kuenda 220 va Netimini.
9:1, 2—Ohele yipi ya kala koku likuela la vakualofeka? Omanu vana va tunda kumandekua, va kuata ocikele coku lava efendelo lia Yehova toke poku iya kua Mesiya. Omo liaco, oku likuela la vakualofeka, nda kua va tuala koku nyola efendelo lia Yehova. Omanu vamue omo lioku likuela la vakualofeka, va fetika oku vumba olosuku viesanda. Kuenje va fetikile oku nyola efendelo lia Yehova vofeka. Oco hẽ Mesiya nda weyilila vepata lipi? Eli olio esunga lieci Esera a sumuilile calua poku mola evĩho liaco.
10:3, 44—Momo lie alume va kuatela ocituwa cokuti, poku litepa lakãi vavo va va eca lomãla? Momo nda omãla va siala, ukãi oka kuata onjongole yoku tiuka. Handi vali, omãla vatito va sukila ekuatiso lionjali yukãi.
Ceci tu Lilongisilako:
7:10. Esera wa tu sila ongangu yiwa yoku lilongisa Ondaka ya Suku kuenda oku longisavo vakuetu. Eye poku kũlĩhĩsa Ocihandeleko ca Yehova, wa pongiya utima waye lohutililo. Noke yoku konomuisa ondaka ya Suku, wa likolisilako oku pokola kolonumbi viaye. Esera wa pokola kovina a lilongisa kuenje wa likolisilako oku longisa vakuavo.
7:13. Yehova o sanjukila omanu vana va lekisa ombili kupange waye.
7:27, 28; 8:21-23. Esera osimbu ka lingile ungende woku enda ko Yerusalãi, wa likutilila ku Yehova omo lioku kolela kokuaye. Kuenda wa nolelepo oku liyaka lovitangi omo lionjongole yoku eca esivayo ku Yehova. Kuenje wa tu sila ongangu yiwa.
9:2. Tu sukila oku pokola kelungulo lia Paulu lioku ‘likuela lika vu Ñala.’—1 Va Korindo 7:39.
9:14, 15. Oku kuata akamba vãvi ku tuala kovituwa vi sumuisa Yehova.
10:2-12, 44. Alume vana va kuelele akãi vakualofeka va likekembela ku Yehova, kuenje va siapo ovilinga viavo vĩvi. Tu sukilavo oku kuama ongangu yavo.
Yehova o Tẽlisa Olohuminyo Viaye
Elivulu lia Esera li kuete esilivilo kokuetu. Yehova wa tẽlisa ohuminyo yaye yoku yovola omanu vaye ko Bavulono votembo a sokiyile. Noke va tumbulula efendelo liaye ko Yerusalãi. Ulandu waco u pamisa ekolelo lietu ku Yehova kuenda kolohuminyo viaye.
Sokolola ulandu wovilinga viwa vi sangiwa velivulu lia Esera. Esera wa lekisa ongangu yiwa yoku vumba Yehova. Cimuamue haico ca linga omanu vana va tiukila ko Yerusalãi oku tumbulula efendelo lia Yehova. Elivulu eli li lombololavo ekolelo liomanu vana ka va kaile va Isareli kuenda umbombe womanu vana va likekembela akandu avo. Omo liaco, elivulu lia Esera lieca uvangi wokuti, “ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kuete unene.”—Va Heveru 4:12.
[Etondongolo Lelitalatu kemẽla 24]
Olosoma Via Vialele Ko Persia Okupisa Kunyamo Wo 573 Toke Wo 468
Soma Kuro (Esera 1:1) wa fa kunyamo wo 530.
Kambise, ale Ahasuero (Esera 4:6) wa viala kunyamo wo 530 toke 522.
Aretasesete—Bardiya ale Gaumata (Esera 4:7) kunyamo wo 522. (Wa viala lika olosãi epanduvali kuenje wa pondiwa)
Dariu yatete (Esera 4:24) kunyamo wo 522 toke wo 486.
Xerxes, ale Ahasueroa kunyamo wo 486 toke wo 75. (Wa viala kumosi la soma Dariu yatete kunyamo 496 toke wo 486.).
Aretasesete Longimanu (Esera 7:1) wa viala kunyamo wo 475 toke wa 424.
[Etosi pombuelo yemẽla 24]
a Elivulu lia Esera, ka li lombolola ulandu wa soma Xerxes. Pole, Vembimbiliya kelivulu lia Ester eye wa tukuiwa hati, Ahasuero.
[Elitalatu]
Ahasuero
[Elitalatu kemẽla 23]
Kuro
[Ono Yelitalatu kemẽla 23]
Cylinder: Photograph taken by courtesy of the British Museum
[Elitalatu kemẽla 23]
Elivulu liasapulo a Kuro li lombolola ulandu wupange womanu vana va tiukila kofeka yavo
[Elitalatu kemẽla 26]
Ove hẽ wa kũlĩha eci ca kuatisa Esera oku kala ulongisi uwa?