Amalẽhe va Sole Ocili Cembimbiliya
CIMUE ci soka olohũlũkãi vianyamo konyima, umue ukualosamo u Heveru wa pula hati: “Ukuenje o tẽla ndati oku tata onjila yaye okuti yi yela?” (Osamo 119:9) Epulilo eli handi li kuete esilivilo koloneke vilo, momo valua amalẽhe va kasi oku liyaka lovitangati viñi viñi voluali. Ovituwa vĩvi viomanu viatiamẽla koku linga ukahonga via siata oku nena uveyi wo SIDA kamalẽhe, okuti onepa yalua yamalẽhe va kasi luveyi waco va kuete eci ci soka 15 toke 24 kanyamo. Ovituwa vioku sipa epangue kuenda ovina vikuavo vi koluisa via siatavo oku nena ovitangi vialua, ndeci oku fa lonjanga. Ovisikilo, olosinema vi vetiya ungangala kuenda ovituwa vĩvi, ovisikilo vi lekisiwila vo Televisão kuenda omanu va kasi epolõlã va lekisiwila vo computador (Internet), ovina viaco evi, via siata calua oku yapuisa amalẽhe. Omo liaco, epulilo lia lingiwa lukualosamo li yokokisa calua cilo olonjali kuenda amalẽhe.
Ukualosamo wa tambulula eye muẽle epulilo liaye poku popia hati: “O ci tẽla poku lilava ndeci ca popia ondaka yove.” Ocili okuti Ondaka ya Suku yeca olonumbi vimue viwa kamalẽhe. Kuenje, omo lioku pokola kolonumbi viaco, amalẽhe valua va siata oku sangelako esilivilo liocili komuenyo wavo. (Osamo 119:105) Tu konomuisi ovolandu amue atiamẽla kamalẽhe vana va sole Suku kuenda vana vamamako oku pama kespiritu voluali lulo luomanu va lisole ovo muẽle haivo va sole ovokuasi oluali.
Ovo va Pandula Calua Olonumbi Violonjali Viavo
Jacob Emmanuel wa kala ukundi wotembo yosi vokuenda kuanyamo amue, eci handi ka endele o kuka talavaya ko Filiale Yolombangi via Yehova ko Mexiku. Eye wa ivaluka ciwa ndomo ocisola caye Kondaka ya Suku ca livokiya kuenje wa popia hati: “Olonjali viange via ndi vetiya calua kuenda vamanji va loñoloha calua kespiritu vana nda kuatele lavo ukamba va ndi kuatisavo calua. Ovo va ndi vetiya oku sola calua upange woku kunda. Luloño wocili, ovo va ndi lekisa onjila ya sunguluka kuenda lalimue eteke nda simĩle okuti ovo va kala oku ndi sindiliya.”
David una o kuete ale anyamo alua kupange wakundi votembo yosi, wa ivaluka calua eci olonjali viaye via lisonehisa kupange woku kala akundi va likasi eci eye kuenda manjaye va kala handi omãla, kuenje eci ca va ĩha evetiyo lialua. Eci isiaye a fa, inaye wamamako kupange waye wakundi va likasi osimbu a kala loku tekula omãla vaye. David wa lombolola hati: “Lalimue eteke olonjali viaye vio sindiliyile oku kala ukundi wotembo yosi. Pole, etu tua sola calua esanju lina tua kuata vonjo yetu litundilila kesumũlũho lioku kala ukundi wotembo yosi kuenda ekalo liaco lia tu vetiya oku kalavo akundi votembo yosi.” Handi vali, kueci catiamẽla kesilivilo lioku kuata olonumbi viwa kuenda oku tatiwa ciwa lolonjali, David wa lombolola hati: “Oloneke viosi koñolosi ina yange wa enda oku tu tangela asapulo a sangiwa velivulu li kuete osapi yokuti: Do Paraíso Perdido ao Paraíso Recuperado.a Kuenje, ndomo eye a enda oku lombolola asapulo aco ca tu kuatisa oku sola okulia kuespiritu.”
Oku Kuata Ocisola Lolohongele
Amalẽhe valua okuti kokuavo ka ca lelukile oku sola olohongele Viakristão. Ovo va enda kolohongele omo lia va isiavo va vambata kolohongele viaco. Omo liaco, nda ovo vamamako oku endaenda kolohongele, ci tava okuti vokuenda kuotembo amalẽhe vaco veya va solavo oku endaenda kolohongele. Kũlĩhĩsa eci ca pita la Alfredo una wa fetika upange waye woku kala ukundi wotembo yosi eci a kuata lika ci soka 11 kanyamo. Eye wa lombolola okuti eci a kuata ci soka anyamo atãlo, ka solele calua oku endaenda kolohongele omo okuti wa enda oku suñila calua. Pole, olonjali viaye ka via endele oku wecelela oco a suñile kolohongele. Eye ivaluka okuti: “Osimbu nda amamako oku kula haico nda fetika oku lekisa onjongole yoku endaenda kolohongele, ca piãla vali enene noke yoku lilongisa oku tanga kuenda oku soneha. Kuenje ca ñuatisa oku eca atambululo kolohongele volondaka viange muẽle.”
Ufeko umue o tukuiwa hati Cintia, o kuete eci ci soka 17 kanyamo okuti ukundi wotembo yosi, wa lombolola ndomo akamba vaye vo vetiya oku amamako oku sola upange wa Suku. Eye wa popia hati: “Ukamba uwa nda kuata lavamanji kuenda oku endaenda olonjanja viosi kolohongele ca ndi teyuila kohele yoku kuata ongeva lakamba voluali kuenda ovituwa vimue via siata kamalẽhe ndeci oku endaenda kolonjo vioku piluka. Kolohongele, oku yevelela atambululo kuenda ovolandu vamanji va pita lavo komuenyo wavo, ca ndi vetiya oku eca ku Yehova cosi ndi kuete, kuenje nda limbuka okuti ocina ca velapo ndi kuete ovomalẽhe ange. Omo liaco, nda nõlapo oku eca ongusu yange yosi yovomalẽhe kupange wa Suku.”
Handi vali, eye wa popiavo hati: “Otembo yimue eci handi ka va ndi papatisile, nda enda oku pumba calua olohongele omo lioku sima okuti si tẽla oku enda kohongele momo cilo va nyiha upange kuenda ovikele vikuavo vio kosikola. Omo liaco, nda fetika oku pumba olohongele vialua kuenje eci ca fetikavo oku ndi nenela ovitangi kespiritu. Nda fetikilevo oku livala ukamba lumalẽhe umue okuti ka lilongisa Embimbiliya. Pole, cilo ndeca olopandu ku Yehova momo handi nda kuata epuluvi lioku pongoloka.”
Oku Nõla Kuomunu Lomunu Kueci a Yongola Oku Linga
Umalẽhe ukuavo o tukuiwa hati Pablo, o kasi oku talavaya ndukundi wotembo yosi, eci vo pula esunga lieci co kuatisa oku amamako loku sola ocili Condaka ya Suku, eye wa tambulula hati: “Kuli ovina vivali ndeci: Oku lingainga elilongiso lio pokolika kuenda oku kuata ombili kupange woku kunda. Ndi pandula calua olonjali viange omo via ndongisa ocili catiamẽla ku Yehova kuenda eci ocina cimue ca velapo ovo va nyĩha okuti ka ci sokisiwa lacimue cikuavo komuenyo wange. Omo liaco, ndi sukila oku li kũlĩhĩsa ame muẽle esunga lieci ndi solele Yehova. Kuenje, eci ci sukila oku kũlĩha ‘upati lusovi’ wocili Cembimbiliya. Eyi oyo lika onjila yoku kũlĩha ciwa Ondaka ya Suku yi kasi ‘ndondalu yi taima’ okuti tu yi sapuilavo komanu vakuavo. Ombili yaco kupange woku kunda, yika tu kuatisa oku amamako oku sola kuetu ocili.”—Va Efeso 3:18; Yeremiya 20:9.
Jacob Emmanuel una wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa ivalukavo esilivilo liomunu lomunu lioku nõlapo oku linga upange wa Yehova. Eye wa popia hati, lalimue eteke olonjali viaye vio kisikile oku papatisiwa. “Ndi tava okuti eyi ya kala onjila yimue ya sunguluka momo cilo nda sangelako asumũlũho ocili. Ndeci, amalẽhe vamue nda kuatele lavo ukamba walua, veya oku nõlapo oku papatisiwila kumosi. Ndaño okuti eci ca kala ocisimĩlo cimue ciwa, pole nda limbuka okuti valua pokati kavo va ci lingila lika omo lioku setukula vakuavo, kuenje vokuenda kuotembo yimue yitito, ombili yavo kupange Wusoma wa Suku ya tepuluka. Pole, eci hacoko ca pita lame momo olonjali viange lalimue eteke via ndi sindiliyile oku li tumbika kupange wa Yehova. Ame muẽle, nda li nõlela oku vumba Yehova.”
Esilivilo Liekongelo
Ocili okuti, amalẽhe vamue va lilongisa ocili Condaka ya Suku likaliavo okuti ka va kuatele ekuatiso liolonjali viavo. Kuenje, oku lilongisa oku kapako ocili komuenyo wavo kuenda oku amamako loku pokola kueci va lilongisa, ocina cimue ka ca lelukile kokuavo.
Noé wa ivaluka ndomo eye a pondola okupa esilivilo lialua omo lioku lilongisa ocili. Tunde vutila, eye wa kala omunu umue ukuanyeño yalua. Eci a fetika oku lilongisa Embimbiliya wa kuatele eci ci soka 14 kanyamo kuenje ovituwa viaye via fetika oku pongoloka. Omo liaco, olonjali viaye vina okuti ka via kale lonjongole layimue yoku lilongisa Embimbiliya kotembo yaco, via kuata esanju lialua omo liapongoloko eye a linga. Osimbu Noé a kala loku amamako kespiritu, haico a kuata onjongole yoku eca omuenyo waye wosi kupange wa Suku. Eye cilo wa li tumbika kupange wakundi votembo yosi.
Cimuamue haico ca linga Alejandro una wa fetika oku kuatela onjongole kocili Cakristão eci a kala umalẽhe ndaño okuti olonjali viaye ka via ci yonguile. Poku lombolola eci catiamẽla kesilivilo eye a sanga kocili, wa popia hati: “Ame nda kulila vepata limue liatiamẽla ketavo Liokatolika tunde osimbu. Pole, elilongiso liange liatiamẽla Kuloño Upatãla okuti ka kuli Suku lia fetika oku amamako momo ketavo nda kala, ka va tambululile apulilo alua nda kuata tunde vutila. Kuenje, ocisoko ca Yehova ca ndi kuatisa oku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Suku. Poku ci linga, ca ndi popela kovitangi vialua, momo nda sa lilongisile Embimbiliya nda nda kuata ovitangi vialua ndeci: Oku kala lovituwa ka via sungulukile, oku nyua calua evi vi koluisa ale pamue oku sipa epangue kuenda ovina vikuavo. Ci tavavo okuti nda ndeya okutiamẽla komanu vana va siata oku vetiya vakuavo oco va linge uyaki lonjongole yoku pongolola ekalo liomuenyo wavo kuenje nda ndeya oku pita lovitangi viosi vi yililako.”
Ndamupi umalẽhe a pondola oku amamako loku kũlĩha ocili kuenda oku ci kuama, ndaño okuti ka kuete ekuatiso liolonjali viaye? Ocili okuti, akulu vekongelo kuenda vamanji vosi vekongelo, va kuete esilivilo liocili koku eca ekuatiso liaco. Noé wa popia hati: “Lalimue eteke nda kuatele ocisimĩlo cokuti ndi kasi likaliange momo Yehova o kasi lame olonjanja viosi. Handi vali, nda siata oku kuatisiwa lavamanji kuenje ndi va tenda ndolonjali viange kuenda nda vamanjange tua citiwa lolonjali vimuamue.” Cilo eye o kasi oku talavaya ko Betele kuenda oku eca otembo yaye kupange wa Suku. Handi vali, Alenjandro wa lombolola hati: “Ocina cimue ndi pandula calua ceci okuti, nda kuata esumũlũho lioku kala vekongelo limue okuti akulu vekongelo liaco va ndi kuatela ocisola calua. Ndi ci panduila calua momo otembo nda fetika oku lilongisa Embimbiliya, nda kuata eci ci soka 16 kanyamo, kuenje utunga waco owo amalẽhe valua va siata oku kuata ovitangi ndeci ndakala. Apata osi o vekongelo lalimue eteke a ndi sile ulika. Olonjanja viosi vamanji va enda oku ndi tambula ciwa kolonjo viavo, oku ndi yekisa kumosi loku nyĩhavo okulia kuenda oku ndi tambula lesanju. Cilo Alejandro o kuetele ale eci soka 13 kanyamo kupange wotembo yosi.
Omanu vamue va siata oku sima okuti etavo ocina cimue lika comanu vakuka. Omo liaco, kuli amalẽhe valua okuti va lilongisa Ocili Cembimbiliya tunde vutila, kuenje vokuenda kuotembo veya oku fetika oku sola Yehova kuenda oku amamako oku kolela kokuaye. Kueci catiamẽla kamalẽhe vaco, ci tava oku kapako olondaka Viosamo 110:3: “Eteke o songola olohoka viove kolomunda vi kola omanu vove va lieca kokuove olumue. Ndokutalala kuowume womele haico ci kasi ongusu yove yokumalehe.”
Ka ca lelukile kamalẽhe oku lilongisa ocili Cembimbiliya kuenda oku pokola kocili caco. Pole, ci nena esanju lialua oku mõla omanu valua va kasi oku amamako oku litokeka ciwa Locisoko ca Yehova, oku endaenda kolohongele olonjanja viosi kuenda oku likolisilako oku lilongisa Embimbiliya. Omo lioku ci linga, ovo va siata oku kuata epondolo lioku kala locisola cocili Kondaka ya Suku kuenda kupange waye.—Osamo 119:15-17.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova kunyamo wo 1958, cilo ka li kasiko vali.