Endela Vonjila Yesunguluko
“Ame puãi ngendaenda lesunga liange.”—OSAMO 26:11.
1, 2. (a) Momo lie esunguluko liomanu kuviali wa Yehova li kuetele esilivilo? (b) Ndamupi omanu lovangelo va pondola oku lekisa okuti vatiamẽla kuviali wa Yehova?
ECI Satana a lueyela Suku vocumbo Cendene, wa katula ocitangi catiamẽla komoko ya Yehova yoku viala ovina a lulika. Noke wa popiavo okuti, omanu va vumba lika Suku nda va tambula onima yiwa. (Yovi 1:9-11; 2:4) Omo liaco, esunguluko liomanu kuviali wa Yehova, lia linga ocitangi cinene.
2 Ocili okuti, uviali wa Yehova ka watiamẽlele kepokolo liovina a lulika. Pole, omanu kuenda ovangelo, va pondola oku lekisa kuviali vatiamẽla. Ndamupi va ci linga? Ovo va pondola oku ci linga poku lekisa esunguluko ku Yehova ale oku sinila ovihandeleko viaye. Momo omunu lomunu o sombisiwa lovilinga viaye.
3. (a) Yovi la Soma Daviti, nye va likutilila ku Yehova? (b) Apulilo api a katuiwa kueci catiamẽla kesunguluko?
3 Lekolelo liocili Yovi wa popia hati: “[Yehova] a mesalise lombalãsa yesunga, okuti o kulĩha esunguluko liange.” (Yovi 31:6) Soma Daviti wa pingile ku Yehova oco a kũlĩhise esunguluko li kasi vutima waye. Eye wa likutilila Kokuaye hati: “Netele onimbu yoku njovuisa, a Yohova, momo nda endaenda loku sunguluka. Nda kolela Yehova, oku tatãla la naito.” (Osamo 26:1) Etu tu sukilavo oku endela vonjila yesunguluko. Oco hẽ esunguluko li lomboloka nye? Kuenda nye ci lomboloka oku endela vonjila yesunguluko? Nye ci pondola oku tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko?
‘Ngendaenda Lesunguluko Liange’
4. Esunguluko li lomboloka nye?
4 Esunguluko li lomboloka epandi, oku liyelisa, oku lekisa esunga kuenda oku pokola. Pole, esunguluko ka lilomboloka lika oku linga eci ca sunguluka. Vesunguluko mua kongela oku linga ocipango ca Yehova lutima wosi. Satana wa sepula esunguluko lia Yovi poku popia la Yehova hati: “Imba eka liove, lamba ekepa liaye letimba liaye kuenje [Yovi] o ku likalela kovaso ove.” (Yovi 2:5) Oco omunu a lekise esunguluko, o sukila oku vetiyiwa lutima waye muẽle.
5. Nye ci lekisa okuti omunu ka lipuile o pondola oku endela vonjila ya sunguluka?
5 Oku lekisa esunguluko, ka ci sukila oku lipua. Soma Daviti wa kala omunu umue ka lipuile kuenda wa lingaile akandu alua komuenyo waye. Pole, catiamẽla kokuaye, Embimbiliya li lekisa okuti, ‘wa endaenda lutima wa sunguluka.’ (1 Olosoma 9:4) Momo lie? Momo okuti, Daviti wa solele calua Yehova, kuenda wa tiamisilile utima waye kokuaye. Handi vali, wa kũlĩhĩle ciwa akandu aye, wa pokuile kalungulo kuenda wa pengulula olonjila viaye. Eye wa litumbikile ku Yehova lutima waye wosi.—Esinumuĩlo 6:5, 6.
6, 7. Oku endela vonjila yesunguluko mua kongela nye?
6 Esunguluko ka li tiamisiwila lika ketavo liomunu. Pole, li tiamisiwila kovilinga viosi viomuenyo wetu. Daviti ‘wa endela vesunguluko liaye.’ Elivulu limue li lombolola hati: ‘Ondaka oku enda, yi lomboloka ovituwa omunu a pondola oku lekisa komuenyo waye wosi.’ Catiamẽla komanu vana ‘va sunguluka,’ ukualosamo wa popia hati: “Ava va linga ovisila viaye, loku u vanjiliya lutima wavo wosi, haivo ka va lingi evĩho, puãi va endela volonjila viaye, ovo va sumũlũha.” (Osamo 119:1-3) Oco omunu a lekise esunguluko, o sukila oku likolisilako oku linga ocipango ca Suku loku endela volonjila viaye.
7 Oku endela vonjila yesunguluko ci lomboloka oku pokola ku Yehova ndaño lovitangi. Tu pondola oku lekisa esunguluko lietu poku pandikisa kohali loku tamãlala kayonjo oluali lulo. Kuenda tu sukila oku sanjuiwa utima wa Yehova oco a ece etambululo ku Satana. (Olosapo 27:11) Tu sukila oku kuama ongangu ya Yovi wa popia hati: ‘Toke eci ndi fa si liwekapo oku lekisa esunga liange.’ (Yovi 27:5) Osamo 26, yi lekisa eci ci pondola oku tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko.
“Kũlĩhisa Utima Wange Lovisimĩlo Viange”
8. Nye o pondola oku lilongisa kohutililo ya Daviti yoku pinga ku Yehova oco a kũlĩhĩse ovisimĩlo viaye?
8 Daviti wa likutilila hati: “Ñulĩhise, a Yehova, seteke. Kũlĩhisa utima wange lovisimilo viange.” (Osamo 26:2) Ocili okuti, Daviti wa pingile ku Yehova oco a kũlĩhĩse utima waye. Eye wa yonguile okuti Yehova o kũlĩhĩsa ovisimĩlo viaye kuenda oku vi suñamisa vonjila ya sunguluka.
9. Ndamupi Yehova a pondola oku kũlĩhĩsa ovitima vietu?
9 Ndamupi Yehova a kũlĩhĩsile ovisimĩlo viutima wa Daviti? Daviti wa popia hati: ‘Manduila Yehova una wa njimba onumbi. Momo ndaño kuteke utima wange undungola.’ (Osamo 16:7) Olondaka evi vi lomboloka nye? Olondaka evi vi lomboloka okuti, elungulo lia Yehova lia vetele ciwa kutima wa Daviti. Kuenje wa pengulula ovisimĩlo viaye. Omo liaco, tu sukilavo oku sanjukila elungulo li tunda Vondaka ya Suku. Kuenda oku pokola kalungulo tu tambula kakulu vekongelo kuenda kocisoko caye. Tu sukilavo oku likutilila ku Yehova oco a kũlĩhĩse ovitima vietu. Momo poku ci linga, cika tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko.
“Ocisola Cove ka ci Pui ci Kasi Kovaso Ange”
10. Nye ca kuatisa Daviti oku endela vocili ca Suku?
10 Daviti wa popia hati: “Ocisola cove ka ci pui ci kasi kovaso ange. Ngendaela vocili cove.” (Osamo 26:3) Daviti wa kũlĩhĩle ciwa ovilinga viocisola ca Yehova. Kuenje, wa enda loku sokolola calua ovilinga viaco. Omo liaco, wa popia hati: “Otima wange, sivaya Yehova.” Noke wamisako vali hati: “Yeova o lingila vakuahali esunga. O va tetuluila lesunga. Wa lombolola ku Mose olonjila viaye, lovilinga viaye ku va Isareli.” (Osamo 103:2, 6, 7) Citava okuti, Daviti wa kala loku sokolola ndomo Yehova a tetulula lesunga ovitangi via va Isareli eci va kala Kegito koloneke via Mose. Kuenje poku sokolola ndomo Yehova a situluila Mose olonjila viaye vioku yovola va Isareli cokuatisa calua. Omo liaco, wa pamisa onjongole yaye yoku endela vocili ca Suku.
11. Nye ci tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko?
11 Oku lilongisa Ondaka ya Suku loku sokolola ovina tua lilongisa, ci tu kuatisavo oku endela vonjila yesunguluko. Ivaluka ulandu wa Yosefe. Eci ukãi wa Potifara a yonja Yosefe oco a lipekele laye, eye wa tila. Kupange wetu woku sanda eteku, kosikola, ale kovitumãlo vikuavo, ci tava okuti tu yonjiwilavo kukahonga. Omo liaco, ulandu wa Yosefe u pondola oku tu kuatisa oku yuvula ukahonga. (Efetikilo 39:7-12) Olonjanja vimue tu yonjiwa lonjongole yoku sanda ovokuasi kuenda oku sanda ekemãlo voluali. Oco hẽ nye tu sukila oku linga? Tu sukila oku kuama ongangu ya Mose una wa likala ulamba woko Egito. (Va Heveru 11:24-26) Oku ivaluka epandi lia Yovi, ci tu kuatisavo oku amamako lekolelo ku Yehova ndaño lovitangi vioku vela. (Tiago 5:11) Nye tu pondola oku linga eci tu liyaka lelambalalo? Ulandu wa pita la Daniele eci a kapiwa veleva liolohosi, u tu kuatisa oku kuata ekolelo ku Yehova.—Daniele 6:16-22.
“Si Tumayala Lolohembi”
12, 13. Akamba vapi tu sukila oku yuvula?
12 Soma Daviti wa lombolola vali eci co kuatisa oku pamisa esunguluko liaye. Eye wa popia hati: “Si tumayala lolohembi. Oku enda la vakuelimbi si kuatako. Oku kala kumosi lolondingaĩvi ndi ci suvuka. Si tava oku tumala la vakuakandu.” (Osamo 26:4, 5) Daviti wa enda loku yuvula oku tumãla la vakuakandu kuenda oku yuvula akamba vãvi.
13 Nye ci popiwa kokuetu? Anga hẽ tua siata oku yuvula oku yapuisiwa lovipama ka via sungulukile vi lekisiwa vo televisão, valitalatu omanu va kasi epolõla, kuenda vo Internet? Tua siata hẽ oku yuvula akamba vana va limbika eci va tuwa? Kupange wetu woku sanda eteku citava okuti, omanu vamue va limõlehisa ndakamba vocili oco va tu yapuise. Anga hẽ ca sunguluka oku kuata ukamba la vana ka va kasi oku endela vonjila ya Suku? Omanu vana va siapo etavo liocili, va pondolavo oku limõlehisa nda vakuacili oco va tuyapule koku vumba Yehova. Nye ci lingiwa nda vekongelo muli vamue vambata omuenyo umue ka wa sungulukile? Omanu vaco va siatavo oku limbika ekalo liavo. Jayson okuti cilo oñuatisi yakulu vekongelo, wa kuatelevo akamba vamue vãvi. Eye wa popia hati: Umue pokati kavo wa ndi sapuila hati: ‘Ndaño tua linga cimue cĩvi, ka ci lingi cimue. Momo eci oluali luokaliye lu keya, otembo yaco tua fa ale. Kuenda ka tuka kũlĩha vali ovina tua lingile. Ombangulo yaco ya ndi vetiya oku lunguka. Momo eci oluali luokaliye lu keya, siyongola oku fa.’ Manji Jayson, wa liwekapo oku kuata ukamba laye. Upostolo Paulu wa lungula hati: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” (1 Va Korindo 15:33) Omo liaco, tu sukila oku yuvula akamba vãvi.
‘Ndi Lombolola Ovilinga Viove vi Komõhisa’
14, 15. Ndamupi tu pondola oku “ñuala utala wa Yehova”?
14 Soma Daviti wamisako vali loku popia hati: “[Ndi] sukula ovaka ange vesunga, kuenje ñuala utala wove, a Yehova. Njimba lolukandi ocisungo colupandu, ndombolola ovikomo viove viosi.” (Osamo 26:6, 7) Soma Daviti wa yonguile oku liyelisa kovina viosi oco a fendele Yehova kuenda oku litumbika Kokuaye.
15 Ovina viosi viatiamẽlele kefendelo lia Yehova votavernakulu, via kala ño ‘ulembo wovina vi laika okuiya.’ (Va Heveru 8:5; 9:23) Utala, wa kala ocindekaise cocipango ca Yehova catiamẽla kocilumba ca Yesu coku yovola omanu. (Va Heveru 10:5-10) Etu tu pondola oku sukula ovaka etu vesunga loku ‘ñuala utala wa Yehova’ poku lekisa ekolelo vocilumba ca Yesu.—Yoano 3:16-18.
16. Ndamupi tu kuatisiwa poku sapuila vakuetu ovilinga vi komõhisa via Yehova?
16 Ocilumba cocisembi ca yulula onjila yoku kuata asumũlũho alua. Poku sokolola asumũlũho oco, utima wetu u tu vetiya oku eca olopandu ku Yehova kuenda Komõlaye wongunga. Omo liaco, tuamamiko oku sapuila vakuetu ovilinga vi komõhisa via Suku. Vovilinga viaco, mua kongela evi viatiamẽla kefetikilo lioluali kuenda evi vika lingiwa voluali luokaliye. (Efetikilo 2:7; Ovilinga 3:21) Upange woku kunda esapulo Liusoma, loku longisa omanu oco va linge olondonge, u tu teyuilavo kespiritu. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Momo u tu kuatisa oku amamako lelavoko kuenda oku pamisa ekolelo lietu kolohuminyo via Suku. Handi vali, u pamisavo ocisola cetu la Yehova kuenda lomanu vakuavo.
‘Ndi Sole Onjo Yove Omu o Tumayala’
17, 18. Ocituwa ce tu sukila oku kuata lolohongele vietu?
17 Otavernakulu lutala wovilumba, ovio via kala ono yefendelo lia Yehova ko Isareli. Soma Daviti poku lekisa esanju liaye lioku kala pocitumãlo caco, wa popia hati: “A Yehova, [ndi] sole onjo yove omu o tumayala, haimo mu kasi ulamba wove.”—Osamo 26:8.
18 Anga hẽ tua siata oku sanjukila olohongele vietu eci tu lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova? Onjango Yusoma lolonumbi viaco viespiritu, ovio via linga ono yefendelo lia Yehova pocitumãlo lopocitumãlo. Handi vali, unyamo lunyamo, tua siata oku kuata olohongele viofeka kuenda olohongele vimbo. Kolohongele viaco, tua siata oku tambula ‘olonumbi’ via Yehova. Nda tua ‘sola calua’ ovihandeleko viaye, tuka kuata onjongole yoku endaenda kolohongele viaco. (Osamo 119:167) Ocili okuti, oku kala lavamanji vana va kuete onjongole yoku tu kuatisa, ci lembeleka utima wetu. Momo vamanji va pondolavo oku tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko.—Va Heveru 10:24, 25.
‘Kuka Nyõle Omuenyo Wange’
19. Ekandu lipi Daviti a yonguile oku yuvula?
19 Daviti wa kũlĩhile ciwa ovitangi vi tunda koku tomba olonumbi via Yehova. Omo liaco, wa popia hati: “Ku ka ñombele kumue lolondingakandu. Ku ka nyõlele omuenyo wange kumue lava va pesela osonde. Ovaka avo ondio eyuka ovitukiko.” (Osamo 26:9, 10) Daviti ka yonguile oku kongeliwa kolondingaĩvi haivo vakuavitukiko.
20, 21. Nye ci pondola oku tu tuala konjila yĩvi?
20 Koloneke vilo, oluali lueyuka ovitalukilo vialua via vĩha. Vo televisão kuenda valivulu mua siata oku lekisiwa ovituwa vĩvi ndeci: ‘Ukahonga, evĩho kuenda ovituwa vikuavo ka via sungulukile.’ (Va Galatia 5:19) Omanu vamue va linga apika voku tala alitalatu omanu va kasi epolõla ana a tuala kukahonga. Capiãla enene amalẽhe. Kolofeka vimue, ocituwa coku namulãla ca siata calua. Kuenje amalẽhe, va siata oku vetiyiwa oku seteka ocituwa caco. Valua pokati kavo ndaño okuti ka va kuete anyamo oku kuela, va wila vomuenyo waco. Kuenje, va wila vukahonga oco va tẽlise olonjongole viavo vioku lipekela.
21 Akulu vendamba va siatavo oku vetiyiwa lovina vĩvi. Ovo va siata oku vetiyiwa locituwa coku linga olomĩlu vina ka via sungulukile. Vakuavo va kuete ocituwa coku litumĩla ovo muẽle okuti ka va tava kalungulo. Ovituwa evi, vi lekisa ekambo liesungululo ku Yehova. Oku endela volonjila violuali, ci pondola lika oku tu yapuisa ku Yehova. Omo liaco, tuamamiko oku ‘yuvula eci cĩvi kuenda oku linga eci ciwa.’ Tu sukilavo oku endela vonjila yesunguluko.—Amosi 5:15.
“Njovole, Ndinge Ohenda”
22-24. (a) Ekuatiso lipi ove wa sanga kolondaka via sulako Viosamo 26? (b) Onjanjo ye tuka lilongisa vocipama cikuaĩmo?
22 Daviti wa malusula loku popia ku Suku hati: “Ame puãi ngendaenda lesunga liange. Njovole, ndinge ohenda. Omahi yange yi tai apa pa tapika. Sivayaila Yehova pokati kakongelo.” (Osamo 26:11, 12) Onjongole ya Daviti yoku amamako lesunguluko, ya lekisiwa vohutililo a linga. Ocili okuti, onjongole yaye, yi tu kolisa calua. Omo liaco, ndaño ka tua lipuile, Yehova oka tu kuatisa nda tua nõlapo oku endela vonjila yesunguluko.
23 Tu sukila oku lekisa okuti, tua sumbila uviali wa Suku komuenyo wetu. Vosi yetu tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a konomuise ovisimĩlo vietu. Tu pondola oku ci linga poku tanga Ondaka Yaye olonjanja viosi. Tu sukilavo oku yuvula akamba vãvi kuenda okuamamako oku sivaya Yehova vekongelo. Tuamamiko lupange wetu woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Ka tuka eceleli okuti oluali lu nyõla ukamba wetu la Yehova. Omo liaco, tuamamiko loku endela vonjila yesunguluko. Tu sukilavo oku kolela okuti, Yehova oka lekisa ohenda kokuetu.
24 Ocili okuti vesunguluko, mua kongela olonepa viosi viomuenyo wetu. Omo liaco, tu sukilavo oku kũlĩha onjanjo yuholua. Ondaka eyi tuka yi lilongisa vocipama cikuaĩmo.
Ove hẽ Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie omanu lovangelo va sombisiwila lovilinga viavo?
• Esunguluko li lomboloka nye? Oku endela vonjila yesunguluko mua kongela nye?
• Nye cika tu kuatisa oku endela vonjila yesunguluko?
• Oco tuamameko lesunguluko, olonjanjo vipi tu sukila oku kũlĩha kuenda oku yuvula?
[Elitalatu kemẽla 23]
Ove hẽ wa siata oku pinga ku Yehova oco a kũlĩhĩse ovisimĩlo viove?
[Elitalatu kemẽla 23]
Ove hẽ wa siata oku sokolola ovilinga via Yehova kuenda ocisola caye?
[Elitalatu kemẽla 24]
Nda tuamamako lesunguluko ndaño lovitangi, tuka sanjuisa utima wa Yehova
[Elitalatu kemẽla 25]
Anga hẽ wa siata okupa esilivilo kaliangiliyo a Yehova oco a ku kuatise oku endela vonjila yesunguluko?